NavMenu

Na šta sve treba paziti da bismo donjeli dobru odluku za kompaniju?

Izvor: Stratego Četvrtak, 14.09.2023. 09:13
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Freepik / Arthurhidden)Ilustracija
Donošenje odluka je čin biranja između dva ili više smjerova djelovanja. Ali treba biti svjestan da ne postoji uvijek jedina ispravna odluka među ponuđenim izborima. Možda je postojala i bolja opcija koju niste sagledali ili niste imali pravu informaciju u pravo vrijeme. Stoga je važno zapisivati sve svoje bitnije odluke i razloge zašto ste ih donjeli, kako biste u budućnosti bolje odlučivali.

Stranica skillsyouneed podjelila je tehniku kako donjeti ispravnu odluku, dizajniranu za organizacije i kompanije, ali koja se lako može iskoristiti i za individualne, osobne probleme:

1. izlistavanje svih potencijalnih rješenja/opcija;
2. postavljanje rasporeda vremena i odlučivanje ko je odgovoran za pojedinu odluku;
3. prikupljanje informacija;
4. vaganje rizika;
5. odlučivanje prema vrijednostima, odnosno po tome šta je bitno;
6. vaganje prednosti i nedostataka svih planova djelovanja;
7. odlučivanje.

Izlistavanje svih potencijalnih rješenja/opcija

Kako biste napisali listu svih potencijalnih rješenja i/ili opcija, često je bitno raditi grupno (ako je moguće) na rješavanju problema. Brejnstorming ili bilo koja drugi proces "generisanja ideja" je koristan.

Ovaj korak je bitan, jer se stvara konačan broj opcija. Uvijek se sjetite da razmotrite i mogućnost da ne donesete odluku i budite svjesni da i to može biti potencijalno rješenje problema.

Postavljanje rasporeda vremena i odlučivanje ko je odgovoran za pojedinu odluku

Kako bi odlučili koliko vremena da odvojite za proces donošenja odluke, razmotrite sljedeće stvari:

- Koliko vremena imate na raspolaganju?
- Postoji li rok do kojeg morate donjeti odluku i koje su posljedice ako premašite taj rok?
- Postoje li prednosti brzog donošenja odluke?
- Koliko je važno donjeti tu odluku? Koliko je važno da je odluka ispravna?
- Hoće li više utrošenog vremena poboljšati kvalitet odluke?

Prije nego što se odluka donese, trebalo bi da bude jasno ko je odgovoran za njeno donošenje. Osoba koja odlučuje nije uvijek i osoba koja snosi odgovornost. Da li je riječ o pojedincu, grupi ili organizaciji? Ovo je ključno pitanje, jer zavisno od stepena odgovornosti, ljudi će lakše ili teže preuzeti rizik.

Ako je odluka u vezi sa radom, trebalo bi da razmotriti strukturu organizacije kojoj pripadate. Je li jedna osoba odgovorna za odluku ili organizacija snosi konačnu odgovornost? Ko će sprovesti odluku? Na koga će uticati loša odluka? Jeste li spremni da snosite odgovornost za greške?

Ko u suštini smije da donese odluku? Kad pomažete prijatelju, kolegi ili klijentu da se odluči, u većini slučajeva konačnu odluku donose oni, kao i odgovornost za nju. Treba formalno odrediti ko je odgovoran za pojedinu odluku jer se tako i lakše prati način na koji je odluka donesena, na kojim je informacijama zasnovana i ko je bio uključen u nju.

Prikupljanje informacija

Prije nego što se počne proces odnošenja odluke, valja prikupiti sve relevantne informacije.

Baratate li s neadekvatnim ili zastarjelim informacijama, postoji veća vjerovatnoća da ćete donjeti pogrešnu odluku. Ako postoji i puno irelevantnih informacija, teže će biti donjeti odluku, jer će vas veći nebitni faktori lako omesti.

Morate pronaći korisne i ispravne informacije na kojima će odluka biti zasnovana. Takve informacije bi trebalo prikupiti kako bi donjeli obrazovanu odluku. U grupi je vjerojatno najbolje da svaki pojedinac istraži pojedini aspekt informacije koja vam treba. Na primjer, određeni ljudi mogu se usmjeriti na proučavanje troškova, sadržaja, dostupnosti itd.

Vaganje rizika

Jedno od ključnih pitanja je koliko rizika uložiti u odluku? U globalu količina rizika zavisi od:

- ozbiljnosti posljedica donošenja pogrešne odluke;
- koristima donošenja prave odluke;
- ne samo o tome koliko lošeg nosi najgori ishod, nego i kolika je vjerovatnoća da se to dogodi.

Korisno je i razmotriti koji je rizik najgoreg mogućeg ishoda i odlučiti da li je taj rizik prihvatljiv. Možete odlučiti da idete "na sve ili ništa" ili ići sigurnijim putem.

Odlučivanje prema vrijednostima

Svako ima svoj set vrijednosti - ono što smatraju bitnim. Prema tome koje vrijednosti smatrate bitnim, nivo mišljenja biće vam više ili manje privlačan. Ako se odgovornost dijeli, moguće je da jedna osoba nema iste vrijednosti kao druge. U tim slučajevima je važno postići dogovor koje vrijednosti nose najveću težinu. Bitno je da svi razumeju vrijednosti prema kojima je odluka donesena, jer će to imati velik uticaj na konačan izbor.

Vaganje prednosti i nedostataka

Moguće je procijeniti dobre i loše strane svakog potencijalnog rješenja/opcije tako da dobro sagledate prednosti i nedostatke. Jedan koristan alat za to može biti "tabela balansa", pomoću koje možete lakše odvagati prednosti i nedostatke (koristi i troškove) povezane s rješenjem.

Pogled na listu prednosti i nedostataka može vam biti dovoljan za donošenje odluke. Ali korisno je ocijeniti svaku prednost i nedostatak na skali od 1-10 (neka vam 10 bude najbitnije, a 1 najmanje bitno) i videti šta ima manji rezultat. Ocjenjivanje prednosti i nedostataka pomaže vam da odredite važnost svake stavke.

Odlučivanje

Osim dobro argumentovanih odluka, u mnogo slučajeva ljudi mogu koristiti intuiciju kod odlučivanja. Kod donošenja odluka puno stvari na koje niste obraćali pažnju igra ulogu. Na primjer, predrasude ili sanjarenje može uticati na prosuđivanje. Ljudi se često pouzdaju na pređašnje iskustvo bez da su razmotrili greške koje su napravili. Donošenje odluka prema samoj intuiciji trebalo bi da bude jedna od opcija.

Intuicija je sasvim prihvatljivo sredstvo donošenja odluke, iako je prikladnije koristiti je pri jednostavnim odlukama koje treba donjeti brzo. Komplikovanije odluke često iziskuju formalniji i strukturiraniji pristup. Važno je biti svjestan impulsivnih reakcija i sjetiti se da bilježite odluke zbog budućih slučajeva, bez obzira je li odluka donesena intuitivno ili nakon argumentovanog pristupa.

Ako je moguće, najbolje je uzeti vremena da promislite o odluci jednom kad je donesete. Po mogućnosti odspavajte prije nego što je objelodanite drugima. Kad je jednom kažete drugima, teško ćete je promjeniti.

Uvijek imajte na umu - nijedna tehnika donošenja odluka ne bi se trebala koristiti kao zamjena za dobro produđivanje ili jasno razmišljanje. Svaka odluka u sebi uključuje lično prosuđivanje, a sistematične tehnike su samo tu da vam pomognu.

Kod bitnijih odluka uvijek valja zapisivati korake koje su dovele do odlučivanja. Tako ćete, ako ikad budete kritikovani zbog loše odluke, moći opravdati vaše mišljenje koje je bilo bazirano na informacijama i trenutnim procesima. Dalje, zapisivanje odluka i uključivanje u proces donošenja odluka pomoći će vam da ojačate razumijevanje principa odlučivanja - to vam može pomoći da u budućnosti donosite bolje odluke.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.05.2024.  |  IT, Telekomunikacije

Smjena na čelu BH Telecoma zbog sukoba interesa? - Raspisan konkurs za novog generalnog direktora

Poslije najnovije saglasnosti Vlade FBiH za nova imenovanja članova Nadzornog odbora Dioničkog društva BH Telecom Sarajevo, o čemu je pisala i eKapija, danas je na sajtu BH Telecoma Sarajevo raspisan i javni konkurs za izbor i imenovanje generalnog direktora. Kako se može vidjeti na zvaničnoj stranici Telecoma, zainteresovani za ovu poziciju mogu se prijaviti na konkurs u roku od 14 dana od današnje objave. Podsjećamo, funkciju v.d.

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.