Bez zdrave zemlje nema ni zdrave hrane - BiH nedostaje razvijen sistem za praćenje stanja kvaliteta zemljišta
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja podrazumijeva različite oblike oštećenja zemljišta kao što je zbijanje i uništavanje strukture teškom mehanizacijom, kao i primjena velikih količina hemikalija i gubitak organske materije što značajno doprinosi smanjenju produktivnosti zemljišta za uzgoj poljoprivrednih kultura, smatra Melisa Ljuša, stručnjakinja za zemljište i profesorica na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
- Oni koji sebe smatraju ozbiljnim proizvođačima, ipak prate stanje na tržištu tako da ima sve više interesa i potrebe za edukacijom. -
Intenzivna poljoprivreda uzrokovala je poremećaje u okolišu globalno, poput nestanka prirodnih biotopa i elemenata pejzaža, zagađenja voda nitratima i pesticidima. Ljuša pojašnjava kako se u posljednje vrijeme sve više stiče spoznaja o zagađenosti zemljišta štetnim materijama.
- Svijest i znanja o korištenju pesticida od strane poljoprivrednika se kontinuirano unapređuju, jer je edukacija ključna, ne samo za proizvođače, već i za savjetodavnu službu i trgovce. Prema procjenama, u prosjeku se na obradivim površinama u Bosni i Hercegovini dodaje relativno malo mineralnog đubriva, oko 200 kg/ha NPK (azot (N), fosfor (P) i kalijum (K)), a ostatak se odnosi na stajnjak (prirodno đubrivo) u količini od oko 8 t/ha - pojašnjava profesorica. Sa stanovišta potrošnje mineralnih đubriva, Bosna i Hercegovina je na začelju u regionu, a da ne govorimo u EU.
- Zbog nedostatka sistema za praćenje stanja kvaliteta zemljišta, ne može se govoriti da li je zemljište s ovog aspekta degradirano ili zagađeno. Ipak, može se pretpostaviti da u ravničarskim područjima Posavine, riječnim dolinama na aluvijalnim zemljištima i u kraškim poljima u kojima se provodi intenzivna poljoprivredna proizvodnja, svakako postoji i značajan unos zagađujućih materija u zemljište što može imati negativne posljedice na ekosistem. Da bi se sa zemljištem održivo upravljalo, potrebno je pravovremeno spriječiti negativne procese degradacije.
- Zahtjevi za korištenje zemljišta u druge namjene izvan njegove primarne funkcije tj. ekološke, odnosno proizvodnje biomase za ljude i životinje, su svakodnevne. Evidentno je da se gradi na najkvalitetnijim poljoprivrednim zemljištima i da gubici zemljišta nisu mali - smatra Ljuša i dodaje kako svoju ulogu u poboljšanju stanja u oblasti imaju prvenstveno nadležne institucije, pa onda i proizvođači pojedinačno, prenosi sajt UNDP u BiH.
- Ono što bi trebala biti praksa naših poljoprivrednika je sprovođenje redovne kontrole zemljišta kako bi se dobili pouzdani podaci o stanju, plodnosti i potrebama za njegovim poboljšanjem. Sve više se pažnje u posljednje vrijeme posvećuje zagađenosti zemljišta štetnim materijama - pojašnjava i kaže da ako ne poznajemo stanje sadržaja polutanata u poljoprivrednom zemljištu, možemo reći i da ne poznajemo ni kvalitet hrane koju konzumiramo.
Globalno je aktualna inicijativa Neutralnost degradacije zemljišta (LDN), koja za cilj ima zaustavljanje aktivnog gubitka zdravog i kvalitetnog zemljišta uslijed njegove degradacije, nešto što je i BiH potpisala. Ovim se ne ograničava daljnji razvoj, ali se od svake zemlje potpisnice traži planiranje i redovno izvještavanje o degradacijskim postupcima i mjerama, pri čemu se mora uspostaviti balans između degradiranih površina i površina koje se obnove u postupku rekultivacije, rehabilitacije ili remedijacije u istom obimu po kvantitetu i kvalitetu zemljišta koje se degradira. U tom slučaju bi se zemljama koje ispunjavaju ove kriterijume omogućio pristup globalnim UN fondovima za investiranje u održivi razvoj i zaštitu okoliša.
Očuvanje okoliša
Prirodna bogatstva Bosne i Hercegovine omogućuju dobro okruženje za bavljenje poljoprivredom, ali ti potencijali nisu dovoljno iskorišteni i po procjenama nadležnih institucija, bavljenje poljoprivredom u BiH djelatnost je niske produktivnosti i loše tehnološke opremljenosti. To je dodatno otežano ovisnošću domaćeg tržišta o uvozu skoro svih sirovina potrebnih za proizvodnju kako sjemenskog materijala, zaštitnih sredstava i mineralnih đubriva, tako i opreme i poljoprivredne mehanizacije.
Ipak, u poljoprivredi u BiH radi oko petina radno sposobnog stanovništva a često je to djelatnost kojom se bavi nekoliko generacija u porodici. Tradicionalni pristupi u poljoprivrednoj proizvodnji se mijenjaju i mnogi proizvođači, kaže Ljuša, zanimaju se za edukacije i za nova i okolinski prihvatljivija rješenja.
Poljoprivreda je prepoznata kao važan faktor održivosti u vrijeme pandemije kada je akcenat stavljen i na urbanu poljoprivredu i proizvodnju hrane za vlastite potrebe na ekološkim principima gdje je prepoznat potencijal malih parcela i proizvodnje u zatvorenom prostoru.
Degradacija zemljišta prijeti da utiče na globalnu proizvodnju hrane i uzrokuje pad produktivnosti za 12%, što bi značilo skok cijena hrane za 30% do 2040. godine. Degradacija zemljišta negativno utiče i na dostupnost čiste pitke vode, siromaštvo, sigurnost hrane, migracije, rodna prava, uništenje šuma, biodiverzitet i klimatske promjene, a istraživanja kažu da je 52 posto poljoprivrednog zemljišta širom svijeta već zahvaćeno degradacijom.
Osim savjeta u poboljšanju kvaliteta zemljišta i tretiranja zasada, otvoreno pitanje je i odlaganje otpada od poljoprivrednih aktivnosti, što često završi na nepropisnim odlagalištima smeća i u blizini rijeka a to znači da u konačnici dolazi i do izvora pitke vode gdje postoji opasnost kontaminacije.
Ono što nedostaje u Bosni i Hercegovini su mjesta za adekvatno odlaganje i tretman otpada od prazne ambalaže u kojoj su ostaci hemikalija. - Duboko vjerujem da bi poljoprivredni proizvođači prihvatili savremene pristupe tretiranja i prerade otpadnih materija iz poljoprivrede jer to je definitivno problem i za njih, ne samo okolišni, šta uraditi sa tim otpadom, kako ga uskladištiti, gdje ga ostaviti - kaže Ljuša i dodaje da ovaj problem dovodi posljedično i do pojave mikroplastike u zemljištu što se odražava i na proizvode, ali i na zagađenost podzemnih voda.
U narednom periodu, projekt koji finansira Švedska, a realizuje UNDP organizovaće specijalističke obuke za poljoprivrednike, institucije, i druge zainteresovane na temu ispravnog tretiranja i odlaganja ambalaže od pesticida. Nepropisno tretiranje i odlaganje ove vrste otpada kroz postojeće prakse dovodi do nenamjernog ispuštanja postojanih organskih zagađujućih materija (POPs) u atmosferu.
Ljuša ističe i da su potrebne edukacije i prilagođen pristup u tretmanu stajnjaka koji je veoma važan u poljoprivrednoj proizvodnji, ali može biti i veoma štetan za okoliš, posebno sa stanovišta zagađenja površinskih i podzemnih voda.
Naš izbor
Top priče
18.05.2024. | IT, Telekomunikacije
M:tel isplaćuje 33 mil KM akcionarima
Kompanija M:tel planira svojim akcionarima isplatiti nepuna 33 mil KM dividende po osnovu dobiti iz prošle godine. Da bi se to realizovalo, potrebna da saglasnost skupštine akcionara koja je zakazana za 19. juni. Ukoliko Skupština da zeleno svjetlo, isplata će početi mjesec dana kasnije, odnosno 19. jula. - Dividenda se raspoređuje srazmjerno na sve akcije društva, a po principu svakoj akciji isti nominalni iznos od 0,06706438 KM - navodi
16.05.2024. | Finansije
Procjenjuje se da će ovogodišnji rast BDP-a u BiH iznositi 2,8%
16.05.2024. | Finansije
18.05.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj, Finansije
Hifa-Oil CG novi učesnik na crnogorskoj berzi električne energije
18.05.2024. | Energija, Industrija, Saobraćaj, Finansije
18.05.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Zdravstvo
Uduplani prihodi od koncesija na području Unsko-sanskog kantona
18.05.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Zdravstvo
eKapija+
16.05.2024. | Finansije
Obveznici prve grupe nove fiskalizacije da podnesu zahtjeve na vrijeme
16.05.2024. | Finansije
15.05.2024. | Industrija, Saobraćaj
NELT Grupa i UNICEF formiraju strateško partnerstvo da opreme djecu vještinama za 21. vijek
15.05.2024. | Industrija, Saobraćaj
Poslovne šanse
19.05.2024. | Finansije
Nova prodaja nekretnina Bobar banke - Ukupna početna vrijednost oglašene imovine oko 1 mil KM
17.05.2024. | IT, Telekomunikacije
Direkcija za finansije Brčko distrikta dobija novi informacioni sistem - Raspisan tender vrijedan 5,5 mil KM
17.05.2024.. | IT, Telekomunikacije
16.05.2024. | Industrija, Građevina, Turizam, sport, kultura
Na prodaju više od 50.000 m2 građevinskog zemljišta u Zenici jug - Planirana gradnja do 40.000 m2 poslovnog prostora
16.05.2024. | Industrija, Građevina, Turizam, sport, kultura
16.05.2024. | Energija, Finansije
RMU Banovići traže banku za zaduženje od 5 mil KM
16.05.2024. | Energija, Finansije
16.05.2024. | Građevina
Nastavlja se izgradnja Žandarmerije u Trebinju - Radovi druge faze procijenjeni na više od 600.000 KM, u toku tender
16.05.2024. | Građevina
14.05.2024. | Građevina, Saobraćaj
Raspisan tender za rekonstrukciju magistralnih puteva Derventa-Srbac i Derventa-Šešlije, vrijednost radova viša od 50 mil KM
14.05.2024. | Građevina, Saobraćaj