NavMenu

Zeleni hidrogen skladišti viškove energije i otvara nova radna mjesta - Može li BiH da se nametne kao "značajan igrač" u proizvodnji

Izvor: eKapija Utorak, 23.05.2023. 11:33
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Shutterstock)Ilustracija
Prema nekim procjenama u BiH je moguća izgradnja oko 2 GW u solarnim elektranama i vjetroelektranama. Ukoliko bismo iskoristili samo 10% od te proizvodnje za proizvodnju zelenog hidrogena, mogli bismo proizvoditi oko 8.000 tona zelenog hidrogena godišnje. To je oko 27.500 tona ekvivalentne nafte ili oko 2,3% potrošnje energije u transportu u BiH.

- Dakle, ne govorimo o velikim brojevima, ali je njihov značaj u dekarbonizaciji veliki jer omogućava rad neupravljivih izvora energije - ističe za eKapiju prof. dr Azrudin Husika, vanredni profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Husika navodi da je lanac vrijednosti zelenog hidrogena mnogo veći od količine energije u zelenom hidrogenu i udjelu te energije u državnom bilansu. Tu prije svega misli na radna mjesta u tom lancu, proizvedeni kisik itd.

- Postojeći kapaciteti solarnih elektrana i vjetroelektrana su nedovoljni da se uopšte priča o zelenom hidrogenu jer sva električna energija iz postojećih kapaciteta tih elektrana može da se integriše u sistem i potroši od strane krajnjih kupaca. Međutim, kako se bude smanjivala proizvodnja električne energije iz termoelektrana na ugalj, a povećavali kapaciteti solarnih elektrana i vjetroelektrana tada će imati smisla jedan dio električne energije koristiti za proizvodnju zelenog hidrogena - ističe Husika.

Šta je zeleni hidrogen?

Zeleni hidrogen je hidrogen koji se proizvodi elektrolizom vode korištenjem isključivo energije iz obnovljivih izvora, prije svih iz solarnih elektrana i vjetroelektrana. U periodima kada je proizvodnja iz neupravljivih izvora energije (sunce i vjetar) veća od trenutnih potreba potrošača, "viškovi" električne energije se mogu koristiti, između ostalog za proizvodnju hidrogena elektrolizom.

Međutim, još uvijek dominira tzv. sivi hidrogen koji se proizvodi iz fosilnih goriva, što znači da uzrokuje određene emisije stakleničkih gasova. Postoji i tzv. plavi hidrogen koji se, kao i sivi, proizvodi iz fosilnih goriva, ali uz primjenu postupaka izdvajanja i skladištenja ugljika (eng. Carbon Capture and Storage - CCS), što znači da njegovoj proizvodnji ne dolazi do emisija stakleničkih gasova.

- Treba naglasiti da zeleni hidrogen jeste jedna kockica u mozaiku dekarbonizacijskih tehnologija. To znači da zeleni hidrogen ne umanjuje značaj uloge drugih tehnologija skladištenja energija. Hidrogen je postao jedan od bitnih strateških pravaca zbog toga što može na adekvatan način da iskoristi "viškove" električne energije, koji se neminovno pojavljuju sve više i više, i da nam tu energiju vrati kada i gdje nam je to potrebno - pojašnjava profesor Husika.

Za proizvodnju zelenog hidrogena potrebna je elektroenergetska infrastrukutra za napajanje elektrolizatora, uređaja koji vrše proizvodnju hidrogena iz vode procesom elektrolize.

- Iako je njegova tehnologija odavno poznata, primjena je bila vrlo ograničena jer se nije javljala potreba za njim kao što javlja danas kada Evropa ima za cilj da postane klimatski neutralna do 2050. Zeleni hidrogen se uklapa u klimatsku neutralnost jer je okolinski prihvatljiv. Pored toga što ne uzrokuje emisije stakleničkih gasova, nema emisija zagađujućih materija, proizvod oksidacije je voda, a prilikom njegove proizvodnje proizvodi se i čisti kisik. Značaj proizvodnje kisika je posebno veliki imajući u vidu njegove potrebe u periodu pandemije COVID 19 - ističu za eKapiju iz konsultantske kuće nLogic Advisory Sarajevo.

Treba naglasiti da se skladištenje i distrubucija ne razlikuju bez obzira na "boju" hidrogena, te da se potrebna infrastruktura znatno razlikuje od krajnje potrošnje hidrogena.

- Na primjer, ukoliko želimo hidrogen koristiti sa prirodnim gasom do nekog procenta može se koristiti postojeća mreža za prenos i distribuciju prirodnog gasa. Ukoliko je krajnja namjena korištenje u transportu onda je potrebna zahtjevnija infrastruktura - kažu naši sagovornici.

Preduslovi proizvodnje

Osnovni preduslov je izgradnja velikih postrojenja na obnovljive izvore energije, prije svih vjetroelektrana i solarnih elektrana što će dovesti do "viškova" jeftine električne energije u periodima kada je potrošnja relativno mala.

Drugim riječima preduslov je da se javi potreba za iskorištavanjem tj. skladištenjem viškova električne energije iz mreže. Uz to neophodno je dodatno razvijati tržište električne energije.

(Foto: Romolo Tavani/shutterstock.com)
- To je preduslov za pojavu niskih cijena električne energije u periodima niske potražnje i visokih cijena u periodima visoke potražnje kada bi se hidrogen, između ostalog, mogao koristiti za proizvodnju električne energije. Naravno, postoje i dodatni preduslovi kao što je definisanje jasnog strateškog opredjeljenja, usvajanje potrebnih standarda, međunarodna saradnja, izgradnja infrastrukture (koja će omogućiti veću integraciju obnovljivih izvora energije u mrežu, distribuciju hidrogena itd.) - pojašnjava Husika.

Iz nLogic Advisory dodaju da je potrebno donijeti i usvojiti, kako strateški, tako i zakonski okvir za proizvodnju i korištenje zelenog hidrogena, što uključuje i niz neophodnih standarda u vezi tehnologija u lancu zelenog hidrogena kao i načine poticaja proizvodnje i korištenja zelenog hidrogena.

Razvojna šansa BiH

Husika smatra da s obzirom na sve potencijale počevši od tehničkih znanja do obnovljivih izvora energije BiH sigurno može uhvatiti priključak sa zemljama EU u ovoj oblasti. Za to je potrebno jasno strateško opredjeljenje i uključivanje u programe međunarodne saradnje, kaže Husika.

- S obzirom na potencijale i trend izgradnje neupravljivih izvora električne energije (vjetroelektrana i solarnih elektrana) hidrogen je sigurno jedna od razvojnih šansi za BiH u oblasti energetike. Imajući u vidu planove dekarbonizacije tj. postizanja klimatske neutralnosti, hidrogen bi mogao igrati važnu ulogu u dekarbonizaciji elektroenergetike i posebno u industriji proizvodnje čelika i cementnoj industriji. Kratkoročno se može koristiti u mreži prirodnog gasa (uz prirodni gas). Korištenje hidrogena u transportu u BiH je dugoročna opcija.

Sa njim mišljenje dijele i eksperti nLogic Advisory Sarajevo koji navode da zeleni hidrogen može biti razvojna šansa za privredu BiH na različite načine.

- Da bi se ispunili planovi EU za proizvodnju i korištenje zelenog hidrogena potrebno je proizvesti različite dijelove za tehnologije u lancu zelenog hidrogena. Za tu proizvodnju privreda u BiH ima visok potencijal s obzirom na tradiciju u metaloprerađivačkoj industriji. To znači da možemo kompenzirati jedan dio radnih mjesta koje ćemo neminovno gubiti u tradicionalnoj energetici vezanoj pretežno za domaći ugalj, ali i uvozni ugalj u nekim industrijama. Uz to treba naglasiti da su radna mjesta u lancu zelenog hidrigena znatno kvalitetnija radna mjesta u odnosu na radna mjesta u lancu proizvodnje energije iz uglja.

Drugi aspekt razvojne šanse za privredu BiH je omogućavanje veće integracije intermitentnih izvora električne energije u mrežu. To znači da zeleni hidrogen može omogućiti izgradnju dodatnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz solarne energije i energije vjetra. To opet, između ostalog, znači dodatna radna mjesta. Efekat ovoga je smanjenje emisije stakleničkih gasova u elektroenergetici, što u kontekstu tržišta EU znači konkurentnost zbog manjih troškova za emisije ugljen dioksida, navode u nLogic Advisory.

Na kraju, kako nam kažu, karbonski intenzivne industrije kao što su proizvodnja čelika i cementa mogu znatno smanjiti svoje emisije primjenom zelenog hidrogena jačajući tako svoju konkurentnost i doprinoseći ispunjavanju cilja klimatske neutralnosti BiH.

Ukoliko se BiH nametne kao značajan igrač, zahvaljući zelenom hidrogenu možemo privući tranzitni teretni saobraćaj koji će koristiti zeleni hidrogen za šta je potrebna izgradnja infrastrukture. Sve ove razvojne šanse znače velike strane investicije koje dobrim dijelom mogu doći iz globalnih fondova za ublažavanje klimatskih promjena što su uglavnom grantovska sredstva, poručuju iz logističke kuće nLogic Advisory.

Faktori rizika

Pored tzv. tehničkih rizika, a koji se odnose na sigurnosne aspekte, proizvodnje, skladištenja, distribucije i korištenja hidrogena, koji se mogu svesti na minimum primjenom dobre tehničke prakse, postoje i drugi rizici. Jedan od njih se odnosi na "boju" hidrogena.

(Foto: NicoElNino/shutterstock.com)
Potrebno je osigurati da se prilikom proizvodnje zelenog hidrogena koristi isključivo energija iz obnovljivih izvora i to u periodima niske potražnje za električnom energijom. Ukoliko to ne bi bilo u potpunosti postignuto to bi značilo da ne smanjujemo emisije u mjeri u kojoj je to planirano, podržavamo neobnovljive izvore i da imamo vrlo nisku resursnu efikasnost.

Neadekvatna primjena može dovesti do niske efikasnosti u čitavom lancu i posljedično više cijene za krajnje potrošaće. Na primjer, efikasnije je koristiti električnu energiju za grijanje zgrada nego proizvoditi zeleni hidrogen pa ga distribuirati mrežom prirodnog gasa. Naravno u ovom slučaju treba nastojati koristiti hidrogen za neke specifične industrijske procese koje je teško prebaciti na druge izvore.

- Veliki rizik za BiH može biti pretjerano korištenje domaćih potencijala obnovljivih izvora energije za proizvodnju zelenog hidrogena i njegov izvoz. Na taj način bi se uzrokovao veliki pritisak investitora na prostor za obnovljive izvore energije i potencijalni gubitak prirodnih staništa, poljoprivrednog zemljišta itd. S druge strane, to bi usporilo dekarbonizaciju u BiH jer bi porastao izvoz energije, a elektrane na ugalj bi morale pokriti domaću potražnju za električnom energijom što znači da bi smanjenje emisije stakleničkih gasova bilo ograničeno. Uz uvođenje naknada za emisije ugljen dioksida to bi moglo značiti više cijene za krajnje korisnike u odnosu na scenarij bez proizvodnje i izvoza hidrogena - ističe Azrudin Husika.

Senka Trivić

Komentari
Vaš komentar

Top priče

23.06.2024.  |  Energija, Industrija, Građevina

ERS kreće u eksploataciju krečnjaka sa kamenoloma Varde za potrebe gradnje HE Mrsovo

Elektroprivreda RS - Obnovljivi izvori energije iz Ljubinja planira eksploataciju građevinskog kamena, krečnjaka na ležištu Varde u Rudom. - Investitor planira da otvori površinski kop tehničkog građevinskog kamena krečnjaka za vlastite potrebe u cilju obezbjeđenja sirovina za spravljanje betona pri gradnji brane HE Mrsovo snage 37,3 MW, kao i za potrebe tržišta na tom prostoru Republike Srpske i Republike Srbije - ističe se u

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.