Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS - Odliv radne snage upalio je alarm

Realizovan je niz zahtjeva koji su od interesa za privredu, ali to nije dovoljno jer su nastupile nove obaveze i opterećenja koja su u dobroj mjeri neutralisale pozitivne efekte svega što je urađeno. Poslovna zajednica nema mehanizam da natjera Vladu RS da ispuni zahtjeve koje ponavljamo godinama. Zbog narastajućih obaveza nije realno očekivati smanjenje opterećenja na rad i doprinosa u ovoj godini, rekao je predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić kojem je povjeren novi četvorogodišnji mandat na čelu te asocijacije.

Ponovo ste izabrani za predsjednika Privredne komore. Šta Vas je podstaklo da se kandidujete?

- Kompletan Upravni odbor komore iz prethodnog saziva i jedan broj privrednika kandidovali su me ponovo za predsjednika. Morao sam to da prihvatim s obzirom na to da imam odgovornost da ispoštujem volju onih koji su mi ukazali povjerenje u prethodnih mandatima.

Koji su najznačajniji prijedlozi poslovne zajednice koji su realizovani u proteklom četvorogodišnjem periodu?

- Neki od tih zahtjeva su reforma registracije poslovanja, izmjena naknada za notarske usluge, a spriječili smo i uvođenje novih naknada za prekomjerno korišćenje javnih puteva. Izmjenama Zakona o fiskalnim kasama oslobođeni su samostalni i mali preduzetnici obaveze izdavanja fiskalnog računa, odnosno posjedovanja kasa, dok je sprovođenjem Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije omogućeno čišćenje međusobnih potraživanja, a time i popravljanje stanja i smanjene nelikvidnosti privrednika. Realizovan je i niz drugih zahtjeva koji su od interesa za privredu, ali to sve nije dovoljno jer su nastupile nove obaveze i opterećenja koja su u dobroj mjeri neutralisale pozitivne efekte svega što je urađeno.

Privredna komora tokom izrade ekonomske politike i budžeta RS svake godine ponavlja svoje zahtjeve Vladi, ali ste više puta iskazali nezadovoljstvo zbog njihovog nesprovođenja. Šta možete uraditi da ti zahtjevi ne budu kopirani svake godine već da budu realizovani?

- Poslovna zajednica nema mehanizam da natjera Vladu da ispuni zahtjeve. Mi možemo samo ukazivati na sve probleme i spremni smo to činiti sve dok zahtjevi ne budu realizovani i dok stanje ne bude popravljeno.

Jedan od ključnih zahtjeva je smanjenje nameta na rad. Da li su realne najave da bi do toga moglo doći sredinom godine?

- Mi na tome insistiramo dugo, ali kao čovjek koji realno posmatra stvari nisam uvjeren da će se to desiti ne sredinom godine, već uopšte u 2017. godini. U prilog mojoj tvrdnji ide više razloga, a na prvom mjestu su narastajući zahtjevi određenih kategorija počevši od penzionera do zdravstvenog sistema. Ne možemo očekivati da budu stvoreni uslovi za smanjenje opterećenja, a da pri tom ogroman broj subjekata kojima upravlja Vlada ne izmiruje svoje obaveze.

Koji su ostali problemi sa kojima se bori poslovna zajednica?

- Pored visokih opterećenja tu je i nelikvidnost i nedostatak adekvatne radne snage. Programom rada za ovu godinu postavili smo nekoliko ciljeva, a na prvom mjestu je stvaranje povoljnijeg ambijenta za privređivanje, povećanje konkurentnosti, unapređenje poslovne saradnje, učešće u socijalnom dijalogu i povećanje efikasnosti djelovanja komore i promocije njenih aktivnosti. Da bi ostvarili te ciljeve neophodno je obezbijediti viši stepen uvažavanja zahtjeva i prijedloga poslovne zajednice od strane organa izvršne i zakonodavne vlasti. Na tom putu mora biti smanjena javna potrošnja, sprovedena reforma javne uprave i obrazovanja, ali i preduzete mjere koje će dovesti do sprečavanja odliva radne snage koji je poprimio zabrinjavajuće razmjere.

Pri tome ne mislim na bilo kakvo prinudno sprečavanje odliva, već stvaranje uslova za zapošljavanje ljudi koji treba da ostanu ovdje. Ako to ne bude učinjeno vrlo brzo ćemo se naći u situaciji da ne možemo obezbijediti ni sadašnji obim poslovne aktivnosti. Takođe, moramo se iščupali iz kandži Međunarodnog monetarnog fonda i drugih finansijskih institucija od čijih kredita sve više zavisi naša sudbina. Potrebno je da uz sveobuhvatan program aktiviranja raspoloživih resursa obezbijedimo finansiranje tekućih obaveza iz vlastitih izvora, a zatim da stvorimo uslove za servisiranje obaveza na osnovu kredita. Na takav način vlastitim potencijalima obezbijedili bi viši standard građana, veću zaposlenosti i bolje funkcionisanje sistema.

Vjerujete li da je moguće zaustaviti odliv radne snage i na koji način se može djelovati?

- Treba promijeniti niz propisa. Moramo hitno promijeniti sistem školovanja, obezbijediti sistem u kojem će sprovođenje propisa biti prema svima jednako, a ne selektivno i suzbiti sivu ekonomiju. To su neke od mjera kojima će biti povećana zainteresovanost ljudi da ostanu i da imaju sigurnost da će moći na osnovu onoga što znaju i rade živjeti u RS. Ljudi ne odlaze samo zbog niske plate već i nesigurnosti. Drugima je naravno motiv i veća zarada, a trećima bolji uslovi rada.

Da li kontrolni organi u Srpskoj rade dovoljno i da li se prema svim preduzetnicima ponašaju jednako?

- Oni ne čine dovoljno. Ne smijemo gurati glavu u pijesak i moramo priznati greške i da tražimo način kako ih otkloniti. Bez toga nema sistema. Nama je gorući problem selektivan pristup rješavanju određenih problema. Riječ je o tome da treniraju strogoću kod jednih, a kod drugih ne. Zakoni treba da se odnose na sve, a ako taj propis nije dobar moramo ga promijeniti.

SARADNJA SA VLADOM

Kako ocjenjujete saradnju sa Vladom RS?

- I pored činjenice da je privreda RS opterećena brojnim neriješenim pitanjima i da ne može da se nosi sa mnoštvom problema imali smo dobru saradnju sa organima izvršne i zakonodavne vlasti. Rezultati te saradnje su za prolaznu ocjenu, ali nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu da bi stvari bile bolje.

RAST AKCIZA DONOSI TALAS POSKUPLJENJA

Savjet ministara BiH je usvojio izmjene Zakona o akcizama kojima je predviđen njihov rast za 15 feninga po litru goriva. Koliko će to uticati na privredu?

- Uvijek sam protiv opterećenja, pa tako i protiv izmjena Zakona o akcizama na osnovu kojeg će biti povećane cijene enegrgenata koji učestvuju u gotovo svakom proizvodu. To će dovesti do lančanog poskupljenja i time će biti stvoren problem svakom građaninu i privredniku. Razumijem da će novac od povećanja akciza ići za gradnju putne infrastrukture, ali teško je opravdati sve ono što će nastupiti kao negativna posljedica. Postavlja se pitanje šta će nam putevi i autoputevi ako se nećemo njima voziti ili neće imati ko da se vozi.