Nakon smirivanja krize, zlato investitorima sve manje interesantno - Vrijednost će i dalje padati

Zbog ekonomske krize koja je počela 2008. došlo je do porasta potražnje za zlatom, a time i do rasta njegove cijene.

Međutim, nakon što se kriza počela smirivat,i te se mogućnost potpunog urušavanja globalnog finansijskog sistema smanjila, velikim investitorima zlato više nije bilo toliko interesantno. Cijena mu je počela padati, javljaju analitičari "Admiral Markets"-a koji su o toj temi pripremili analizu, prenosi "Večernji list".

Njihovu analizu pod naslovom "Do kada će zlato gubiti na vrijednosti?" u nastavku prenosimo u cjelosti.

Zlato je u većem dijelu svijeta zbog rijetkosti i hemijskih karakteristika (ne rđa, ne korodira niti gubi sjaj, a lako se oblikuje) hiljadama godina služilo kao novac i sredstvo čuvanja vrijednosti, pa se i danas smatra sigurnijom opcijom čuvanja vrijednosti od papirnog novca.

Potražnja za zlatom posebno raste u nesigurnim vremenima kao što su recesije i ratovi. Budući da je kriza koja je počela 2008. bila najveća još od Velike depresije krajem 1920-ih, te je postojala mogućnost bankrota banaka pa čak i država, mnoge institucije i individualni investitori su povlačili depozite iz banaka i državnih obveznica, te kupovali zlato da bi se zaštitili od najgoreg scenarija. Zbog toga je cijena zlata počela naglo rasti, što je privuklo i špekulante na finansijskim tržištima koji su stvarali dodatnu potražnju i još više podizali cijenu zlata.

Od početka 2008, kada je cijena zlata bila približno 800 USD po unci, do 2011. cijena zlata porasla je preko 140% - na više od 1.900 USD po unci.

Mnogi su očekivali da će cijena zlata nastaviti da raste, jer su centralne banke gotovo svih razvijenih zemalja, a pogotovo američka centralna banka, pokrenule različite programe podsticanja privredne aktivnosti kroz koje su štampale hiljade milijardi dolara novog novca i ubacivale ih u finansijski sistem.

Povećanje količine novca u pravilu dovodi do porasta cijene svih fizičkih dobara, jer se količina fizičkih dobara relativno sporo povećava, a količina papirnog i digitalnog novca se može značajno povećati preko noći, zbog čega gubi na vrijednosti.

Dodatni razlog rasta cijene zlata u recesijama je pad kamatnih stopa. S padom prinosa na štednju u bankama i na državne obveznice u situaciji kada se povećava rizik tih oblika investiranja, mnogi štediše i investitori prebacuju novac iz banaka i obveznica u zlato kojem cijena u tom trenutku naglo raste. Budući da su za vrijeme recesije centralne banke gotovo svih razvijenih privreda spustile kamatne stope praktično na nulu, ogromna količina kapitala se počela prelijevati u zlato i ostale plemenite metale.

Kada se kriza počela smirivati, te se mogućnost potpunog urušavanja globalnog finansijskog sistema smanjila, velikim investitorima zlato više nije bilo toliko interesantno, pa mu je cijena počela padati. Od 2011, kada je dosegla rekordu cijenu od preko 1.900 USD po unci, pala je za 37% i trenutno iznosi 1.213 USD po unci. Samo od jula ove godine cijena je pala 10%.

Osim smirivanja krize i vraćanja povjerenja u fiat valute, uskoro više neće biti ni drugog najvažnijeg razloga rasta cijene zlata - niskih kamatnih stopa. Najveća i najvažnija centralna banka na svijetu (Američke federalne rezerve) već dugo najavljuje da dolazi trenutak kada će početi dizati kamatne stope.

Ciklusi spuštanja i dizanja kamatnih stopa u pravilu traju godinama, te će vjerovatno i ovog puta dugo rasti. Zbog toga će sve više investitora postavljati pitanje: "Zašto držati zlato na kojem nemam nikakvu kamatu, kada u banci i na obveznicama mogu dobiti barem nekoliko posto godišnje". To će gotovo sigurno dovesti do nastavka prodaje zlata i prebacivanja novca u banke, obveznice i dionice.

S obzirom na to da je cijena zlata već sada, prije početka dizanja kamatnih stopa, pala 37%, lako je moguće da će još značajno pasti kada ciklus počne.

Očekivana cijena zlata na kraju 2014. velikih svjetskih banaka (trenutno 1.213 USD po unci):

Goldman Sachs: 1.050 USD po unci
Bank of America Merrill Lynch: 1.150 USD po unci
Deutsche Bank: 1.141 USD po unci
Societe Generale SA London: 1.050 USD po unci
Westpac Banking Corp. Sydney: 1.020 USD po unci

Postoji realna mogućnost da cijena zlata padne ispod 1.000 USD po unci u idućih godinu ili dvije. Neki analitičari upozoravaju da ni pad na 900 ili čak 800 USD po unci ne treba iznenaditi.

Novi veliki trend rasta cijene zlata dogodiće se tek kada dođe do iduće recesije u SAD-u i ostatku zapadnog svijeta.

Admiral Markets

Goldman Sachs

Bank of America Merrill Lynch

Deutsche Bank

Societe Generale SA London

Westpac Banking Corp Sydney

zlato

vrijednost zlata

cijena zlata

svjetska recesija

svjetska ekonomska kriza