Hidrogradnja: Najbolju ponudu dostavio Integral inženjering

Početkom prošle sedmice Agencija za privatizaciju u FBiH objavila je dugo očekivanu vijest: na javni poziv za prodaju 67% državnog kapitala u građevinskoj kompaniji Hidrogradnja Sarajevo pristigle su četiri ponude.

Kako je zvanično saopšteno, ponude su pristigle od kompanije Integral inženjering iz Laktaša kod Banja Luke, hrvatske kompanije Konel Cavtat, konzorcija koji čine preduzeća Gradis Celje, Gradis inženjering Zagreb, Titaš Istanbul i ortačka grupa menadžmenta i oko 970 radnika sarajevske Hidrogradnje, te na kraju ponuda od izvjesnog Mirvada Hadžiahmetovića iz Zenice.

No, najveće iznenađenje u berzanskim krugovima izazvala je činjenica da ponude nisu stigle od austrijskih kompanija Porr i Strabag, koje su, istini za volju, otkupile tendersku dokumentaciju. Izostanak Austrijanaca počeo je da polako obara cijenu dionica Hidrogradnje, koju su vješti špekulanti mjesecima prije otvaranja ponuda uspješno podigli na čak 29,81 KM po dionici.

Ova rekordna cijena dionica Hidrogradnje, koja je zabilježena 27. februara 2007. godine, dakle, dan nakon otvaranja ponuda, počela je polako da klizi nadole u danima koji su uslijedili. Međutim, budući da su brojni špekulanti uložili velike sume novca u dionice Hidrogradnje, teško je povjerovati da oni neće uspjeti svojim "pouzdanim informacijama" zaustaviti daljnji pad, ber dok oni ne prodaju svoje dionice. No, ostaje tek da se vidi kako će se početak pregovora i izostanak Austrijanaca odraziti na buduće kretanje vrijednosti dionica sarajevske građevinske kompanije.

Ono što se sada pouzdano zna jeste činjenica da je tržišna kapitalizacija Hidrogradnje, zbog velikog rasta vrijednosti dionica na Sarajevskoj berzi u posljednjih mjesec dana, krajem prošle sedmice iznosila 158.589.045 KM. Prema nezvaničnim podacima, za 67% dionica Hidrogradnje najbolju ponudu je dostavio Integral inženjering iz Laktaša. Slijedi ponuda Gradis - Titaš - menadžment i radnici Hidrogradnje, te ponuda hrvatskog Konela. Prema nezvaničnim informacijama, najlošija je ponuda Zeničanin Mirvad Hadžiahmetović koji je za Hidrograndju ponudio jednu konvertibilnu marku. Međutim, u Agenciji za privatizaciju u FBiH su nam rekli da prema zakonskim propisima ne mogu trenutno komentirati ponude, a da to na osnovu potpisane izjave o tajnosti ne mogu učiniti niti ponuđači.

Hidrogradnja (berzanski simbol: HDGRS) jedna je od nekadašnjih najvećih bh. građevinskih kompanija, specijalizirana za izgradnju svih građevinskih, hidro i elektro postrojenja poput brana, hidro i termo elektrana, rezervoara, pumpnih stanica, vodoopskrbnih i kanalizacionih sistema, cesta, željeznica, mostova i tunela.

Kompanija je formirana daleke 1947. godine, kada je počela raditi na prvim projektima, hidroelektranama Jajce i Jablanica. U godinama prije rata na prostorima bivše Jugoslavije Hidrogradnja je bila prepoznatljivo ime u svijetu, prvenstveno zahvaljujući radu na projektu Bekhme u Iraku, zajedno sa turskom Enkom i američkim Bechtelom.

Jedan od najinteresantnijih i najvažnijih detalja iz historije Hidrogradnje je svakako rad ove kompanije u Iraku. Naime, Hidrogradnja je jedna od rijetkih bh. kompanija koja je svoja potraživanja uspjela prebaciti iz pasivnog u aktivni podbilans, što znači da je stekla uslove da naplati sva svoja potraživanja, a to se, naravno, većinom odnosilo na potraživanja po osnovu izvršenih radova u Iraku prije prve Pustinjske oluje. Hidrogradnja je do maja 1990. godine radila u konzorciju sa Enkom i Bechtelom na izgradnji brane Bekhme. Kada je počeo saveznički napad na Irak, radovi na Bekhmi su obustavljeni, a Hidrogradnja, Enka i Bechtel su se povukli iz Iraka.

Sarajevska kompanija je tom prilikom, prema sopstvenim proračunima, izgubila 436,5 miliona dolara (70 miliona dolara opreme koja je ostala na gradilištu, 185,3 miliona dolara nenaplaćenih radova, 16,3 miliona USD građevinskog materijala i tako dalje). Tu je sumu Hidrogradnja navela u svom zahtjevu za nadoknadu ratne štete koji je u martu 1994. godine dostavljen UN-ovoj Komisiji za kompenzacije (UNCCGC - United Nations Compensation Commission Governing Council). Međutim, UNCCGC je 1998. godine Hidrogradnji na ime kompenzacija iz fonda koji se novcem punio iz programa "Nafta za hranu" odobrio za isplatu samo 89,9 miliona USD.

Ta sredstva, kako je tada planirano, nisu trebala biti isplaćena odjednom, nego sukcesivno, u nekoliko tranši, u zavisnosti od pristizanja novca u fond. Zna se pouzdano da je Hidrogradnja do sada naplatila nekoliko tranši, no koliko je tačno po tom osnovu fakturisano, zna samo menadžment ove kompanije, koji nikad nije bio spreman javno govoriti o tome. Pojedini, dobro upućeni izvori smatraju da je Hidrogradnja iz ovog fonda do sada naplatila gotovo sve ili barem veliku većinu potraživanja.