NavMenu

Država počela izradu prve liste deficitarnih zanimanja u Srbiji - Popunjavaće ih strani radnici?

Izvor: Forbes Srbija Subota, 10.02.2024. 08:27
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: sylv1rob1/shutterstock.com)Ilustracija
Srbija će u narednih godinu do dve dobiti prvu preciznu listu deficitarnih zanimanja. Za razliku od sličnih dokumenata koja se usaglašavaju svake godine kako bi se na osnovu njih formulisala obrazovna politika, namena ovog spiska, kolokvijano rečeno, biće - gašenje požara.

Potrebu za otkrivanjem poslova koje nema više ko da obavlja predviđa Zakon o zapošljavanju stranaca. Strani državljani koji poseduju tražene kvalifikacije, neće morati da prolaze test tržišta rada i čekaju odobrenje Nacionalne službe za zapošljavanje.

- Vlada može da izuzme određene kategorije stranaca sa deficitarnim zanimanjima, određena zanimanja i profile od pribavljanja saglasnosti, u zavisnosti od stanja na tržištu rada i uz prethodno pribavljeno mišljenje Socijalno-ekonomskog saveta - stoji u članu 11 Zakona o strancima.

Ukoliko se u međuvremenu ispostavi da nekim zanimanjima više ne manjka kadrova, pa bi stranci mogli da ugroze posao domaćim radnicima, Vlada ih može "izbrisati" sa liste deficitarnih.

- Vlada odlukom može da ograniči broj stranaca kojima se izdaju jedinstvene dozvole u slučaju poremećaja na tržištu rada, u skladu sa migracionom politikom i stanjem i kretanjem na tržištu rada - precizira član 24 istog zakona.

Posao na utvrđivanju pozicija koje ne možemo da popunimo domaćim kadrom, upravo je počeo. Kako Forbes Srbija saznaje, prva sednica radne grupe zadužene za izradu liste, održana je u sredu, u Palati Srbija.


Da stranci ne naprave gužvu

- Cilj je da se precizno definišu zanimanja koja nedostaju - kaže za Forbes Srbija Jelena Mićić, jedan od članova ispred organizacije GIZ.

- Tako se liberalizacijom radnog angažovanja stranaca neće napraviti gužva na tržištu rada. Ovo je tek početak procesa, koji će biti detaljan. Kada uz doprinos svih nadležnih institucija i istraživača dođemo do te liste, nju će usvajati Vlada Srbije.

Na ovom poslu su predstavnici svih državnih, pa i privrednih, organizacija koje raspolažu potrebnim podacima. Tu su ministarstva rada, prosvete, privrede, Privredna komora Srbije, Nacionalna služba za zapošljavanje, Republički zavod za statistiku, Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja, Unije poslodavaca.

- Na osnovu ukrštanja svih podataka doći ćemo do liste od 50 do 110 od oko 400 zanimanja. Sledeći korak će biti organizovanje fokus grupa u kojima će biti predstavnici kompanija. To će biti svojevrstan test, da li su prava zanimanja identifikovana, da li smo neko prevideli - dodaje Jelena Mićić.

Analiza će pokazati koliko pozicija se već popunjava angažovanjem stranaca, kolike su plate i buduće potrebe poslodavaca. Potrebe, ali malo dugoročnije se i sada usaglašavaju prilikom uvođenja dualnog obrazovanja u određene obrazovne profile.

- Treba istražiti potrebe tršišta. Pitanje je kako je moguće zadovoljiti zahteve tržišta. Nešto je moguće prekvalifikacijom, nešto obrazovanjem, ali su to procesi koji traju određeno vreme - kaže Mirjana Kovačević, direktorka Centra za edukaciju, dualno obrazovanje i obrazovne politike PKS.

I upravo je tu razlika između ove liste i one koju Ministarstvo prosvete usaglašava svake godine, a čiji je zadatak da obrazovanje prati potrebe privrede. Jedna od dilema bi tako mogla da bude pitanje obrazovanja vozača. Saobraćajnih škola u Srbiji ima, ali obučenih vozača - ne. Mnogi su u inostranstvu. Tako da analiza iz ugla zapošljavanja stranaca i kreiranja obrazovne politike ne bi možda išla u istom smeru.

- Obrazovne politike treba da se vode strateški, da oslikavaju opredeljenje države kakvo tržište rada želi - kaže Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca.

- Ova lista će biti tu da brzo reši potrebe poslodavaca. Ključna razlika je što za te profile, NSZ neće morati da izdaje odobrenje. Za dugoročnu viziju je potrebno sagledati i druge stvari.

Još nije izvesno koliko će se često ova lista proveravati. Postoji mogućnost da se to radi svake godine ili – svake treće.


Nema ni kuvara, ni doktora

Jedno ranije istraživanje Unije poslodavaca, pokazalo je da se broj privrednih sektora u kojima se javlja deficit stručnih kadrova neprekidno povećava. Najveću potrebu za novim kadrovima ima sektor trgovine i to su zanimanja u oblasti prodaje, komercijale, marketinga.

Baš kao i sektor informacionih tehnologija - nedostaju programeri, a posebno oni za mobilne aplikacije. Traže se i arhitekte velikih baza podataka i generalno posmatrano u ovom sektoru najtraženiji su inženjeri elektrotehnike.

U sektoru uslužnih delatnosti nedostaju ugostiteljski radnici - konobari i kuvari, pomoćno osoblje u kuhinji, pomoćno osoblje u hotelima. U sektoru građevinske industrije gotovo sva zanatska zanimanja, ali i građevinski inženjeri. U sektoru saobraćaja i transporta nedostaju vozači, u tekstilu skoro sve zanatlije.

Takva je situacija i u drvnoj industriji kao i u delatnostima koje su iz oblasti metalske proizvodnje, gde nedostaju i mašinski inženjeri. Nema dovoljno ni auto-mehaničara, auto-električara.

U zdravstvu nema doktora anesteziologa, kardiologa, pedijatara I skoro da nema ni - kraja nabrajanju.


Liste u Nemačkoj i Austriji

Liste deficitarnih zanimanja imaju i razvijene zemlje, kao što su Austrija i Nemačka koje primaju veliki broj stranih radnika svake godine. Na osnovu liste poslodavci mogu da angažuju osobe koje nisu državljani članica Evropske unije.

Primera radi, u Nemačkoj deficitarna su zanimanja u IT sektoru i prema dostupnim podacima nedostaje im 149.000 radnika u tom sektoru. Deficit postoji i u zdravstvu gde je otvoreno 37.000 pozicija. Nedostaju i inženjeri, naučnici, stručnjaci za zaštitu životne sredine, razne vrste zanatlija, kao i zaposleni u transportu. Sredinom prošle godine lista deficitarnih zanimanja u Nemačkoj je značajno povećana - sa 148 na 200.

U Austriji je prošle godine na listi bilo 98 zanimanja na saveznom nivou (i 197 na pokrajinskom). Kao i u Nemačkoj velika je potražnja za različitim vrstama zanatlija, ali i za lekarima, IT stručnjacima, inženjerima elektrotehnike i raznim drugim profilima za koje je potrebno visoko obrazovanje.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Zdravstvo

Želite smanjiti salo na stomaku - Evo koje voće da jedete

Voće nije samo ukusno, već ima važnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i podržavanju ciljeva mršanja. Zahvaljujući visokom sadržaju vlakana, malo kalorija i jedinstvenim spojevima koji potiču sagorijevanje masti i osjećaj sitosti, određene vrste voća poznate su po tome da mogu smanjiti salo na trbuhu. Nutricionistica Lisa Richards otkrila je koje su to tri vrste voća koje bismo trebali redovno uključiti u prehranu. Jagode

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.