RS: Nema ulagača na "zelenoj livadi"

Uprkos pozitivnim efektima greenfield investicija ili takozvanih investicija na zelenoj livadi, za koje je karakteristično da se sa poslom počinje skroz od početka, bez prethodne infrastrukture, poslovnih prostora i radnika, ove vrste investicija u Republici Srpskoj i BiH nisu bile dominantne i skoro ih i nema.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH ističu da u strukturi ulaganja još uvijek dominira privatizacija, odnosno preuzimanje postojećih pravnih lica, umjesto da se ide na osnivanje potpuno novog preduzeća. Razlog za to je izrazito nepovoljan privredni ambijent koji koči priliv takvih investicija. Projekt menadžer za makroekonomski sistem STK BiH, Igor Gavran, kaže da su greenfield investicije najkorisnije i najefikasnije investicije, jer omogućavaju direktno stvaranje nove vrijednosti u zemlji u kojoj se ulaže.

"Riječ je o unošenju potpuno novog kapitala, nove tehnologije i radnih mjesta, što je garant stvaranja novih vrijednosti, za razliku od klasičnog ulaganja, kada se samo radi na nadogradnji preduzeća, a osnovna vrijednost ostaje ista", pojasnio je Gavran.

On je dodao da jedine primjere greenfield investiranja u BiH predstavljaju strani trgovački lanci, ali je njihov efekat više negativan nego pozitivan, jer predstavljaju nelojalnu konkurenciju domaćim proizvođačima i omogućavaju prekomjeran uvoz roba iz inostranstva.

"S druge strane, mi nemamo greenfield investicija u proizvodne oblasti koje donose višestruku korist. Primjer jedne od rijetkih grinfild investicija jeste "Studen agrana", fabrika za proizvodnju šećera u Brčkom, u koju je uložen značajan austrijski kapital i koja dobro funkcioniše", rekao je Gavran.

U Savjetu stranih investitora BiH naglašavaju da je privredni ambijent u BiH, zbog loših zakonskih rješenja, komplikovane administracije i nedovoljne podrške ulagačima izrazito nepovoljan. Zbog toga je, napominju, u 2010. godini dotok direktnog stranog ulaganja smanjen za 45 odsto u odnosu na godinu ranije.

"Iako su greenfield investicije čiste investicije i omogućavaju investitoru da sam organizuje prostor, opremu i broj radnika, privredni ambijent u BiH nije obećavajući kada su u pitanju ove vrsta ulaganja", istakla je izvršna direktorka Savjeta, Bojana Škrbić-Omerović.

Ona je naglasila da bi neke od prednosti ovih investicija trebalo da budu određene beneficije koje država treba da daje onom ko se odluči da pokrene izgradnju novog preduzeća.

U Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS kažu da su, imajući u vidu pozitivne efekte grinfild stranih investicija na zemlju domaćina, preduzeli niz aktivnosti na stvaranju uslova za ovakve investicije.

"Intenzivno se radi na jačanju kapaciteta za podsticanje stranih investicija na lokalnom nivou i u toku su radni sastanci sa opštinama u cilju prikupljanja i prezentovanja investicione ponude, posebno sa stanovišta mogućnosti za grinfild investicije", rekli su u Ministarstvu.

Podsjećaju da je nedavno usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stranim ulaganjima sa ciljem smanjenja administrativnih procedura i liberalizacije stranih ulaganja u oblasti namjenske industrije.

"Takođe, osnovali smo Savjet za strane investitore RS, čiji je zadatak da analizira poslovno okruženje i predlaže mjere za njegovo unapređenje, vodi registar koji sadrži sva odobrenja koja izdaju republički organi uprave, poslovne dozvole potrebne za pokretanje i obavljanje privrednih djelatnosti, a potencijalnim investitorima je na raspolaganju portal www.investsrpska.net", rekli su u Ministarstvu za Fokus.