Srbija se priprema za ekološki porez EU - Traži se način za državnu pomoć izvoznicima i uspostavljanje domaćeg sistema oporezivanja emisija ugljenika
Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji posla, analiza treba da razmotri nacionalni model koji će na optimalan način zaštititi domaće tržište i odgovoriti zahtevima CBAM regulative u oblasti električne energije.
EU je 2005. uvela ETS (Emišions Trading System), sistem za trgovinu emisijama štetnih gasova, a zatim je sredinom ove godine uvela i CBAM mehanizam (Carbon Border Ađustment Mechanism), koji omogućava da se spreči nesmetani uvoz konkurentnih proizvoda iz trećih zemalja na unutrašnje tržište EU.
Na ovaj način iste vrste proizvoda, kako u EU preko primene ETS, tako i u drugim državama preko primene CBAM, u sebi sadrže i cenu emisije gasova sa efektom staklene bašte.
To je praktično "zeleni", odnosno svojevrstan ekološki porez kojim EU ujedno sprečava i potencijalno "curenje ugljenika", odnosno rizik da evropski proizvođači presele svoju proizvodnju u zemlje u kojima se naplaćuju manji (ili nikakvi) porezi na ugljenik.
Primena CBAM se predviđa u dve faze, a prelazni period je započeo 1. oktobra i trajaće do kraja 2025. godine. Tokom ovog perioda kompanije će biti u obavezi da samo prijavljuju svoje emisije CO₂ koje proizlaze iz proizvodnje proizvoda za izvoz u EU, a od 1. januara 2026. godine je planirana puna primena CBAM, što podrazumeva sva plaćanja emisija CO₂ iz proizvodnih procesa.
Stoga je potrebno je sprovesti detaljnu analizu EU uredbe o CBAM i svih propratnih uredbi, navodi se u tenderskoj dokumentaciji, uz analizu propisa Energetske zajednice i zahteva prema Republici Srbiji kao članici EZ kada je reč o primeni CBAM, a posebno u smislu eventualnog uspostavljanja zajedničkog sistema ETS za region Zapadnog Balkana.
Potrebna je i identifikacija pravnih lica koja posluju u Srbiji a koja će biti pogođena primenom CBAM i tržišnim pritiscima od strane poslovnih partnera.
Na osnovu dobijenih rezultata zatim je potrebno sprovesti analizu spremnosti kompanija da odgovore zahtevima CBAM, kao i analizu uticaja CBAM na EPS i utrošak električne energije najvećih kompanija koje izvoze u EU proizvode iz šest industrija u obuhvatu CBAM (gvožđa, čelika i proizvoda napravljenih od njih, aluminijuma, cementa, veštačkih đubriva i električne energije).
Neophodna je, navodi se, i analiza sistema dozvoljene državne pomoći u okviru CBAM, kao i analiza raspoloživih mehanizama utvrđivanja cene i oporezivanja emisija ugljenika.
- Imajući u vidu da će sveukupna konkurentnost domaćih kompanija na EU tržištu biti značajno umanjena od trenutka primene CBAM, potrebno je sprovesti detaljnu analizu najboljih međunarodnih praksi i raspoloživih mehanizama za uspostavljanje domaćeg sistema utvrđivanja cena i oporezivanja ugljenika – stoji u tenderu.
Dodaje se da bi uvođenje domaćeg sistema oporezivanja ugljenika dovelo do naplate ugljenika u domaćoj proizvodnji, što bi bilo uračunato u ukupnu cenu emisija ugljen-dioksida za domaće izvoznike prema EU i time bi se smanjio namet izvoznika prema EU, a ujedno bi ovakvom naplatom naplaćena sredstva ostala u budžetu Srbije i bila raspoloživa za dodatne projekte za zaštitu životne sredine.
Najzad, analiza će obuhvatiti i uticaj CBAM i modela karbonskih taksi (carbon pricing) na proces spajanja tržišta električne energije Srbije sa jedinstvenim evropskim tržištem.
Regulativa CBAM predviđa mogućnost tzv. dekaplinga, odnosno razdvajanja tržišta treće strane koja je spojena sa evropskim jedinstvenim tržištem ukoliko ne uspostavi efikasan mehanizam naplate karbonskih taksi.
- Stoga je potrebno je ispitati uticaj i CBAM-a i sistema karbonskih taksi na proces spajanja tržišta električne energije u slučaju da proces spajanja tržišta električne energije ne može da se sprovede – navodi se u tenderskoj dokumentaciji.
Vremenski okvir za sprovođenje studije procenjen je na najviše 6 meseci.
Naš izbor
Top priče
26.04.2024. | Energija
Obnovljivi izvori energije budućnost energetskog sektora u Bosni i Hercegovini
Drugog dana Energetskog samita 2024 na dva panela se diskutiralo o dvije važne teme iz oblasti obnovljivih izvora energije. Na panelu pod nazivom "Investiranje u postrojenja na obnovljive izvore energije", naglasak je stavljen na izazove i mogućnosti ulaganja u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i mogućnosti trgovine električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Također se govorilo i o razvojnim projektima obnovljivih
26.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Saobraćaj
RS kandidovala projekte vrijedne 161,6 mil KM za finansiranje iz Saudijskog razvojnog fonda
26.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Saobraćaj
eKapija+
27.04.2024. | Agro
Italijani pomažu razvoj proizvodnje romanijskog skorup kajmaka, u planu gradnja mini sirane
27.04.2024. | Agro
26.04.2024. | Vijesti
Ko i koliko može da praznuje u naredne dvije nedjelje u Srpskoj - Evo šta kaže Zakon
26.04.2024. | Vijesti
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
Poslovne šanse
28.04.2024. | Zdravstvo
Travnička bolnica kupuje CT aparat vrijedan više od 1,2 mil KM
26.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
KHK Lukavac prodaje više parcela, licitacija 16. maja
26.04.2024.. | Agro, Industrija, Građevina
25.04.2024. | Građevina
U Gradišci planiraju radove na trgu kod katoličke crkve, raspisan tender u vrijednosti 620.000 KM
25.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Po treći put raspisan tender za idejno rješenje brze ceste Doboj Istok-Gračanica-Šićki Brod
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Lječilište Gata kod Bihaća konačno dobija bazen - Raspisan tender vrijedan oko 750.000 KM
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo