Ekonomska diplomatija moćan lobi u svijetu, u BiH još uvijek nepoznanica

Proces globalizacije i stvaranje slobodnog tržišta postavili su nove izazove pred diplomatske službe svih zemalja. Kako su ekonomija i privredna saradnja postali glavni interesi u odnosima među državama, tako je i klasična diplomatija vremenom prerasla u ekonomsku diplomatiju, stalno lobiranje za domaće kompanije i stvaranje uslova za plasman njihovih roba na strano tržište.

Razvijanje ekonomske diplomatije za vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek nije na listi prioriteta. Iako se radi o moćnoj mašineriji koja se pokazala upješnom za brojne svjetske ekonomije, naša zemlja nema razvijenu predstavničku mrežu na potencijalnim tržištima, koja bi dodatno podsticala proširivanje ekonomske saradnje bh. firmi na tim područjima.

Privrednici u BiH tvrde da je potrebno što hitnije aktivirati funkciju ekonomske diplomatije pri diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH. Na ovim mjestima trebaju se postaviti stručni i sposobni ljudi koji poznaju bh. ekonomiju i koji će promovirati naše potencijale na tržištima drugih zemalja.

Diplomatija u službi poslovne zajednice

U tom kontekstu, privrednici okupljeni u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, u sklopu platforme djelovanja kod nadležnih organa, traže od vlasti u BiH da u ambasadama pokrenu funkciju ekonomskog savjetnika, koji će raditi u korist poslovne zajednice.

Duljko Hasić, ekonomski stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH, smatra da ekonomska diplomatija ima ključnu ulogu u smanjenju trgovinskog deficita i unaprijeđenju izvoznih mogućnosti naših kompanija.

"Ekonomska diplomatija je najbolji način da damo informacije o našim potencijalima, mogućnostima, proizvodima i uslugama. Naš prijedlog jeste da se u okviru ambasada u drugim zemljama postave stručni ljudi koji će krčiti put našim kompanijama i lobirati za plasman naše robe na inozemna tržišta", ističe Hasić za eKapiju.

Brojne su mogućnosti koje se otvaraju našim kompanije, a koje bi uz odgovarajući diplomatski angažman mogle dovesti do poslovnog uspjeha. Jedna od njih je i plasman certificiranih halal proizvoda kojih naša zemlja ima u značajnom broju, a koji su sve više traženi u zemljama Evropske unije. Veliki potencijali kriju se u prirodnim i turističkim ljepotama Bosne i Hercegovine, koje zaslužuju bolju promociju u svijetu.

Kako to Francuzi rade?

U svjetskim diplomatskim krugovima, Francuska se često spominje kao zemlja koja je skoro do savršenstva razvila ekonomsku diplomatiju. Upravo je ovo država od koje bi Bosna i Hercegovina mogla puno toga naučiti kada je u pitanju lobiranje za domaće proizvode, smatra Dujko Hasić.

"Svi francuski predsjednici prilikom svakog susreta sa stranim zvaničnicima prvo se predstavljaju kao ekonomski atašei, stavljajući francusku ekonomiju na prvo mjesto, pa tek onda održavaju sastanke na političkom nivou", naglašava Hasić.

Francuski državni vrh kao i kompletna administracija, u kontinuitetu razvijaju ekonomsku diplomatiju, bez obzira na političku strukturu koja se mijenja nakon izbora.

Zanemarena tržišta

Izvoz koji ostvaraju naša zemlja, a koji nije na zadovoljavajućem nivou, najbolje govori koliko privreda trpi zbog neuspostavljanje ekonomske diplomatije. S druge strane, problematično je to što skoro 95 posto izvoza se ostvaraju na tržištima deset do dvanaest zemalja, zanemarujući ogromna tržišta kao što su Rusija ili arapske zemlje.

"Naši proizvodi imaju minorno ili nikakvo učešće na ovim tržištu, a upravo su ove zemlje prostor gdje trebamo tražiti svoju priliku", ističe Hasić. On zaključuje da će ekonomska diplomatija postati sve važnija u narednom periodu, kada će doći do veće konkurencije i najezde superiornih proizvođača.

N.Voloder