Ilustracija (Foto: love work 51/shutterstock.com)
Kada sam prije 12 godina započinjao privatan biznis morao sam da se zadužim kod mikrokreditne organizacije i tada mi je kamata bila 17%. Međutim, sada je situacija skroz drugačija, banke imaju novac i praktično te mole da uzmeš kredit. Sada ja uspostvaljam uslove, pregovaramo o kamati. Bitno je samo da je firma likvidna i kredit već možete da dobijete u periodu od 7 do 10 dana, iskreno govori za eKapiju jedan banjalučki privrednik sa kojim smo razgovarali na temu kreditiranja privrede.
Činjenica jeste da su banke u BiH likvidne, da ne znaju u koje izvore da usmjere novac, da ulažu u manje rizične poslove, ali i sa manjim prinosima, da višak čuvaju u Centralnoj banci BiH... Pitanje je koliko će se situacija promijeniti od 1. januara 2022. godine od kada Centralna banka kreće da naplaćuje višu naknadu na iznos sredstava iznad obavezne rezerve.
Kako objašnjava za eKapiju direktor Udruženja banaka BiH Berislav Kutle, Centralna banka od nove godine naplaćuje kamate od 0,75% na višak iznad obveznih rezervi jer, kako kaže, i ona toliko plaća na depozite vani.
- Centralna banka nije profitna institucija, ali ne smije gubiti na tim plasmanima zato to i čini. Nije alternativa za banke da plaćaju kamatu ili da više kreditiraju. Banke pokušavaju povećati kreditne aranžmane koliko je to moguće. Na žalost nemaju dovoljno projekata koje bi mogle kreditirati. Nije u BiH prevelika količina novca u bankama nego nerazvijena privreda i siromašno stanovništvo koje ne može iskoristiti mogućnosti banaka - izričit je Kutle.
Šta na ovu temu kažu banke? Zašto se privreda ne kreditira dovoljno, da li su više zastupljeni razvojni krediti ili kratkoročni kojim se pokrivaju obaveze tekućeg poslovanja, gdje usmjeravaju svoj novac...
Iz jedne od najvećih banka na našem tržištu,
Raiffeisen banke, kažu za eKapiju da je u 2020. uslijed recesije uzrokovane COVID-19 pandemijom, te negativnih posljedica na privredne aktivnosti na tržištu BiH, kod njih zabilježeno smanjenje kreditnih aktivnosti, iako su
kamatne stope na rekordno niskom nivou kao posljedica kretanja kamatnih stopa na svjetskim tržištima, ali i prevelike likvidnosti banaka u našoj zemlji.
- U aktuelnim okolnostima privredna društva nisu bila spremna na značajne investicije, te je fokus bio na mjerama zaštite zaposlenika, klijenata, očuvanje likvidnosti i poslovnog kontinuiteta. Ovaj trend je promijenjen u 2021. što je vidljivo kroz oporavak makroekonomskih pokazatelja, a što je imalo efekta i na kreditnu potražnju. Ipak, s obzirom da je COVID-19 perspektiva još uvijek neizvjesna, preduzeća su manje spremna za ulazak u značajnije investicije te je stoga oporavak potražnje za kreditima pravnih lica još uvijek prilično slab.
Nedostatak kvalitetnih investicionih projekata
Osim pandemijskih efekata, kažu iz Raiffeisen banke, postoji i niz drugih faktora koji ograničavaju značajniju kreditnu ekspanziju na lokalnom tržitu.
- Banke su i u takvim okolnostima spremne na finansiranje zdravih i kvalitetnih investicionih projekata, čime još jednom pokazuju svoju spremnost i odlučnost za povećanje privredne aktivnosti u zemlji.
Iz ove banke dodaju da u posljednje vrijeme, pod uticajem uslova izazvanih COVID-19 pandemijom, privredna društva u BiH se više odlučuju za kratkoročne izvore finansiranja. S poboljšanjem epidemiološke situacije zabilježeno je povećanje potražnje za dugoročnim investicionim kreditima, međutim novi val pandemije je usporio određene aktivnosti te kod domaćih privrednika ponovo izazvao povećanu dozu opreznosti.
Iz Naše banke za eKapiju ističu da su restriktivne i oprezne risk politike, te podzakonski akti i na kraju interne procedure, dovele do smanjenog obima kreditiranja u odnosu na prethodne godine. Ipak, kako dodaju, ukupni krediti u ovoj banci su rasli za 20% u odnosu na isti period prošle godine. Kada je u pitanju odnos kredita za privredu, kažu da su 70% investicioni krediti.
Ilustracija (Foto: isak55/shutterstock.com)
- Povećanje naknade CBBiH će u nardenoj godini biti dodatni teret na strani rashoda. Dodatno, upravljanje likvidnim sredstvima i risk politika stavljaju značajne izazove pred nas i sve naše kolege u narednoj godini.
Sa ovom konstantacijom su saglasni i u Raiffeisen banci. Kako kažu, banke imaju velike troškove po osnovu naknade CBBiH na iznos sredstava iznad obavezne rezerve čije je povećanje rezultat kretanja kamatnih stopa na međunarodnim tržištima.
- Banke nastoje da reduciraju pomenute troškove, odnosno da višak likvidnosti investiraju koliko je god to moguće. Međutim, ročna i valutna struktura aktive i pasive banaka koja je zakonski određena je jedan od ograničavajućih faktora, kako za lokalne banke tako i za oporavak potražnje za kreditima pravnih lica.
Da li se privreda "dovoljno" kreditira nije pitanje kamata i banaka nego sposobnosti privrede, jasnog je stava direktor Udruženja banka BiH Berislav Kutle.
- Na žalost po sve nas, mogućnosti rasta i razvoja u ovako nestabilnim političko-gospodarskim uvjetima, koji vladaju u našoj zemlji su izuzetno ograničene. Nalazimo se na samom dnu pa dublje ne možemo propadati, ali ni brže rasti. Kad će se stvoriti uvjeti za normalan rast, u kojem bi i banke došle do punog izražaja, a onda i kreditiranje na pravoj razini, ostaje nam da se nadamo, jer nada poslednja umire - ističe Kutle.
Ulaganje u hartije od vrijednosti
Situacija na finansijskom tržištu je i takva da se banke više "izlažu" prema entitetima kupujući dužničke hartije od vrijednosti koje oni emituju tj. obveznice i trezorske zapise čime im nude poprilično niske kamate. Upravo je ta situacija preusmjerila Duštvo za upravljanje penziskim rezervnim fondom RS da ulaže na strano tržište.
- Već dugo se suočavamo sa značajno manjim prinosima na entitetske dužničke hartije od vrijednosti što nas je navelo da tražimo alternativu dosadašnjem ponašanju koje je podrazumijevalo ulaganja u zemlji. Iz perspektive PREF-a kraj prvog kvartala 2020. i pad akcija je bio okidač i povoljan momenat da počnemo da kupujemo hartije od vrijednosti u inostranstvu - kaže za ekapiju Miloš Grujić, direktor PREF-a.
Kao rezultat, dodaje, dio dobiti ostvaruju od ulaganja u finansijske instrumente u inostranstvu.
- Metaforički, prilivi iz drugog finansijskog sistema u domaći sistem se mogu uporediti sa izvozom na licu mjesta. Zaradimo na stranim berzama i "donesemo" dio tog novca u domaći finansijski sistem. Na pojedinim prodajama je realizovana kapitalna dobit i veća od 100%.
Tačno je da banke kupuju obveznice i trezorske zapise jer su sigurni i nose solidne prinose, saglasan je i Kutle.
- Ali, isto tako je istina da to ne umanjuje mogućnosti banaka za kreditiranjem privrede. Banke jedva čekaju povećati plasmane u privredi, ali u ovakvim uvjetima, nema dovoljno kreditno sposobnih poduzeća da povećaju izloženost banaka na dobrobit svih. Jasno je da bi bio pravi, ali i da nije moguć, put kroz kreditiranje povećati razvojne mogućnosti privrede, zaposlenost, novu potrošnju pa novi investicioni ciklus. Na našu žalost, u ovako složenoj zemlji, to ćemo još dugo čekati.
Smanjenje kamatne stope za privredu
Direktor PREF-a ističe da su pohvalni potezi koje je Vlada RS preduzela kako bi pomogla privredne subjekte tokom epidemije.
- Neposredno pred krizu koju je izazvala pandemija, RS je preko IRB-a smanjila izlazne kamatne stope za sve kreditne linije privredi RS na 0,5% s ciljem da kreditna sredstva postanu što dostupnija i jeftinija. Osim toga, uvedene su kreditne linije za novu opremu i tehnologije. Takođe, Vlada je razmatrala mjere i instrumente podrške privredni. Banke će početi radije da se izlažu privredi od onog momenta kada osjete da imaju stabilan i siguran povrat na pozajmljeni novac. S tim u vezi, svaki potez koji će te plasmane učiniti stabilnijim je poželjan - zaključio je Grujić.
Slobodana Šubara
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Nedjelja, 12.12.2021.
Komentari
Udruženje banaka BiH
Društvo za upravljanje PREF-om a.d. Banja Luka
Centralna Banka BiH Sarajevo
Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina
