Pijemo flaširanu vodu, izvorišta ugrožena - Može li se BiH zaista pohvaliti bogatstvom i kvalitetom najznačajnijeg prirodnog resursa?
Zato se postavlja nekoliko pitanja - da li je BiH zaista toliko bogata prirodnim čistim vodama, koliko su zagađene, kakav je kvalitet vode koju pijemo, te kako se vlasti ophode prema ovom resursu, jer kako kažu naši sagovornici na ovu temu, na 244 rijeke u BiH planirana je izgradnja 300 mini hidroelektrana.
Profesor Čedomir Crnogorac sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci objašnjava za eKapiju da po kriterijumima koje propisuje Međunarodna asocijacija za vodne resurse (IWRA), BiH spada u države koje su srednje bogate vodom. Naime, prema tim kriterijumima zemlje veoma bogate vodom imaju više od 20.000 m3 vode po stanovniku, bogate vodom od 10.000 do 20.000 m3, srednje bogate vodom od 5.000 do 10.000 m3 vode po stanovniku, siromašne vodom su one zemlje koje imaju od 2.000 do 5.000 m3, te veoma siromašne sa manje od 2.000 m3. S obzirom na to da BiH ima na raspolaganju 8.030 m3 vode po stanovniku, to je svrstava u red zemalja srednje bogatih vodom.
- BiH nije toliko bogata pitkim vodama koliko smo mi sebe u to ubijedili. Još jedan problem je što smo sami eutanazirali brojne izvore kvalitetne pitke vode koji su imali značajan potencijal za flaširanje. Tu mislim na izvorišta Vrbanje, Govze, Studene, Jalove, Krušnice... Više od 500 koncesija je dato za izgradnju malih hidroelektrana u RS i FBiH. Jedina sreća je što još nisu sve izgrađene.
Kako ističe Crnogorac, svjedoci smo stalnog ataka na riječne mreže RS i FBiH izgradnjom malih hidroelektrana (MHE), kao i eksploatacijom šljunka i pijeska. Prilikom izgradnje MHE, objašnjava, životna sredina morala bi da bude zaštićena i oplemenjena, a ne ugrožena i devastirana kao što je sada slučaj.
- Dosadašnja proučavanja riječne mreže RS i FBiH imala su karakter nepotpunog istraživanja, jer nedostaju brojni relevantni podaci da bi se moglo sagledati cjelokupno stanje životne sredine u slivovima i lokacijama MHE na prostoru BiH.
- Prema našim raspoloživim podacima, vodoprivredno planiranje sliva mnogih rijeka u RS, izuzev Drine, Bosne, Vrbasa i Une, nije do sada kompleksno vršeno, a ne postoji ni vodoprivredna osnova za većinu vodotokova u FBiH. Eventualna, ali i neophodna buduća istraživanja i dokumentacija na osnovu njih, predstavljaće kvalitetnu osnovu da se odrede smjernice i uslovi za korišćenje riječne mreže RS i FBiH u narednim prostorno planskim dokumentima.
Kakvu vodu pijemo
Crnogorac smatra da većina stanovništva nema realnu sliku o stanju i kvalitetu vodovodne mreže u Bosni i Hercegovini.
- Da li smo svjesni starosti vodovodne mreže, materijala od kojeg je građena, da li su te stare cijevi, od kojih su neke stare i više od 80 godina, već perforirale i da li dolazi do podzemnog miješanja čiste i kontaminirane vode? Drugo, ko nam može reći da li se, gdje, kada i u kom obimu vrši hlorisanje voda namijenjenih stanovništvu i privredi, posebno u preradi i konzerviranju voća i povrća, proizvodnji sokova, piva... Mislim da ne postoje adekvatne analize stvarnog stanja.
Poseban problem u vodosnabdijevanju, objašnjava Crnogorac, ima Sarajevo.
- Problemi vodosnabdijevanja Sarajeva nisu od juče. Kad ne reagujete pravovremeno, onda dolazite u poziciju da se zadužujete. Ako je u pitanju novac od 20 mil EUR koji će biti usmjeren samo na sanaciju vodovodne i kanalizacione infrastrukture, teško da će to biti put za povećanje kvaliteta vode. Sadašnji kvalitet vode se samo može poboljšati zaštitom izvorišnog pojasa, odnosno izvorišta - Trnovo, Vrelo Bosne, ali ne možete davati koncesije i prodavati izvorišni pojas "bijelom svijetu", a očekivati kvalitet vode. Neka se Sarajlije zamisle za Vrelo Bosne i cjelokupni akvifer tog prostora.
Da se vlasti, a i mi sami neodgovorno ponašamo prema najznačajnijem prirodnom resursu smatra i Jelena Ivanić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
Voda iz česme ili flaširana
Ivanić ističe da je voda iz slavina, čiji se kvalitet kontroliše na dnevnoj bazi, daleko kvalitetnija od flaširane, jer flaširana, ma koliko ona bila izvorska, čista i kvalitetna, stoji u plastičnim flašama dug period prije konzumacije.
- Poznato je da plastika vremenom otpušta određene materije koje tu vodu kontaminiraju. Takođe, nakon konzumacije te vode ostaje plastična flaša kao otpad. Kod nas još nije riješen problem reciklaže i razdvajanja otpada, te je zaključak da je mnogo zdravije i jeftinije, kako za nas tako i za životnu sredinu, konzumirati vodu iz česme.
Profesor Čedomir Crnogorac sa banjalučkog PMF-a djelimično dijeli ovo mišljenje. Smatra da mali broj potrošača flaširanih, odnosno stonih voda, ne zna šta znače hemijski simboli na etiketama tih voda, odnosno kako pojedini minerali utiču na ljudski organizam.
- Ljekari upozoravaju da takozvane kisele vode i visokomineralne vode treba konzumirati u manjim količinama, 1 do 2 čaše dnevno. Konzumiranje u većim količinama negativno utiče na rad bubrega. Mlađoj populaciji se takođe ne preporučuju visokomineralne vode.
Dijeli savjet da je za djecu do 7 godina preporučljiva konzumacija flaširane jedino ako se ta voda prokuva. Većina kupovnih voda, kaže, puni se na izvorima i one uglavnom nemaju postupak hlorisanja, tako da pri nepravilnom skladištenju u prodavnicama ili nepravilnom čuvanju nakon kupovine, ove vode mogu biti bakteriološki kontaminirane.
- Ono što bi svaka osoba, koja kupuje i konzumira flaširanu vodu, trebalo da zna jeste, prije svega, značenje hemijskih simbola na naljepnicama tih voda, kao i vrijednosti koncentracije minerala sadržanih u tim vodama. Bitno je znati da, od biološki aktivne količine minerala zavisi njihovo dejstvo na naš organizam.
Slobodana Šubara
Top priče
29.04.2024. | Energija
FERK odbio dati saglasnost za korekciju EPBiH: Cijene struje do daljnjeg ostaju iste
Članovi Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK) odbili su, na današnjoj sjednici, kako je neslužbeno potvrđeno za portal Avaz, dati saglasnost na zahtjev JP Elektroprivreda BiH za korekciju cijena električne energije za kategorije domaćinstva i ostala potrošnja. Odluka je donesena jednoglasno, a prethodila joj je temeljita analiza stručnih službi FERK-a. Iz FERK-a će o obrazloženju ove odluke svakako izvijestiti
28.04.2024. | Vijesti
eKapija istraživala tržište rada u BiH - Imamo li za šta slaviti Prvi maj?
28.04.2024. | Vijesti
29.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Finansije
29.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Finansije
30.04.2024. | Energija
Države G7 postigle dogovor o zatvaranju elektrana na ugalj do 2035.
30.04.2024. | Energija
29.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Aerodrom Mostar dogovorio 20 chartera Luxwinga
29.04.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
29.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Saobraćaj, Finansije
Ovo su lideri tešanjske privrede
29.04.2024. | Agro, Energija, Industrija, Saobraćaj, Finansije
29.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Otvaranje tvornice GS-RAMA u septembru 2024. - U toku montaža strojeva
29.04.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
eKapija+
30.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradi se novi objekat na stadionu NK Azot u Vitkovićima kod Goražda
30.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
28.04.2024. | Vijesti
eKapija istraživala tržište rada u BiH - Imamo li za šta slaviti Prvi maj?
28.04.2024. | Vijesti
29.04.2024. | Vijesti
CEFTA i WB6 CIF se ujedinjuju kako bi osnažili glasove preduzeća
29.04.2024. | Vijesti
27.04.2024. | Agro
Italijani pomažu razvoj proizvodnje romanijskog skorup kajmaka, u planu gradnja mini sirane
27.04.2024. | Agro
Poslovne šanse
28.04.2024. | Zdravstvo
Travnička bolnica kupuje CT aparat vrijedan više od 1,2 mil KM
26.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
KHK Lukavac prodaje više parcela, licitacija 16. maja
26.04.2024.. | Agro, Industrija, Građevina
25.04.2024. | Građevina
U Gradišci planiraju radove na trgu kod katoličke crkve, raspisan tender u vrijednosti 620.000 KM
25.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Po treći put raspisan tender za idejno rješenje brze ceste Doboj Istok-Gračanica-Šićki Brod
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Lječilište Gata kod Bihaća konačno dobija bazen - Raspisan tender vrijedan oko 750.000 KM
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo