Ekonomski rast BiH veći za 0,6% u 2014. godini

U prošloj godini BiH je ostvarila skroman ekonomski rast od 0,6%, što je slab rezultat s obzirom na to da je u pretprošloj godini takođe bio skroman - sa stopom od 0,7%, navodi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH u izvještaju za prošlu godinu.

Izlazak evrozone iz recesije nakon dvije godine negativnog rasta, smanjenje svjetskih cijena, deflacija, poplave u drugom tromjesečju, te nepovoljna hidrološka situacija u hidroelektranama bili su među najznačajnijim faktorima koji su uticali na ekonomski rast BiH u prošloj godini.

Nakon dosta dobrog početka godine, majske poplave su naglo prekinule ostvareni progres da bi potom uslijedilo tek postepeno poboljšavanje u drugom polugodištu.

Rast u prošloj godini, prije svega, bio je nošen privatnom potrošnjom, te privatnim i javnom investicijama uz negativan doprinos spoljnotrgovinskog deficita.

U isto vrijeme doprinos javne potrošnje je bio dosta slab sa realnim rastom od svega 1,5%.

Poboljšano eksterno okruženje je u značajnoj mjeri stimulisalo ekonomsku aktivnost, prije svega, u prvom tromjesečju prošle godine kada je ostvaren realni rast od 3,2% i to uprkos deflaciji uzrokovanoj padom svjetskih cijena i padu proizvodnje električne energije nakon nepovoljne hidrološke situacije.

U maju prošle godine došlo je do velikih elementarnih nepogoda tokom kojih je poplavama uništen ili privremeno onesposobljen značajan broj domaćinstava, poljoprivrednih prinosa, stoke, industrijskih postrojenja, rudnika, a što je dovelo do naglog smanjenja ekonomske aktivnosti u drugom u odnosu na prvo tromjesečje od 1,2%, odnosno smanjenja u odnosu na drugi.

Izvjestan napredak napravljen je već u trećem tromjesečju kada je ostvaren blag godišnji ekonomski rast od 0,6%.

Rast tekućih priliva domaćinstava iz inostranstva od 6,3% je znatno ojačao njihov raspoloživi dohodak u prošloj godini i samim tim privatnu potrošnju.

Dodatni podsticaj povećanju raspoloživog dohotka je bio i rast broja zaposlenih u prošloj godini od skoro 2%, te realno povećanje prosječne plate od 1,3%.

Rast broja zaposlenih je u velikoj mjeri bio iniciran realnim rastom izvoza i prerađivačke industrije od približno 4%, dok je deflacija od 0,9% bila glavni faktor za realno povećanje plata.

Takođe, brži rast stanja depozita stanovništva od 8,1% u odnosu na kredite koji su imali stopu rasta od 5,7% ukazuje da je značajan dio povećanja raspoloživog dohotka mogao ostati nepotrošen, odnosno ušteđen.

Rezultat ovih kretanja je bio realni rast prometa maloprodaje u prošloj godini od 1,7%, što donekle ukazuje i na moguće kretanje privatne potrošnje.

Rast javnih investicija u prošloj godini i jačanje raspoloživog dohotka su doprinijeli realnom povećanju građevinskih radova od 6,6%.

Nešto bolja situacija u okruženju po pitanju izvozne tražnje je dovela do nominalnog rasta izvoza od tri odsto, dok je pad svjetskih cijena u prošloj godini doveo do smanjenja cijena robnog izvoza BiH od približno 1%.

Realni rast robne razmjene je bio veći u odnosu na nominalni i to ponajviše u domenu uvoza.