"Cvjeta" trgovina lijekova na internetu - U prodaji medikamenti sumnjivog porijekla

(Foto: Ivana Vuksa)

Tako se juče na portalu Pik.ba jednim klikom mogao poručiti i kupiti "gynipral", koji se uzima za sprečavanje prijevremenog porođaja, "plavix", kojim se sprečava stvaranje krvnih ugrušaka nakon srčanog udara, "xarelto", koji se uzima u slučaju tromboze vena, kao i razne injekcije za liječenje artritisa.

Novopečeni "farmaceuti" lijekove nude ispod svake cijene, s tim da u pojedinim kutijama nedostaje po nekoliko tableta ili im se bliži istek roka.

Takođe većina njih skreće pažnju kako su lijekovi ispod svake tržišne cijene te kako ih je teško naći u apotekama, a da su količine ograničene, pa s toga pozivaju da narudžbu treba što prije izvršiti.

Aida Starčević, PR menadžer kupoprodajnog portala Pik.ba, a na kojem se neprovjereni lijekovi sporadično nude, kaže kako oni ne snose nikakvu odgovornost za njih, što ne znači da se ne trude da ih uklone.

- Nakon što korisnik objavi oglas za lijek za koji smatramo da ne treba da se nalazi na našem sajtu, mi ga uklanjamo i prethodno zamolimo korisnika da ga ukloni sam. Ukoliko to on ne uradi u nekom razumnom roku, mi artikal skidamo, a korisnika sankcionišemo - kazala je ona.

Kako nam je Starčevićeva rekla, lijekovi i oružje na ovom oglašivaču se ne smiju prodavati i nuditi, ali je u bazi preko milion artikala i jako je teško imati potpunu kontrolu.

Da je ponuda lijekova na internetu sve veća, primijetili su i u Zdravstvenoj inspekciji RS, pa građane upozoravaju da ih ne kupuju nigdje osim u apotekama i bez savjeta ljekara i farmaceuta.

- S obzirom na to da inspekcijski organi nemaju kapacitete i mehanizme za efikasno rješavanje ove pojave, naročito u slučaju kada je sjedište portala i naručioca oglasa van mjesne nadležnosti, u svim slučajevima saznanja obavještavamo Državnu agenciju za istrage i zaštitu BiH i MUP RS, radi preduzimanja mjera iz njihove nadležnosti - kaže Desimir Miljić, glavni zdravstveni inspektor.

Prema njegovim riječima, lijekovi koji se nabavljaju putem interneta ili sistemom iz ruke u ruku, mogu biti lažni, da ne sadrže potrebne aktivne materije ili čak da sadrže opasne supstance, pa korisnik može imati više štete nego koristi od njihove upotrebe.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu kako je prema entitetskim zakonima o apotekarskoj djelatnosti prodaja lijekova putem interneta zabranjena, ali da je internet slobodno tržište koje niti jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost.

- Prometom lijekova na malo se mogu baviti samo apoteke kojima su entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja izdala dozvolu. Fizička lica i nelicencirane ustanove ne, jer je takav promet nelegalan - kaže Nataša Grubiša, direktor Agencije.

Kako je rekla, internet je ujedno i glavni put za distribuciju falsifikovanih lijekova.

- Prema dosadašnjim saznanjima, najčešće se falsifikuju lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za mršavljenje i anabolici, mada prema iskustvima drugih država može se konstatovati da se krivotvore i antibiotici, vakcine i citostatici - kaže Grubiša.