Svjetska banka: Značajno usporavanje privrednog rasta u JIE u 2012. godini
Šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) suočene su sa naglim usporavanjem privrednog rasta u 2012. u uslovima pojačane neizvjesnosti u Eurozoni, kaže se u novom izvještaju Svjetske banke koji je danas objavljen. U izvještaju se kaže da u kratkoročnom periodu nekoliko zemalja mora da provede održivu fiskalnu konsolidaciju kako bi preokrenule nepovoljnu dinamiku duga i postavile osnovu za dinamičniji dugoročni rast. Istovremeno, pred tim zemljama je obiman program strukturalnih reformi u cilju poboljšanja produktivnosti i konkurentnosti i reformisanja tržišta rada i javnog sektora.
"Poslije rasta od 2,2 posto u 2011. rani pokazatelji ukazuju na to da će šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) imati znatno sporiji rast od 1,1 posto u 2012.", kaže Željko Bogetić, vodeći ekonomist za zapadni Balkan u Svjetskoj banci, i autor Redovnog ekonomskog izvještaja za jugoistočnu Evropu br. 2 (Regular Economic Report No. 2) (SEE RER), drugog u seriji redovnih polugodišnjih izvještaja. "Nepovoljni ekonomski uvjeti u Eurozoni negativno su se odrazili na domaću potražnju, trgovinu, i vladine prihode u zemljama SEE6."
Iako pad na 1 posto rasta znači naglo usporavanje, Bogetić također naglašava da bi ovaj broj mogao biti i gori, u ovisnosti od razvoja situacije u vezi sa ekonomskom krizom u Grčkoj.
"Važno je napomenuti da ova osnovna projekcija pretpostavlja uredno rješavanje krize u Grčkoj i ograničavanje njenog daljeg širenja. Otuda i važnost jačanja fiskalnih i finansijskih amortizera u svim zemljama."
Uz visok nivo javnog duga i finansijske pritiske, većina zemalja mora usvojiti obimne programe fiskalne konsolidacije.
"To je ključni kratkoročni izazov za politiku kod zemalja čiji omjer javnog duga prema BDP-u ubrzano raste“, kaže Bogetić, naglašavajući da "ekonomska politika mora uspostaviti ravnotežu između potrebe za unaprjeđenjem javnih finansija i smanjenjem makroekonomskih slabosti, s jedne strane, i unaprjeđenjem ekonomske politike okruženja za investicije, rast i radna mjesta, s druge strane."
Finansijski sektor u SEE6 je i dalje relativno dobro pozicioniran, ali uz povišene rizike posebno s obzirom na visoki rizik širenja zaraze grčke krize. Stoga se ne može dovoljno naglasiti koliko je važno da vlasti nastave poduzimati proaktivne mjere kojima se od banaka zahtjeva izgradnja dodatnih amortizera i jačanje otpornosti sektora.
Kreatori politika moraju posebno uzeti u obzir tešku socijalnu situaciju i s tim vezane trendove: zemlje SEE6 bilježe najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi.
Rast je bio slab i uglavnom nije bio praćen otvaranjem novih radnih mjesta tokom tek nastalog oporavka u periodu 2010-2011. Kako prema objektivnim tako i subjektivnim pokazateljima blagostanja, napredak u smanjenju siromaštva iz perioda prije krize se poništava, a srednja klasa je postala ugroženija.
U svjetlu mnogo umjerenijih izgleda za rast nego prije krize i visokih socijalnih pritisaka, vlade zemalja SEE6 treba da usvoje ambiciozniji i hitniji program strukturalnih reformi usmjerenih ka rastu i radnim mjestima.
Međutim, dugoročno gledano, zemlje SEE6 imaju istorijsku priliku da iskoriste evropski "voz konvergencije" – smanjenje dugoročnog jaza u prihodu po glavi stanovnika u odnosu na razvijene "centralne" zemlje Evropske unije (EU). Sve zemlje koje su se već ranije uključile u EU prošle su kroz ovaj intenzivan proces "sustizanja". Isti taj "konvergencije" čeka i nove zemlje kandidate za ulazak u EU među zemljama SEE6, ali samo uz odgovarajuće politike i reforme.
"Dugoročni plan strukturalnih reformi u SEE6 se mora fokusirati na poticanje jačanja trgovinskih i finansijskih tokova, a posebno, na reformu tržišta rada i javnih sektora", kaže Jane Armitage, regionalna direktorica i regionalni koordinator Svjetske banke za jugoistočnu Evropu.
Posebna karakteristika izveštaja je fokus na dugoročne izglede za konvergenciju zemalja SEE6 sa razvijenim evropskim zemljama i s tim povezani izazovi u pogledu politika.
Top priče
26.04.2024. | Energija
Obnovljivi izvori energije budućnost energetskog sektora u Bosni i Hercegovini
Drugog dana Energetskog samita 2024 na dva panela se diskutiralo o dvije važne teme iz oblasti obnovljivih izvora energije. Na panelu pod nazivom "Investiranje u postrojenja na obnovljive izvore energije", naglasak je stavljen na izazove i mogućnosti ulaganja u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i mogućnosti trgovine električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Također se govorilo i o razvojnim projektima obnovljivih
12.04.2024. | Turizam, sport, kultura
Duh Indije u srcu Banjaluke - Festival boja Rangotsav 2024
12.04.2024. | Turizam, sport, kultura
26.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Saobraćaj
RS kandidovala projekte vrijedne 161,6 mil KM za finansiranje iz Saudijskog razvojnog fonda
26.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Saobraćaj
eKapija+
27.04.2024. | Agro
Italijani pomažu razvoj proizvodnje romanijskog skorup kajmaka, u planu gradnja mini sirane
27.04.2024. | Agro
26.04.2024. | Vijesti
Ko i koliko može da praznuje u naredne dvije nedjelje u Srpskoj - Evo šta kaže Zakon
26.04.2024. | Vijesti
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
Poslovne šanse
28.04.2024. | Zdravstvo
Travnička bolnica kupuje CT aparat vrijedan više od 1,2 mil KM
26.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
KHK Lukavac prodaje više parcela, licitacija 16. maja
26.04.2024.. | Agro, Industrija, Građevina
25.04.2024. | Građevina
U Gradišci planiraju radove na trgu kod katoličke crkve, raspisan tender u vrijednosti 620.000 KM
25.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Po treći put raspisan tender za idejno rješenje brze ceste Doboj Istok-Gračanica-Šićki Brod
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Lječilište Gata kod Bihaća konačno dobija bazen - Raspisan tender vrijedan oko 750.000 KM
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo