Prijava

Moja eKapija

Kontakt
NavMenu
Agro Energija Industrija Građevina Saobraćaj Finansije IT/Telekomunikacije Turizam, sport, kultura Zdravstvo Lifestyle Poslije posla
Početna Vijesti

Uvezena pšenica duplo skuplja - Domaća kvalitativno zaostaje, zasijane površine se moraju uduplati

Izvor: Agroklub Četvrtak, 30.11.2023. 11:02
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/Barescar90)Ilustracija
Kvalitet pšenice proizvedene u Bosni i Hercegovini, rijetki će se usuditi naglas javno izgovoriti, ali nažalost, najprostije rečeno - nije dobar. To je nekako u domenu javne tajne, svi su svjesni, ali je domaća, pa se o tome puno ne govori.

A, baš iz razloga što je naša, tim pitanjem bi se trebali ozbiljnije pozabaviti. Učestale krize u snabdijevanju, iz godine u godinu, nisu nas mnogo poučile, jer ovdašnji je čovjek naučen da pregura najteže, a onda opet po starom.

Bosanskohercegovački proizvođači se grčevito bore na tržištu, često poslujući s nulom na računu, ali oranice su opet zasijane. I tim hektarima uglavnom se hvale iz nadležnih ministarstava i statističari, ratari rijetko, jer nema garancije ni za cijenu ni za plasman, a tu opet dolazi na red pitanje kvaliteta.

Uvozna skuplja za oko 50%

U prvih devet mjeseci 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno više 168,6 miliona kilograma pšenice, a izvezeno nešto više od 23 miliona kg. Otkupna cijena one iz uvoza je duplo viša, a otkupljivače vrlo često kritikuju zbog prekomjernog uvoza, no logično je pitanje ko bi uopće plaćao skuplje bilo koji proizvod bez valjanog razloga?

Jedan takav upit se usudio komentirati Pavlović d.o.o., Crnjelovo Gornje. Ove godine su otkupili oko 3.300 tona pšenice od domaćih ratara.

- 80% otkupljene količine, zbog lošeg kvaliteta, će biti utrošeno u stočnu hranu, a ostatak je za proizvodnju mlinskih proizvoda. Zbog dugogodišnje saradnje sa poljoprivrednim proizvođačima koji svake godine svoj rod predaju u Mlin Pavlović bili smo maltene prinuđeni da i ove godine uradimo isto, bez obzira na loš kvalitet - pojasnili su za Agroklub.

Otkupna cijena je 0,30 KM/kg, što je za oko 50% manje od one iz uvoza. Ovaj mlin se bazira uglavnom na pšenicu iz Mađarske, zbog samog kvaliteta kako bi bili konkurentni sa kvalitetom brašna na našem tržištu.

- Nažalost zbog same ekonomske situacije u našoj zemlji proizvođači, i pored našeg savjeta, uglavnom siju komercijalne sorte pšenice, zbog većeg prinosa jer kvalitetnije sorte imaju manji prinos, što našem proizvođaču ne odgovara, računajući troškove pripreme zemljišta, kupovine sjemena, đubriva i zaštitnih sredstava - komentiraju, evidentno svjesni da su i bh. ratari u golemim problemima.

Ima i domaćeg sjemena

A siju se razne sorte, potvrdili su to proizvođači već ranije. Ni sami više, kako su kazali, ne znaju koju odabrati. Direktor Federalnog zavoda za poljoprivredu, Omer Kurtović, pojašnjava da je upravo ova institucija zadužena za ocjenu kvaliteta proizvodnje sjemenskog materijala, u koju spada čistoća, klijavost i sve ono što treba da posjeduje sjeme da bi bilo stavljeno u promet.

- Kada radimo sjemenski materijal, moramo imat analize zemljišta - da li u njemu ima nematoda i slično, na primjer, moramo to uraditi kako bismo mogli kazati da li se tu može ili ne može obavljati sjemenska proizvodnja. Nažalost, kad je u pitanju proizvodnja merkantilnih žita, to nije pod takvim nadzorom - kaže Kurtović.

Dodaje da je, nažalost, mnogo toga na leđima samog proizvođača.

- Koliko su oni izvršili analiza i na osnovu čega su izbalansirali prihranu žitarica, jer ako nemate hranjiva, još slabo prihranite, nema kvaliteta i tu je najveći problem, nema kontrola u toku vegetacije da se vidi šta biljci fali, već je to prepušteno proizvođaču da sam odluči šta će raditi i kako - navodi Kurtović.

U Odžaku se proizvodi oko 5.000 tona sjemenskog žita, i jedan dio se izvozi u Tursku, a ostatak koristi za sjetvene površine u BiH. Proizvodnja sjemena se obavlja pod službenim nadzorom ovog Zavoda.

- Kvalitet je iz godine u godinu, zavisno od vremenskih uvjeta, od izuzetnog do nešto slabijih rezultata. Sve što ne zadovoljava kvalitetom, ide u stočnu ishranu. Ono što se stavi u promet to je kvalitetno sjeme - ističe on.

Kuda ide domaća pšenica?

A u Tursku je Bosna i Hercegovina u prva tri kvartala ove godine izvezla oko 700.000 kilograma pšenice. To je jedno od top pet izvoznih tržišta, nakon Hrvatske, Kosova i Austrije, a posljednja na ovoj listi je Srbija.

Većina izvoznika iz BiH, pšenicu izvozi brodom, preko luke Split, odakle dobijaju i izvještaje o kvalitetu, potvrđeno je Agroklubu iz Megamarket Kompani d.o.o. Brčko.

Zemlju izvoza, kako su naveli, saznaju tek kada se pšenica proda preko brokerske kuće. Procedura ide na osnovu dokumentacije o preferencijalnom statusu robe. Znači, postoji sljedivost u dokumentaciji, čime se potkrepljuje da je ona proizvedena u BiH.

- Novi rod bh. pšenice, na našim uzorcima u količini od 9.000 tona, DON toksin se kretao od 3.500 do 4.900 ppb. Dozvoljena granica za ljudsku ishranu je maksimalno 1.250 ppb. Hektolitarska masa, u 90% slučajeva je bila ispod standarda. Zbog ovih svih parametara, ona se svrstava u kategoriji za stočnu ishranu - kazali su iz ove kompanije.

Problemi s povišenim DON toksinom u zrnu, kako dalje pojašnjavaju, dešavaju se u vlažnim godinama, dok u sušnim povišen bude aflatoksin. To su ujedno dva najčešća problema s kojima se izvoznici susreću, pored parametara kvaliteta.

Najviše stiže iz Mađarske

Kada je riječ o uvozu, najviše pšenice stiže iz Mađarske, koja dominira uz Srbiju i Hrvatsku. Zanimljivo je da se na ovoj listi nalazi i jedna nepoznata zemlja. Ukupno je Bosna i Hercegovina za devet mjeseci ove godine uvezla pšenice u vrijednosti od 83,5 mil KM.

Daleko je Bosna i Hercegovina od samodostatnosti kada je riječ o proizvodnji pšenice. No, zasijane površine, prema strateškim dokumentima, moraju se povećavati i to najmanje za 50%. Pri tome, treba imati na umu i prethodno napisano - kvalitet je jednako važan.

Firme:
MIin Pavlović d.o.o. Crnjelovo Goranje MIin Pavlović d.o.o. Crnjelovo Goranje
Megamarket internacional d.o.o. Brčko
Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo Federalni zavod za poljoprivredu Sarajevo
Tagovi:
Omer Kurtović
kvalitet pšenice
sijanje pšenice
sjetva pšenice
otkup pšenice
proizvodnja merkantilnih žita
DON toksin
proizvodnja pšenice
izvoz pšenice
Komentari
Vaš komentar

Naš izbor

Očekuje se rekordan izvoz pšenice iz Rusije - Žetva bi mogla da dostigne 93 miliona tona Agro, Finansije

Bjeljinski Novi Žitopromet uveliko otkupljuje žitarice - Novi vlasnik najavio i otvaranje fabrike stočne hrane Agro, Industrija

Ozimne kulture će ove jeseni pokriti manje oranica širom RS Agro, Industrija

Jesenja sjetva na nivou višegodišnjeg prosjeka Agro

Niska cijena pšenice skratila brazde - Semberski ratari poslali resornom ministarstvu prijedloge o očuvanju ove grane poljoprivrede Agro

U FBiH proizvedeno 33% manje pšenice nego prošle godine Agro

Ratari u Srbiji: Razmišljamo da li da sijemo pšenicu, ove godine smo u gubitku 30% po hektaru Agro

Nema pojeftinjenja brašna i hljeba - Ni puni silosi ne obaraju cijene Agro

Top priče

27.04.2024.  |  Građevina

Lidl počeo gradnju još jednog prodajnog objekta u BiH

Njemački lanac trgovina Lidl počeo je s gradnjom još jednog objekta u Bosni i Hercegovini – i to u Mostaru, piše BiznisInfo.ba. Ovo pokazuje da Lidl ubrzava proces izgradnje objekata i ulaska na naše tržište. Već je u izgradnju niz objekata u nekoliko bh. gradova, ali i distributivnog centra u Lepenici kod Sarajeva. Objekat u Mostaru trebao bi biti završen od 15. novembra ove godine. Izvođač radova je firme Herc Gradnja iz Bileće.

18.04.2024.  |  Energija, Finansije

Zelene obveznice stigle su i na BiH tržište - Čemu služe, koji su rizici i potencijali?

18.04.2024.  |  Energija, Finansije

27.04.2024.  |  Agro, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo

Nutricionistkinja Novaka Đokovića o tome šta treba jesti prije, a šta poslije treninga

27.04.2024.  |  Agro, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo

28.04.2024.  |  Energija, Građevina

Nepal domaćin investicionog samita u nadi da će privući novac za hidroenergetske projekte

28.04.2024.  |  Energija, Građevina

27.04.2024.  |  Građevina, Finansije

Naša banka počinje izgradnju poslovne zgrade u Bijeljini

27.04.2024.  |  Građevina, Finansije

28.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

U Beču od jula nova pravila za Airbnb

28.04.2024.  |  Turizam, sport, kultura

26.04.2024.  |  Energija

Obnovljivi izvori energije budućnost energetskog sektora u Bosni i Hercegovini

26.04.2024.  |  Energija

eKapija+

Vidi sve

27.04.2024.  |  Agro

Italijani pomažu razvoj proizvodnje romanijskog skorup kajmaka, u planu gradnja mini sirane

27.04.2024.  |  Agro

26.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

Za mjesec dana kreće izgradnja trebinjskog vidikovca - Firma Porobić izvodi radove vrijedne oko 130.000 KM

26.04.2024.  |  Građevina, Turizam, sport, kultura

26.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

Značajne promjene na čelu kompanije Nelt u BiH - Cerovina novi potpredsjednik Grupe, Sikimić nova izvršna direktorka

26.04.2024.  |  Industrija, Saobraćaj

26.04.2024.  |  Vijesti

Ko i koliko može da praznuje u naredne dvije nedjelje u Srpskoj - Evo šta kaže Zakon

26.04.2024.  |  Vijesti

25.04.2024.  |  Energija, Industrija

Svega 6% žena na rukovodećim pozicijama u energetskom sektoru u BiH - Osnovana Asocijacija koja će promijeniti ovu sliku

25.04.2024.  |  Energija, Industrija

26.04.2024.  |  Energija

Saša Mujović, ministar energetike i rudarstva Crne Gore - Voda, vjetar i sunce zamjena za pljevaljski ugalj

26.04.2024.  |  Energija

26.04.2024.  |  Industrija

DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju

26.04.2024.  |  Industrija

26.04.2024.  |  Energija, Građevina

Dragana Korica, izvršna direktorka Savjeta zelene gradnje Srbije - Resursa nema, građevinska industrija mora da postane održivija

26.04.2024.  |  Energija, Građevina

Izdvajamo još...

Investirati u nekretnine?
U martu manje dozvola za gradnju stanova u FBiH
Inflacija čini kupovinu stana nemogućom - Kvadrat košta kao tri plate
Stari stanovi u Srpskoj dostižu cijenu novih
Manje se gradi - stanje pogoduje samo investitorima
Cirkularna ekonomija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
DIH ONEX realizuje projekat Cirkularni inovacioni hab (CI-Hub)
Znate li za potencijal poljoprivredno-prehrambenih nusproizvoda?
Zašto je pepeo važan i šta je potrebno učiniti da se više reciklira?
Nekretnine - vijesti
Uz park kod banjalučke Delte mogli bi da niknu i stambeni kompleksi, Grad sprema izmjene regulacionog plana
Cijena stanova u Trebinju porasla, potražnja ostala ista
BH Banka za 5,5 mil KM prodaje poslovni objekat u Sarajevu
Treća sreća i licitacija za Hotel Internacional u Zenici, cijena snižena za skoro 2 mil KM
Nekretnine - projekti
I dalje se čeka gradnja davno najavljenog kompleksa Crystalico u Tuzli, investitor bez prihoda i sa dugovanjima
U sarajevskom naselju Mojmilo uskoro kreće gradnja stambeno-poslovnog kompleksa sa 119 apartmana (VIDEO)
Pored Sarajeva niče kompleks sa luksuznim kućama - Mountain View Resort imaće sportske terene, privatno obezbjeđenje i dječije igralište
Vlasnik hotela Grand u Tuzli planira gradnju stambeno-poslovnog kompleksa i etažnih garaža

Rubrike za dalje čitanje

U šta ulagati
Startup
Infrastruktura
Cirkularna ekonomija
Retrospektiva investicija
Intervjui
Filantropi
Poslovni savjeti
Poslovno okruženje
Finansiranje
Ko je ko
Novi propisi
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.