Ostrvo Sveti Marko prodato Maltežanima za skoro 100 mil EUR?
Prema informacijama do kojih je došao list, ostrvo koje je već 15-ak godina u vlasništvu ruske grupacije Metropol, odnosno njenih akcionara, prodat je Maltežanima u transakciji vrijednoj između 90 i 100 mil EUR. Novi vlasnik atraktivnog i netaknutog ostrva je, prema nezvaničnim informacijama, kompanija J. Portelli Projects sa Malte koja se bavi nekretninsko-građevinskim biznisom u toj državi. Ukupna površina ostrva je skoro 340.000 kvadrata.
Iz kompanije sa Malte nisu odgovorili na mejl Vijesti sa molbom da potvrde ili demantuju informaciju da su trgovali najveće bokeljsko ostrvo. Ni u vrhu Vlade Crne Gore nisu raspolagali pouzdanom informacijom da se ova transakcija obavila i da će se uskoro novi vlasnik ostrva naći pred crnogorskim državnim organima u vezi svojih planova za izgradnju na Svetom Marku.
U evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu skoro sve parcele na ostrvu zvanično se vode na dosadašnjeg vlasnika - kompaniju Ostrvo Sveti Marko iz Tivta. Ta fima formirana je 2007. godine, kada je ostrvo koje je bilo najatraktivnija imovina nekada remonirane turističke firme Putnik iz Beograda, prešlo u ruke novog vlasnika Putnika ruske kompanije Metropol iza koje je stajao ruski tajkun Mihail Slipenčuk. Metropol je imao ambiciozne planove da na ostrvu sagradi luksuzni rezidencijalno-turistički kompleks vrijedan najmanje 400 mil EUR, a tadašnja Vlada predvođena DPS-om i SDP-om bila je raspoložena da izađe u susret većini želja kompanije. Stoga je Ministarstvo održivog razvoja i turizma kojim je tada rukovodio Branimir Gvozdenović 2009. usvojilo Državnu studiju lokacije (DSL) Sektor 26 Ostrvo Sveti Marko koja je u najvećoj mjeri prihvatila skoro sve želje Metropola i predvidjela masovnu urbanizaciju, betonizaciju i zatvaranje pristupa javnosti na najveći dio ostrva.
Firme Urbi Montenegro i sa njom povezana firma Win Soft koja je radila procjenu uticaja na životnu sredinu, predvidjele su gradnju 80.000 kvadrata novih objekata, od čega se na relativno mali hotel ranga šest zvjezdica kapaciteta 60 soba i apartmana, odnosilo 20.000 kvadrata. Na bungalove za prodaju na tržištu, pojedinačne veličine od 100 do 145 kvadrata po DSL-u se odnosilo 12.000 kvaddata novoucrtanih objekata, dok je većina površine ostrva trebala da ostane rezervisana za potrebe vlasnika ukupno 74 velike luksuzne privatne vile površina od 345 do čak 945 kvadrata. Na vile se odnosilo 44.000 kvadrata planirane površpine novih objekata,a na servisne sadržaje koji su trebali da opslužuju ovaj kompleks samo 3.000 kadrata.
Upravo ove karakteristike buduće gradnje godinama na svom sajtu promoviše firma Ostrvo Sveti Marko, jer je Metropol pogođen svjetskom finansijskom krizom 2008-2009. godine, morao da odustane od gradnje planiranog rizorta i pokušavajući da pronađe suinvestotora. To se nije desilo pa je Slipenčuk djelove imovine Metropola razdijelio akcionarima, a ostrvo Sveti Marko zvanično došlo u posjed off shore komapnije Stala Property Holdings Limited registrovane u Hong Kongu. U njeno ime, ovlašćeni zastupnik crnogorske kćerke-firme Ostrvo Sveti Marko je Romans Moskvins. Iako je firma Ostrvo Sveti Marko formalno registrovana sa sjedištem u Tivtu, ona tu nema poslovnih prostorija, a njena službena adresa za prijem pošte nalazi se u privatnom stanu jedne od stambenih zgrada na bulevaru Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici. Kompanija godinama nije ništa radila na ostrvu za koje je prije dvije godine istekla DSL iz 2009.godine To znači da će se vlasnik ostrva opet morati obratiti državnim organima ako želi da gradi na Svetom Marku, te da će se ponovno morati raditi nova prostorno - planska dokumentacija.
Kompanija Ostrvo Sveti Marko godinama ima jednog zaposlenog za koja je trošak za neto zarade u 2021. bio 1.374 eura neto, a firma je tu godinu bila u gubitku 7.076 eura. Ta firma u poslovnim knjigama bilježi da posjeduje stalnu imovinu u nekretninama vrijednosti 40.043.827 eura, te oko 1,76 miliona eura obrtnih sredstava, a od svog osnivanja do sada akumulirala je ukupan poslovni gubitak od 2.845.629 eura. Ovaj kompanija je kontrolisala skoro 99 posto površine ostrva, izuzev par manjih privatnih parcela koje im ranije nisu željeli prodati starosjedioci, mještani Krtola. Prodajom Maltežanima država Crna Gora opet je propustila priliku da otkupi i u svoj posjed vrati najveće ostrvo u Boki Kotorskoj i jednu od najatraktivnijih nekretnina na crnogorsko primorju, iako je to mogla učiniti prije 15-ak godina kada je Putnik na aukciji prodao ostrvo po početnoj cijeni od samo 17,28 mil EUR.
Raj za turiste i primjer održivog turizma
Sveti Marko je najveće ostrvo u Krtoljskom arhipelagu, obiluje maslinjacima, mediteranskom šumom, ali i brojnim arheološkim lokalitetima koji datiraju iz antičkih vremena i ranog srednjeg vijeka. Početkom 60-ih godina prošlog vijeka ovdje je izgrađeno naturističko naselje koje je kasnije rekonstruisano, sa ukupnim kapacitetom od hiljadu kreveta u specifičnim bungalovima od trske polinezijskog tipa i bez značajnije gradnje drugih većih stalnih objekata od čvrstog materijala.
Naselje je dugo radilo u aranžmanu Putnika i poznatog francuskog tur-operatora Club Mediteranee koji je ovdje godinama dovodio isključivo visokoplatežnu stranu klijentelu. Gosti iz Francuske, Njemačke i ostalih zapadnoevropskih zemalja uživali su u specifičnoj turističkoj ponudi po sistemu povratka prirodi, a u zlatnim 80-im ovaj objekat je ostvarivao 90 hiljada noćenja i prihod od pet miliona dolara godišnje i bio primjer održivog turizma maksimalno usklađenog sa prirodom.
Ostrvo je napušteno izbijanjem rata u bivšoj SFRJ i skoro 30 godina je van turističkih mapa na štetu svih, pogotovo opštine Tivat koja je sa njega ubirala značajne prihode. Na ostrvu je u sezoni radilo i do 200 ljudi iz Tivta i susjednih gradova.
Naš izbor
Podvig ljekara iz bijeljinske bolnice Sveti vračevi - Kardiološki tim izveo jednu od najtežih intervencija u elektrostimulaciji Zdravstvo
Tivatska kompanija želi da gradi turistički kompleks na ostrvu Sveti Marko - U toku pregovori sa strateškim partnerima Građevina, Turizam, sport, kultura
Top priče
26.04.2024. | Energija
Obnovljivi izvori energije budućnost energetskog sektora u Bosni i Hercegovini
Drugog dana Energetskog samita 2024 na dva panela se diskutiralo o dvije važne teme iz oblasti obnovljivih izvora energije. Na panelu pod nazivom "Investiranje u postrojenja na obnovljive izvore energije", naglasak je stavljen na izazove i mogućnosti ulaganja u postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i mogućnosti trgovine električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Također se govorilo i o razvojnim projektima obnovljivih
26.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Saobraćaj
RS kandidovala projekte vrijedne 161,6 mil KM za finansiranje iz Saudijskog razvojnog fonda
26.04.2024. | Energija, Industrija, Građevina, Saobraćaj
eKapija+
26.04.2024. | Vijesti
Ko i koliko može da praznuje u naredne dvije nedjelje u Srpskoj - Evo šta kaže Zakon
26.04.2024. | Vijesti
26.04.2024. | Industrija
DS Smith kreira ambalažu koja se 100% reciklira - Vaš ulaz u cirkularnu ekonomiju
26.04.2024. | Industrija
25.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Oprez sa AI - Evo koje informacije ne treba da dijelite sa Chat GPT-om
25.04.2024. | IT, Telekomunikacije
Poslovne šanse
26.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
KHK Lukavac prodaje više parcela, licitacija 16. maja
25.04.2024. | Građevina
U Gradišci planiraju radove na trgu kod katoličke crkve, raspisan tender u vrijednosti 620.000 KM
25.04.2024.. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Po treći put raspisan tender za idejno rješenje brze ceste Doboj Istok-Gračanica-Šićki Brod
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Lječilište Gata kod Bihaća konačno dobija bazen - Raspisan tender vrijedan oko 750.000 KM
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
Ponovo raspisan tender za rekonstrukciju zgrade Kasindol u okviru bihaćke bolnice - Radovi vrijedni 1,88 mil KM
23.04.2024. | Građevina, Zdravstvo
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije
Porezna uprava FBiH želi uvesti digitalni potpis, raspisan međunarodni tender od skoro 840.000 KM
23.04.2024. | Finansije, IT, Telekomunikacije