NavMenu

Rabarbara - zaboravljeno povrće koje poboljšava cirkulaciju i metabolizam

Izvor: Agroklub Srijeda, 25.03.2020. 12:02
Komentari
Podeli
(Foto: Maximilian Zahn/Unsplash)
Rabarbara nije zahtjevna za uzgoj, odlično podnosi niske temperature i dobro uspijeva u polusjeni.

Rabarbara, latinski Rheum rhabarbarum, je zeljasta višegodišnja biljka iz familije dvornika (Polygonaceae). Riječ je o pomalo zaboravljenoj biljci o kojoj danas ljudi znaju malo i rijetko je uzgajaju, ali ona svakako zaslužuje svoje mjesto u vrtu. To je višegodišnja zeljasta biljka velikih listova i i mesnate stabljike koje se koriste za hranu.

Listovi sadrže antrakinon pa su u većoj količini otrovni i nisu za konzumaciju. Ova povrtna biljka ima kiselkast ukus, što zavisi od starosti stabljike, a od nje se mogu pripremati razne čorbe, sarme, salate, umaci, kompoti te marmelade i džemovi.

Uzgaja se kao povrtna vrsta, a razmnožava se sjemenom ili reznicama rizoma. To je biljka umjerene, ali više prohladne klime i vrlo je otporna na hladnoću, a u proljeće podnosi temperature i do - 4°C. Zbog velike površine lišća pa samim time i velike transpiracije, zahtjeva mnogo vode. Nužna je i prihrana, pogotovo nakon berbe kako bi joj se osigurala dovoljna količina hraniva za dalji razvoj.

Posadite višegodišnje povrće u bašti i berite ga i do 20 godina

Za njen uzgoj su najprikladnija duboka, plodna i srednje teška tla dobrog vodnog kapaciteta. Povoljan pH je od 5,6 do 7,2. Prije sadnje treba se sprovesti duboka obrada te zaoravanje stajnjaka. Što se tiče plodoreda, za ovo povrće je on dosta dug. Ono može ostati na istom mjestu sedam do devet godina, ali nakon toga se preporučuje izbor druge parcele ili pauza od sedam godina na istoj.

Sadi se u martu ili oktobru

Može se saditi u rano proljeće, do kraja marta ili u jesen do sredine oktobra pri čemu u kontinentalnom području treba izbjeći kasnu sadnju kako bi se biljke dobro ukorjenile prije zime.

Sadi se u jarke tako da se gornji dio reznice može pokriti s pet do šest centimetra tla. Tokom ljeta tlo se pokrije lišćem kako bi se očuvala vlaga i kontrolisao rast korova. Obično je razmak redova od 1,5 do dva metra, a razmak unutar redova od 60 do 80 cm, zavisno od bujnosti kultivara. Ovi razmaci znače da će joj trebati dosta prostora na banku.

Koje su biljke dobri, a koje loši susjedi u vrtu?

Idealne temperature za njen rast su od 20 do 25°C, a ne zahtjeva sunčan položaj pa je idealna na krajnjim dijelovima bašte ili u onim s polusjenom. Dobro je saditi uz krompire i patlidžane jer se na njoj često nalaze stjenice koje su prirodni neprijatelji krompirovih zlatica. Zanimljivo je i to da su stabljike manje kisele kada se uzgajaju uz mrkvu.

Tek je druge godine pogodna za berbu

Ono što je bitno je to da se njene stabljike ne beru prve godine, nego tek dvogodišnje na kojima se mogu ubrati dvije do tri. Redovne berbe se obavljaju kod trogodišnjih i starijih biljaka, a beru se svakih sedam do 10 dana i to one s potpuno razvijenim listovima. Kako bi na stabljici ostao što manji ožiljak, peteljke se uhvate što bliže bazi i naglo otkinu te se odreže plojka lista koja nije pogodna za hranu.

Rano proljeće je vrijeme za sadnju rabarbare - oprez sa dijeljenjem korijena

Obzirom da plojke nisu za konzumaciju, one se nakon berbe mogu iskoristiti za malčiranje tla, kompostiranje ili se mogu koristiti za pripremu sredstva protiv štetočina.

Cvjetovi se kidaju

Cvjetanje troši resurse biljke i usporava razvoj novih listova, zbog toga je cvijet potrebno skinuti čim se pojavi pupoljak. Takođe, cvjetanjem se povećava sadržaj oksalne kiseline koja u prevelikoj količini može loše uticati na zdravlje, posebno bubrežnih bolesnika. Ipak, pozitivno je što ona može vezati kalcij u organizmu pa se preporučuje konzumiranje rabarbare s namirnicama bogatim kalcijem.

Ima brojna ljekovita svojstva

Rabarbara sadrži puno korisnih kiselina i mineralnih materija te polifenola i vitamina. Ona je snažan antioksidans, ima antialergijska i antiupalna svojstva, poboljšava cirkulaciju i metabolizam, djeluje kao laksativ te čuva zdravlje očiju jer je bogata vitaminom A i poboljšava apetit.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Zdravstvo

Želite smanjiti salo na stomaku - Evo koje voće da jedete

Voće nije samo ukusno, već ima važnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i podržavanju ciljeva mršanja. Zahvaljujući visokom sadržaju vlakana, malo kalorija i jedinstvenim spojevima koji potiču sagorijevanje masti i osjećaj sitosti, određene vrste voća poznate su po tome da mogu smanjiti salo na trbuhu. Nutricionistica Lisa Richards otkrila je koje su to tri vrste voća koje bismo trebali redovno uključiti u prehranu. Jagode

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.