NavMenu

Orah je unosan biznis - Ko zasadi ovo voće obezbijedio je zaradu i potomcima

Izvor: Glas zapadne Srbije Subota, 23.11.2019. 08:02
Komentari
Podeli
(Foto: Aleksandar Parezanović)
Godišnje se u Srbiji proizvede oko 20.000 tona oraha, ali to nije ni dio onoga što bi moglo da se obere kada bi imali više zasada. Međutim, zadnjih nekoliko godina raste interesovanje srpskih poljoprivrednika uprvo za uzgoj ovog voća, jer ono može donijeti visoku zaradu.

Vladan Terzić iz sela Tvrdići duže od dvije decenije ima plantažu oraha, a na njegovom imanju najzastupljenija je domaća sorta rasna.

- Loši vremenski uslovi uticali su na količinu roda, ali smo se na kraju ipak izborili. I ove godine imali smo dobre prinose i kvalitetne plodove koji su završili u prodaji - kaže Vladan za RINU i dodaje da su orasi laki za proizvodnju.

- Ne zahtijeva velika ulaganja, lako se održava. Mnogo je lakši za gajenje od lješnika, a zarada je približna. Nije potrebno mnogo radne snage, ne smeta mu mraz i otporan je na bolesti. Jedino što zarada mora malo da se sačeka, ne može baš sve i odmah - rekao je Vladan.

Investicija u orahe počinje da se isplaćuje u desetoj godini od sadnje, a već u petnaestoj prinosi bivaju sve veći, tako da je moguće zaraditi i 10.000 EUR po hektaru.


- Orah i lijeska postaju sve traženiji, jer njihov plasman je osiguran na stranom tržištu. U našim klimatskim uslovima najbolje su se pokazale sorte rasna, gazenhajm i šampion. Uzgajivači su ponekad skeptični jer počinje da rađa tek u trećoj godini i da bi se zaradilo potrebno je dosta strpljenja, ali orah definitivno može da postane biljka budućnosti u našim krajevima - rekao je direktor Instituta za voćarstvo u Čačku, Milan Lukić.

Stručnjaci kažu da je vijek eksplotacije ove biljke izuzetno dug i traje od 50 do 80 godina, pa se zato ne kaže uzalud da se orah sadi za potomke, jer od njihovih plodova mogu lijepo da žive unuci i praunuci.
Komentari
Vaš komentar

Top priče

04.05.2024.  |  Finansije

Izvoz iz Srpske smanjen za 12,8%, prijeti otpuštanje radnika

Da proizvodnja i izvoz ne prestaju da padaju, pokazuje podatak da je u prvom tromjesečju ove godine iz Srpske na inostrano tržište otišlo za 12,8% manje robe u odnosu na isti period lani, dok je istovremeno uvoz povećan za 4,1% što, kažu upućeni, ekonomiju dovodi u dodatne probleme. Prema najnovijim podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, od januara do kraja marta ove godine, obim robne razmjene sa inostranstvom iznosio je 2,86

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.