NavMenu

Dragan Korać, stručnjak za sajber bezbjednost - Pritiskom na OK možete biti hakovani

Izvor: Glas Srpske Srijeda, 16.11.2022. 09:03
Komentari
Podeli
Dragan Korać (Foto: Screenshot/YouTube/RTRS)Dragan Korać
Aktuelna afera oko upotrebe špijunskog softvera Pegaz, s kojim su pojedine vlade navodno špijunirale svoje građane, sve više drma pojedine zemlje Evropske unije poput Poljske, Grčke, Kipra i Španije.

Prema riječima doktora Dragana Koraća, docenta na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci i stručnjaka za sajber prijetnje i bezbjednost, ovaj slučaj vjerovatno najbolje ilustruje kako se neko inovativno vojno rješenje može i zloupotrijebiti.

- Ovaj špijunski softver napravljen je u Izraelu, zbog bezbjednosti i za borbu protiv terorizma i organizovanog kriminala. Međutim, on je onda komercijalizovan. Oni koji su bili izloženi ovom špijuniranju nisu ga bili ni svjesni. Recimo, kada koristite mobilni telefon ili računar gotovo je nemoguće otkriti da li ste pod prismotrom. Pegaz je nevidljiv, što je dovelo do toga da je veliki broj novinara, političara, pa čak i, kako stvari stoje, sama saudijska kraljevska porodica bila predmet špijuniranja. I ne radi se tu samo o Pegazu, već i drugim naprednim programima. Prisjetimo se samo nedavnog slučaja špijuniranja bivše britanske premijerke Liz Tras. Navodno je i njen telefon bio hakovan. Ti maliciozni kodovi se vrlo lako instaliraju, tako što od strane hakera budete namamljeni da nešto kliknete. Kada to uradite postajete potencijalna žrtva i protiv toga se vrlo teško boriti. Moj savjet je samo oprez - istakao je Korać u intervjuu za Glas Srpske, analizirajući aktuelne sajber izazove i prijetnje, kako u svijetu, tako i kod nas.

Koje su prema Vašem mišljenju najveće sajber prijetnje i koliko smo ih mi danas uopšte svjesni, ali i zaštićeni od istih?

- Najveće prijetnje jesu sajber napadi, terorizam i kriminal. To su tri glavne stavke. Sajber napadi su najčešći i njima su izloženi kako sami građani, tako i razne institucije. Jednostavno još uvijek ne postoje softverske aplikacije koja nemaju neki bag, odnosno određenu bezbjednosnu rupu koju hakeri koriste. To je realnost. Navešću vam samo jedan koji se prije par godina desio u Las Vegasu, u jednoj od kockarnica. Znate li kako su napadači ušli u njihov sistem - preko termometra sa USB konekcijom, koji je mjerio temperaturu vode u akvarijumu. U posljednje vrijeme je bilo i raznih sajber napada i na bankarske sisteme, odnosno bankomate. I oni su imali USB port, preko kojeg su hakeri instalirali svoje programe. Toga je bilo čak i na našim prostorima.

Kako da se branimo od ovih sajber napada?

- Još uvijek ne postoji nijedan način da se u potpunosti zaštitite. Internet ima mnogo benefita, ali krije i mnoge opasnosti. Postoje određena tehnička rješenja za borbu protiv sajber napada, ali ukoliko niste dovoljno edukovani, ona vam ne mogu pomoći. Takva rješenja su onda potpuno bezvrijedna. Recimo, mene sada neko može nazvati, odnosno poslati poruku i reći da je iz banke, te da su im potrebni moji neki lični podaci.


To se može uraditi i putem elektronske pošte i ta vrsta napada se zove "fišing". Na taj način se neko mami da klikne na nešto. Kada to uradite, upali ste u zamku.

Znači ne bi trebalo otvarati sumnjive poruke?

- To je moja preporuka. Takođe, po svaku cijenu treba čuvati lične podatke. Stvarno nema potrebe držati ih u mobilnom telefonu ili na društvenim mrežama i profilima, jer su oni predmet i osnov za daljnje inicijalne napade. Da zaključim, treba biti oprezan kada se na nešto klika, jer se nakon toga možete naći u poziciji žrtve, pogotovo kada se radi o "važnim obavještenjima" koja vam iskaču kada recimo surfate po internetu. Postoji čitava lepeza tih potencijalnih napada. Ne treba biti paranoičan, već samo oprezan.

Naučni rad

Nedavno ste uradili jedno istraživanje koje je objavljeno u jednom od najprestižnijih časopisa. Možete li pojasniti o čemu se radi?

- Kao prvo, moram pomenuti da je u ovom radu učestvovao i profesor s Univerziteta u Teksasu, doktor Kim-Kuang Rejmond Ču, jedan od najpriznatijih stručnjaka u ovoj oblasti. On je jedan od najcitiranijih svjetskih naučnika, s brojnim dodijeljenim nagradama i priznanjima od strane uglednih svjetskih univerziteta. I meni je stvarno bila velika čast što je i on uzeo učešće, baš kao i profesor Boris Damjanović, docent Univerziteta Union - Nikola Tesla, ali i Dejan Simić, redovni profesor Fakulteta organizacionih nauka Univerziteta u Beogradu. U ovom radu sam pisao o sajber napadima, ali iz ugla potencijalnih napadača.



Komentari
Vaš komentar

Top priče

25.04.2024.  |  Agro, Zdravstvo

Želite smanjiti salo na stomaku - Evo koje voće da jedete

Voće nije samo ukusno, već ima važnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i podržavanju ciljeva mršanja. Zahvaljujući visokom sadržaju vlakana, malo kalorija i jedinstvenim spojevima koji potiču sagorijevanje masti i osjećaj sitosti, određene vrste voća poznate su po tome da mogu smanjiti salo na trbuhu. Nutricionistica Lisa Richards otkrila je koje su to tri vrste voća koje bismo trebali redovno uključiti u prehranu. Jagode

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.