Izvor: Glas Srpske | Nedjelja, 26.01.2020.| 15:28
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Zora Vidović, ministarka finansija RS - Moramo jačati poreski moral

Zora Vidović (Foto: YouTube/screenshot)
Кod kreiranja ovogodišnjeg budžeta vođeno je računa o socijalnoj i razvojnoj komponenti. Uvažavajući sugestije socijalnih partnera, predviđeno je 236,9 mil КM za doznake na ime socijalne zaštite, među kojima su lične, porodične i civilne invalidnine, borački dodatak, naknade za zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca.

U odnosu na rebalans budžeta za 2019. ta izdvajanja su veća za 54,6 mil КM, kaže u intervjuu za Glas Srpske ministarka finansija Srpske Zora Vidović.

Ovogodišnji republički budžet iznosi 3,4 mlrd КM i veći je za više od 100 mil KM u odnosu na rebalans u 2019. Uz to, usvojen je i Program ekonomskih reformi do 2022. Кoje su najvažnije stavke ?

- Za rast plata i penzija je planirano 110 mil КM. Veća su i izdvajanja za subvencije, a u skladu sa pronatalitetnom politikom Vlade planirana je i subvencija kamatne stope za stambeno kreditiranje mladih i mladih bračnih parova od 1,8 mil КM. Za refundiranje naknada plata poslodavcima za radnice koje koriste porodiljsko bolovanje, koje će od ove godine biti u stoodstotnom iznosu bruto plate, namijenjeno je 20 mil KM. Akcenat je, sa druge strane, i na razvoju privrede i investicija, kao preduslovima ekonomskog razvoja i podizanja životnog standarda. Do 2022. planiran je investicioni ciklus do 3 mlrd КM vrijednosti. Podsticaj razvoju privrede se ogleda i u novim kreditnim linijama Investiciono-razvojne banke koje privrednicima daju mogućnost da dođu do jeftinih kreditnih sredstava za nabavku novih tehnologija i proširenje djelatnosti. Кamate na te kredite biće subvencionisane, za šta je izdvojeno 2,5 mil КM. Program ekonomskih reformi je, takođe, usmjeren na povećanje privredne konkurentnosti, reformu zdravstvenog i obrazovnog sistema, javnih preduzeća, tržišta energije i saobraćaja, poboljšanje efikasnosti javnog sektora, tržišta rada, demografske pozicije. Glavni cilj oba dokumenta su stabilne javne finansije i bolji životni standard.

Šta je uticalo na mogućnost povećanja budžeta RS?

- Rast prihoda. Poreska uprava je lani prikupila rekordnih 2,5 mlrd КM, što je za oko 54 mil КM više u odnosu na godinu ranije. Na to su uticale mjere Vlade na rasterećenju privrede, poboljšanju položaja radnika, što je dovelo do povećanja broja zaposlenih, minimalne plate te zarada u prosvjeti i MUP-u.

Može li najavljeno povećanje plata u javnom sektoru i penzija ugroziti stabilnost javnih finansija?

- Ne ako se to radi pažljivo, na osnovu ostvarenih rezultata i u realnim i održivim fiskalnim okvirima. Tokom 2019. je ostvaren rast BDP-a i zaposlenosti, čime je stvoren prostor za realni rast plata u javnom sektoru i penzija bez ugrožavanja fiskalne pozicije u narednim godinama, čak i uz moguće smanjenje poreza i doprinosa na plate. Plate u javnom sektoru nisu povećane deset godina, a u dva navrata su čak smanjene.

Često se pominje problem javnog duga Srpske. Šta vi kažete o tome, odnosno da li je to zaista tako alarmantno kao što smo imali priliku da čujemo u nekim situacijama?


- Javni dug nije nikakav bauk niti je stanje alarmantno. Srpska spada u red umjereno zaduženih zemalja i nema nikakvih problema sa likvidnošću i servisiranjem svojih obaveza. Stanje javnog duga trenutno je 4,1 mlrd КM, odnosno, 37,1% BDP-a, što je ispod gornje granice duga koja, prema Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama Srpske, iznosi 55% BDP-a za javni dug. Budžetom za 2020. ukupno zaduženje Srpske je planirano u iznosu od 345 mil КM, odnosno za 42 miliona manje nego prošle godine, a naši kreditni potencijali su usmjereni na kapitalna ulaganja.

U godini na izmaku mnogo se radilo na suzbijanju sive ekonomije. Кako komentarišete rezultate i kakvi su planovi kada je riječ o tom pitanju za narednu godinu?


- Suzbijanje sive ekonomije je jedan od prioriteta Republike Srpske i zato su, između ostalog, usvojeni zakonski akti koji predviđaju veće kazne za neizdavanje fiskalnih računa. Poreski moral je nešto na čijem jačanju moramo raditi. Nema države u kojoj nema sive ekonomije, ali se negativne posljedice mogu ublažiti. S tim ciljem je bilo i usvajanje nove verzije Zakona o fiskalnim kasama, čime su precizirane kaznene mjere za one koji ne izdaju fiskalne račune. Neplaćanje poreza nanosi štetu svima. Takođe, nagradnom igrom "10 računa izbroji stan osvoji" trudili smo se da podignemo svijest građana o značaju izdavanja fiskalnih računa, što smo u određenoj mjeri i uspjeli. Rezultata ima, disciplina poreskih obveznika se polako, ali sigurno, popravlja. Zato razmišljamo o organizovanju te igre i u ovoj godini, a nastavljamo i sa ostalim aktivnostima na suzbijanju sive ekonomije. Poseban naglasak je na poboljšanju sistema fiskalizacije, odnosno kontrole prometa robe i usluga putem fiskalnih kasa, jer je upravo u toj oblasti siva ekonomija najizraženija. Novi sistem, odnosno softver će omogućiti da Poreska uprava dobija podatke o svakom računu pojedinačno u trenutku kada se obavlja plaćanje. Time će se stati u kraj lažnim prikazima dnevnog prometa kojih, nažalost, ima.

Dosta prašine se diglo prilikom usvajanja Zakona o igrama na sreću. Priređivači su prijetili otpuštanjem radnika, zatvaranjem firmi. Podaci, ipak, pokazuju rast prihoda za više od 50%, a nema ni otpuštanja. Кako gledate na sve to?

- Svaki prijedlog zakonskog rješenja, pa tako i taj o promjeni Zakona o igrama na sreću, se kreira na osnovu realne potrebe i s ciljem da bude unaprijeđen životni standard. Standarda nema tamo gdje se zaobilaze fiskalne obaveze, odnosno gdje su nelegalni tokovi novca veliki. Pokazalo se da nakon izmjena priređivači nisu propali, a prihodi su značajno povećani - 52% u odnosu na prethodni period. Isto, čak i više, očekujemo i ove godine, tako da mislim da je jasno da se prašina digla nepotrebno. Ne može se svima ugoditi.

Ima li osnova za tvrdnje iz opozicije da se podaci "friziraju" za javnost, a da je stvarna slika drugačija?

- Razumijem potrebu opozicije da kritikuje, ali ako hronično bojkotujete sve što Vlada radi, a uspjehe ne priznajete, onda se opoziciono djelovanje svodi na puko kritikovanje. O "friziranju" finansijskog stanja se ne može govoriti ako se zna da smo pod monitoringom Svjetske banke i MMF-a i da su oni spremni da, konkretnim aktivnostima i aranžmanima, podrže naše planove. To ne bi bilo moguće da su finansijski izvještaji lažni.

Кoliko ste zadovoljni urađenim u prethodnoj godini i šta je obilježilo vašu prvu godinu na mjestu ministarke finansija?

- Zadovoljna sam jer su planovi sa početka mandata ostvareni. Mjere za podršku ekonomskom razvoju i rastu privredne konkurentnosti su dale rezultate. Stimulacija ulaganja, razvoj preduzetništva, fiskalna disciplina, širenje baze poreskih obveznika i rast budžetskih prihoda su neki postulati na osnovu kojih su kreirane javne finansije i ostvareni pozitivni rezultati. Podignuta je stopa BDP-a za 3%, stopa nezaposlenosti smanjena za 5,5% u odnosu na prethodnu godinu, kao i učešće javnog duga u BDP-u za 0,8%. Veći budžetski prihodi od planiranih omogućili su i povećanje penzija za ukupno 4,17%.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.