Zabava, uzbuđenje i edukacija - Kako će Banjaluka razvijati turizam do 2020. godine

Gospodska ulica u Banjaluci

Kako bi u bliskoj budućnosti unaprijedili sve turističke potencijale i privukli turiste iz Evrope i svijeta, u Banjaluci je krajem prošle godine izrađena Strategija razvoja turizma od 2013. do 2020. godine. Gradska skupština je, u skladu sa propisanom zakonskom regulativom, usvojila pomenutu Strategiju. Na taj način, grad na Vrbasu je po prvi put dobio jedinstven dokument o razvoju turizma. Do sada su, kako za "eKapiju" kaže direktor Turističke organizacije grada Banjaluka, Ostoja Barašin, sve ideje bile više na temelju individualnih inicijativa.

- Ovim dokumentom smo htjeli da analiziramo šta to Banjaluka već ima da ponudi turistima i da radimo na unaprijeđenju tih potencijala. Takođe, imamo one projekte koji su u toku realizacije i ostaje nam da ih završimo. Treći dio su oni koje želimo da implementiramo, da privučemo investitore da dođu u naš grad i ulažu u njega - kaže Barašin.

Na bazi te ideje, Turistička organizacija grada Banjaluka planira da pokrene inicijativu za prilagođavanje i jačanje ideje o javno-privatnom partnerstvu, kako bi budućim investorima olakšala put do ulaganja. Onome ko želi da uloži novac, trebalo bi omogućiti funkcionalniji pristup.

U skladu sa svojim godišnjim planom aktivnosti, a na temelju Strategije, Turistička organizacija grada Banjaluka uveliko radi na promociji i organizaciji raznih događaja. Već za 24. april zakazan je skup pod nazivom "Organizacija i funkcionisanje destinacijskog menažmenta", kako bi učesnici iznijeli ideje šta predstavlja taj vid menadžmenta i šta Banjaluka može da primjeni kako bi obogatila ponudu.

- Pozvali smo stručnjake sa Fakulteta za menadžment iz Opatije koji će nam predstaviti kako su oni uspješno realizovali svoje ideje u Hrvatskoj - kaže Barašin. On dalje kaže, kako će nakon te konferencije, inicirati i izmjenu Zakona o turizmu RS, jer u njemu nije definisan dio o destinacijskom menadžmentu.

Da će se ove godine raditi na poboljšanju različitih segmenata banjalučkog turizma, govori i to da će, u saradnji sa gradom, od 22. aprila u samom centru biti uveden besplatan Internet pristup. Takođe, planira se unapređenje softvera na info pultu na Trgu Krajine, a biće postavljena još dva pulta.

Gospodska ulica u Banjaluci

Kako kaže naš sagovornik, 2013. godinu ipak će obilježiti manji broj aktivnosti, kako bi se pripremio teren za strateške projekte u narednim godinama.

- S tim u vezi, slijedi obuka kadrova za kreiranje projekata, zapošljavanje još radnika, priprema promotivnog materijala, učešće na sajmovima, organizovanje press putovanja za novinare, ispitivanje tržišta kako bi na osnovu zahtjeva turista kreirali što bolju ponudu... Sve su to naše kontinuirane aktivnosti. Naravno, i dalje ćemo biti usmjereni na projekte koji mogu da dobiju finansijsku podršku, najprije preko FIPA-e (Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH). U planu nam je i saradnja sa turističkim "outgoing" agencijama.

Uporedo sa tim, Banjaluka će i dalje da učestvuje u struktuiranju regionalnog turističkog proizvoda, zajedno sa Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.

Banjaluka ima potencijale za razvoj poslovnog, ruralnog, manifestacionog i zdravstvenog turizma, kao i gradskih odmora (City Break), s obzirom na prirodne, kulturne, političke i socijalne faktore, kao i strateške orijentacije lokalne zajednice.

Glavni grad ima da ponudi mnogo toga turistima koji se upute u taj dio Republike Srpske. Kako je navedeno u Strategiji, s obzirom na geostrateški položaj Banjaluke, posjetioci ne mogu a da ne svrate u ovaj grad. Stoga, cilj je da se kreiraju takvi sadržaji da se turisti zadrže.

Za ovo bi mogao da posluži tematski turizam baziran na "3E" principu (Entertainment − zabava; Excitement − uzbuđenje; Education − edukacija), odnosno kombinovanje ova tri elementa u jedinstvenu turističku ponudu koja bi spojila prirodne atrakcije u neposrednoj okolini Banjaluke i značajno kulturno nasljeđe u samom gradu.

Gospodska ulica u Banjaluci

Nadaleko su poznate priče o adrenalinskim aktivnostima na Vrbasu, što je još jedna baza u ideji privlačenja mladih ljudi, ali i svih onih koji uživaju u avanturizmu (rafting, kanjoning, vožnja kajakom, paraglajding, pješačenje, brdski bicklizam, slobodno penjanje i slično).

Banjaluka ima značajne resurse za razvoj zdravstvenog turizma (ljekovite vode u Srpskim Toplicama, kao i blizina banja u Laktašima i Slatini, medicinske visokoškolske ustanove, medicinski centri i ustanove), ali oni, nažalost, do sada nisu bili dovoljno prepoznati i valorizovani. Radi formiranja kvalitetne ponude zdravstvenog turizma, potrebno je prethodno izgraditi odgovarajuću infrastrukturu.

Banjaluka polako postaje prepoznata i kao centar kongresnog turizma. Barašin kaže da imaju mogućnosti za razvoj ove grane turizma, ali da tek slijedi izgradnja kapaciteta kako bi se zadovoljile potrebe svih poslovnih ljudi koji pristignu u grad.

Strategija obuhvata još mnogo ideja, kako bi se na najbolji način iskoristilo sve ono što Banjaluka nudi. Izrada publikacija, brošura, turističke kartice, do onih kapitalnih projekata poput uređenja turističkih naselja, sportsko-rekreativnih centara, turističkih zona i kompleksa. Uz sve to, seoski turizam će dati poseban pečat prestonici Republike Srpske.

T.B.