Osnivanje aerokluba "Naša krila" u Banjaluci

Na godišnjem zboru Srpskog aerokluba u Beogradu donesena je 1. aprila 1923. odluka o njegovom prerastanju u Aeroklub Kraljevine SHS, a mjerodavnima upućen apel za pokretanje vazduhoplovne industrije i uspostavljanje vazdušnog saobraćaja. Ni prije ni poslije toga Klub nije prestao da bude posebna briga vojnih vlasti, a poseban uticaj na njegove aktivnosti imala je "Narodna odbrana", društvo osnovano 1908. u Beogradu u vrijeme Aneksione krize. Teške poratne prilike su uveliko otežavale napore na planu unapređenja vazduhoplovstva, ali su, i pored toga, a posebno razvojem avioindustrije, u ovoj oblasti udareni snažni temelji. Pred Drugi svjetski rat Jugoslavija je bila respektabilan proizvođač aviona.

Osnivanje

Za osnivanje banjalučkog mjesnog odbora zaslužan je ponajviše ban Svetislav Milosavljević. Osnivačka skupština zakazana je za nedjelju, 18. septembar 1932, ali je tog važnog dana ban izostao jer je u Prijedoru, zajedno sa počasnim poljskim konzulom Arturom Burdom, prisustvovao velikom sokolskom sletu.

Već u subotu, u prvi sumrak, avionom "Sarajevo I" marke DH.60 (de Havilland), doletjeli su iz Sarajeva u Banjaluku pilot-kapetan Dušan Sofilj i sekretar tamošnjeg Oblasnog odbora Aerokluba "Naša krila" Branko Trbojević. Za nedjelju ujutro najavljen je dolazak asa Tadije Sondermajera, slavodobitnika tek završenog letačkog mitinga u Plzenju.

No, umjesto njega aparatom "Beograd II"oko devet ujutro na Banjalučko polje sletješe generalni sekretar Središnje uprave "Naših krila" Dudo Nikolić i inženjer Nenad Mirosavljević. A kada je u toku dana beogradskim vozom doputovao i inženjer Milovan Veljović, šef letenja beogradskog civilnog aerodroma, lista gostiju "sa strane" bijaše zaključena, jer zagrebački oblasni odbor ne uputi svoje izaslanike.

Nesvakidašnji događaj

Bio je to nesvakidašnji događaj. Grad iskićen, a raspoloženje građana svečarsko. Banjalučke dame su u korist budućeg kluba prodavale prigodne značke. Naročito je živo bilo pred baštom hotela "Bosna", gdje je zakazana osnivačka skupština. Uskoro se pilot Sofilj i gospodin Miljević aparatom "Sarajevo I" vinuše u nebo, Sofilj prvo napravi nekoliko viraža od kojih je građanima zastajao dah, a potom iz aviona poletješe leci sa pozivom građanima na osnivačku skupštinu i popodnevni aeromiting.

Čekanje gostiju i neplanirani let kapetana Sofilja učiniše da se početak skupštine odgodi za jedan sat, pa ona, umjesto u deset, poče oko 11 časova. U hotelskoj bašti tiskao se uglavnom otmjeni svijet, dok je glasovitih banjalučkih dama bilo mnogo više nego što je to uobičajeno.

Osnivačka skupština

Predsjednik privremene uprave Mjesnog odbora Aerokluba dr Todor Lazarević pozdravio je uvažene goste i delegate. Bili su tu i brigadni đeneral Miloš Ž. Stamenković kao predstavnik vojske, Nemanja Ljubisavljević kao banov izaslanik, dok je banovinske vlasti predstavljao R. Vikert, načelnik Upravnog odjeljenja Banske uprave.

Poštujući običaje, narodni poslanik T. Lazarević pročita pozdravne depeše Njegovom visočanstvu prestolonasljedniku Petru, princu Pavlu i banu Vrbaske banovine Svetislavu Milosavljeviću. U kratkom i toplom govoru on naglasi da je "rodoljubivo građanstvo Banjaluke uvijek gajilo simpatije prema nacionalnim herojima zraka, nacionalnom vazduhoplovstvu i cijenilo napore civilne avijacije", izrazivši zadovoljstvo što će klub "služiti ne samo nacionalnim već i kulturno-prosvjetnim ciljevima".

Na njegove riječi odgovorio je Nenad Mirosavljević: "... Vazduhoplovstvo nije danas jedan luksuz, već snažan pokret svih kulturnih naroda, koji stvara novo doba, novu epohu u čovječanstvu. Avijacija je za kratko vrijeme rasula svoje blagotvorne zrake u svim granama ljudske djelatnosti i njena je budućnost nedogledna...". U nastavku govora on je pomenuo naše letačke asove sa tek završenih mitinga u Plzenju, Varšavi i Cirihu, a oduševljeno građanstvo je uzvikivalo "Živjeli!".

Burno je klicano i sljedećim govornicima, Dudi Nikoliću, Branku Trbojeviću i Dušanu Sofilju.

Poslije toga privremeni predsjednik Tode Lazarević pozva građane da pristupe klubu, što je naišlo na neočekivano velik odjek, a onda otpoče izbor klupske uprave. Skupštinari za predsjednika izabraše brigadnog đenerala Milorada Lazarevića, za potpredsjednika hotelijera i vlasnika ciglane Emeriha Paskola, za sekretara službenika Banske uprave Dejana Zitu, a za blagajnika Milana Milića. Članovi prve klupske uprave postadoše i Uroš Grbić, dr Todor Lazarević, sudije Husnija Đumrukčić i Miloš B. Ćurčić, gospođe Zec, Bogdanović i Vikert, knjižar Zvonimir Jović, inženjeri Vladimir Konjev i Franjo Mikuš, Vojislav Miljević, trgovac Milan Cvjetan, Đuro Vasiljević i profesor Ljubomir Trivić.

Miting

Odmah poslije skupštine, već u 11.30, građani pohrliše ka Banjalučkom polju. Valjalo je što prije zauzeti što bolje mjesto. Aeromiting je otpočeo u 14,30. Prvo, bar za one kuražnije građane, uslijediše promotivni letovi. Nebrojeno puta su Dušan Sofilj i Dudo Nikolić put neba vozili ushićene građane. Slijedile su akrobacije asova neba, dok su kao posljednja tačka programa priređene letačke utakmice.

Tek izabrana klupska uprava se saglasi sa prijedlogom Branka Trbojevića i inženjera Milovana Veljovića da se niveliše i za ateriranje osposobi dio Banjalučkog polja, do spomenika poginulim austrougarskim vojnicima. Time bi, kako se tvrdilo, Banjaluka dobila međunarodni turistički aerodrom za kojim se osjećala potreba. Naime, inostrani putnici koji bi namjerili u Banjaluku ili Jajce, morali su da slijeću u Sarajevo, a potom bi drugim prevoznim sredstvima nastavljali do odredišta. Domaćinima je išla naruku činjenica da je sarajevska komanda vazduhoplovstva odnedavno zabranila slijetanje turističkih aviona na aerodrom u Rajlovcu.

(Napomena:tekst i fotografija preuzeti iz lista "Glas Srpske")