Ljeto sa ekonomskom krizom: Zaustaviti svako daljnje opterećenje privrede

Misija MMF boravit će do 20. jula u BiH, koja se novom kreditu nada već u septembru. Hoće li milijardu KM kredita spriječiti pad industrijske proizvodnje i izvoza, nelikvidnost preduzeća, sivu ekonomiju i korupciju?

Može li se smanjiti broj od 550.000 nezaposlenih u Bosni i Hercegovini i hoće li uposlenima biti bolje? Ekonomski analitičari tvrde da nova zaduženja nisu rješenje, a političari tvrde da je kredit ipak neophodan. Radnike ionako niko ništa ne pita.

Spas u Rusima?

Za predsjednika RS Milorada Dodika jedan od finansijskih i ekonomskih oslonaca je u Ruskoj Federaciji. "Svi dosadašnji projekti sa Ruskom Federacijom u sebi nisu imali nijedan politički zahtjev. To je osvježenje za nas političare ovdje, jer, kada god nešto dolazi iz Brisela, neki novac, on ima politički zahtjev. Ako vam dolazi novac iz MMF-a, ima politički i socijalni zahtjev, ako dolazi iz Svjetske banke onda ima političke zahtjeve, a ovo što imamo sa Rusima, nikada nismo imali nijedan politički zahtjev. On se ne odnosi ni na priču o NATO-u ni o bilo čemu drugom, što će, sigurno, nas i opredjeljivati da o tome više vodimo računa", tvrdi Milorad Dodik.

On također kaže da je veliki dio domaćih ekonomskih problema uzrokovan svjetskom ekonomskom krizom, jer "dolar se nesmetano može štampati na bazi političkih odluka američke države, kao što je i činjenica da se euro može štampati bez pokrića, po odluci političkih vlasti EU. A to je za nas veliki problem. Jer, konvertibilna marka je vezana za euro i ako imate štampani novac u eurima, to znači da devalvirate našu realnu proizvodnju. A onda vam EU pošalje nekih 100 miliona IPA sredstava oko kojih se mi gložimo godinu dana i trebali bi da budemo zahvalni nekome, a oni nama serviraju emisiju novca bez pokrića."

Ekonomska politika RS

Dok se u Federaciji BiH bije bitka za vlast, Vlada Republike Srpske predlaže ekonomska rješenja koja mnoge u ovom entitetu nisu obradovala. Novi porezi i manje subvencije, umjesto investicija i novih radnih mjesta, tvrde poslodavci, uništavaju i ono malo proizvodnje.

"Imamo tešku situaciju. Budžet je prazan, para svima treba, svim fondovima, a treba i privredi. Međutim, mislim da je pravi put rasteretiti privredu, jer privreda je zamajac koji treba dati jednu novu vrijednost," kaže Dorđe Slavinjak, vlasnik bijeljinskog preduzeća "Spektar drink", koje postoji 21 godinu i zapošljava stotinjak radnika. Tvrdi da nikada nije bilo teže i da je nemoguće napraviti kalkulaciju koja će omogućiti da se isplate obaveze državi, radnicima plaće, a da nešto ostane i poslodavcima.

"Povećanje fiskalnih davanja je novi namet za privredu koji je dodatno opteretio naše poslovanje. Od prošle godine dajemo jednu platu više na godišnjem nivou u budžet Republike Srpske, znači trinaestu platu. Tu platu naši radnici ne vide, troškovi života idu gore i jako je teško održati egzistenciju i pravnih subjekata i fizičkih lica, kao što znamo," kaže Slavinjak.

Mjere za izlazak iz krize

Mihajlo Vidić, predsjednik Privredne komore Regije Bijeljina, tvrdi da je alarmantan pad industrijske proizvodnje za oko četiri posto. "Mislim da je došlo do pada izvoza za nekih 15,5 posto, pada uvoza za 9,6 posto, tako da ti pokazatelji nisu sjajni, što govori da je neophodno zaustaviti svako daljnje opterećenje privrede, smanjenje javne potrošnje, uz poboljšanje konkurentnosti preduzeća, otvaranje novih tržišta, prije svega povećanje izvoza", napominje Vidić.

Mladen Ivanić, ekonomist i lider opozicije, tvrdi da rješenje postoji, ali da ne vidi ko bi ga u sadašnjoj vlasti mogao dati i sprovesti. Kaže da se mjere Vlade RS svode na povećanje poreza i dodatna zaduživanja. "U svakoj situaciji postoje rješenja. Prvo, neminovno je odmah prići smanjenju poreza i doprinosa i neminovno je ići na redukciju javnih rashoda. Slobodna raspoloživa sredstva, a njih još uvijek u Republici Srpskoj ima nešto od privatizacije Telekoma, treba usmjeriti na podsticaj zapošljavanju. I treću stvar treba učiniti, da se investitori iz svijeta privuku. Svi ovi koji trenutno se spominju, oni su više minus nego bilo kakav pozitivan znak", tvrdi Ivanić.

Rad bez plaće na 40 stepeni

Prosječna plaća u oba bh. entiteta je oko 800 KM. Nema evidencije koliko radnika radi za upola manju, minimalnu plaću, kojom se teško može osigurati normalan život. Uz takvu plaću godišnji odmor je samo kratka pauza od napornog, slabo plaćenog rada. Ovih julskih dana radnici koji grade kanalizacionu mrežu u Bijeljini dobili su jednodnevnu pauzu zbog ekstremno visokih temperatura. Plaće im kasne već dva mjeseca, ali o tome javno ne govore.