NavMenu

Počinje intenzivna potražnja za bijelim vodonikom u Zemljinoj kori

Izvor: Jutarnji list Petak, 26.04.2024. 07:56
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: akitada31/Pixabay)Ilustracija
Još uvijek visoki troškovi proizvodnje zelenog vodonika kao goriva budućnosti i uticaj na životnu sredinu proizvodnje sivog vodonika iz fosilnih goriva naveli su neke od vodećih svjetskih ekonomija da razmotre mogućnost pumpanja bijelog vodonika direktno iz Zemljine kore.

Američki Senat je, na primjer, nedavno dobio informaciju od Džefrija Elisa (Geoffrey Ellis), šefa istraživanja Geološkog zavoda SAD (USGS) o geološkim izvorima vodonika, da će Institut, inače dio Ministarstva unutrašnjih poslova SAD, preduzeti "mapiranje" vjerovatnoća pronalaženja geoloških izvora vodonika u 48 tamošnjih saveznih država.

- Naše sadašnje razumijevanje sugeriše da je količina prirodnog vodonika u unutrašnjosti Zemlje vjerovatno velika. Međutim, nije poznat potencijal prirodnog vodonika u akumulacijama koje bi mogle da se koriste ekonomično, bezbjedno i odgovorno - rekao Elis na "saslušanju" u Senatu, a prenosi televizijski portal CNBC.


Zanemaren izvor

Elis je podsjetio američke senatore, između ostalih, da se danas većina komercijalno dostupnog vodonika proizvodi iz prirodnog gasa. Ovaj "sivi" vodonik, dodao je, relativno je energetski intenzivan i oslobađa oko deset tona ugljen-dioksida u atmosferu na svaku proizvedenu tonu vodonika.

- Donedavno se predviđalo da će se novi vodonik dobijati samo iz prirodnog gasa, uglja ili biomase hvatanjem i sekvestracijom ugljenika, da bi se dobio plavi vodonik, ili elektrolizom vode korišćenjem obnovljivih izvora električne energije da bi se dobio zeleni vodonik. Fokusiraćemo se na ranije zanemaren izvor vodonika, prirodne geološke akumulacije vodonika u Zemljinoj kori koje nazivamo bijelim ili zlatnim - najavio je istraživač USGS-a, upozoravajući da se vodonik smatra važnim novim medijumom za skladištenje i prenošenje energije.

Osim SAD, kako je utvrdila konsultantska kuća Rystad Energy, bijeli vodonik traže ili će tražiti Australija, Španija, Francuska, Kanada i Južna Koreja, kao i manje razvijene zemlje poput Kolumbije i Albanije. Isti izvor navodi da je još 2020. godine samo deset kompanija u svijetu tražilo bijeli vodonik, a da ih trenutno na tome radi četrdesetak.

- Jedna od najperspektivnijih osobina bijelog vodonika je prednost u troškovima u odnosu na druge oblike vodonika zbog njegovog prirodnog prisustva. Sivi vodonik, proizveden iz fosilnih goriva, košta u prosjeku manje od 2 USD po kilogramu vodonika, dok je zeleni vodonik, proizveden korišćenjem obnovljive struje, trenutno više od tri puta skuplji. Očekuje se da će cijena obnovljivog vodonika pasti kako cijene elektrolizera padaju u narednim godinama, ali bi bijeli vodonik i dalje bio jeftiniji - komentariše šef istraživanja vodonika u Rystad Energy-u, Min Koi Le (Minh Khoi Le).


Kanadski primer

U Rystad-u, kao primjer naprednog istraživanja bijelog vodonika, navode, između ostalih, i kanadskog proizvođača Hydroma, koji, prema istom izvoru, vadi bijeli vodonik po procijenjenoj cijeni od 0,5 USD po kilogramu.

U zavisnosti od dubine i čistoće ležišta, projekti u Španiji i Australiji imaju za cilj cijenu od oko 1 USD po kilogramu, jačajući cjenovno konkurentnost bijelog vodonika, ističu u Rystad-u. Portal CNBC skreće pažnju na procjene stručnih krugova da bi najveće svjetsko geološko nalazište trenutno moglo da se nalazi u francuskom regionu Lorena. Sa druge strane, CNBC napominje da nisu svi uvjereni u čist energetski potencijal prirodnog vodonika.

Ponekad želimo da trčimo prije nego što prohodamo, rekla je za CNBC Ana Maria Jaler Makarevic (Jaller-Makarewicz), energetski analitičar na Institutu za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu. Ona se zalagala za pronalaženje načina da se sivi vodonik zamijeni zelenim vodonikom gdje god je to moguće.

Ono u čemu se svi slažu jeste da je postojanje bijelog vodonika poznato od 1987. godine. Naime, tada je bijeli vodonik slučajno otkriven u plitkom bunaru u Maliju, u zapadnoj Africi. Pošto se na bušotini dogodila neočekivana eksplozija gasa, ona je napuštena, da bi 25 godina kasnije bila preduzeta dodatna istraživanja i otkriveno je da je gas više od 97% vodonik.

- Naknadnim istraživanjem bušotine u Maliju identifikovano je pet geoloških rezervoara u kojima se nalazi skoro čist vodonik. Ovaj vodonik se proizvodi više od 10 godina i koristi se za snabdijevanje električnom energijom lokalnih naselja - otkrio je Džefri Elis.


Grube procjene

Elis je skrenuo pažnju senatorima na veoma neobičnu okolnost da su "u svijetu izbušeni milioni naftnih i gasnih bušotina, ali je samo nekoliko desetina naftnih polja dokumentovalo sadržaj vodonika na nivou većem od tragova". Ovo je, rekao je istraživač USGS-a, navelo mnoge naučnike da zaključe da ekonomske akumulacije vodonika pod zemljom ne postoje.

- Nedavni dokazi, međutim, pokazuju da jednostavno nismo tražili geološke izvore vodonika na pravim mjestima i sa pravim alatima - tvrdi Elis.

Neke grube procjene koje je USGS dostavio Senatu ukazuju na moguće geološke izvore vodonika od hiljada do milijardi metričkih tona u unutrašnjosti Zemlje. Značajan dio ovih izvora, prema istom izvoru, suviše je dubok i nedostupan za eksploataciju, ali ono što bi moglo da bude dostupno predstavlja ogroman potencijal. U Rystad-u zaključuju da bijeli vodonik, iako je još uvijek u povoju sa mnogo neizvjesnosti, ima potencijal da promijeni igru u sektoru čistog vodonika kao pristupačnog, čistog prirodnog resursa, čime se prebacuje uloga vodonika sa energetskog nosača na dio primarnog snabdijevanja energijom.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

06.05.2024.  |  Turizam, sport, kultura

Pozder: Tranzitni turizam šansa za Posavinu

Prilikom posjete Posavskom kantonu, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder istakla je u Odžaku, na sastanku s kantonalnim ministrom prometa, veza i zaštite okoliša Perom Radićem, da se tokom maja očekuje usvajanje zakona o proglašenju zaštićenih područja Bara Tišina i Bara Starača. Ova područja, kako je istaknuto u saopštenju Federalnog ministarstva okoliša i turizma, predstavljaju veliko prirodno bogatstvo i

28.04.2024.  |  Vijesti

eKapija istraživala tržište rada u BiH - Imamo li za šta slaviti Prvi maj?

28.04.2024.  |  Vijesti

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.