Izvor: eKapija | Srijeda, 12.06.2019.| 08:52
Izdvojite članak Odštampajte vijest

wpd Adria želi uložiti 1,5 mlrd EUR u sistem vjetroparkova Livno-Grahovo-Knin - Završetak projekta predviđen 2030.

Planina Bobija iznad Knina gdje su planirane vjetroturbine
wpd Adria, podružnica njemačke kompanije wpd, planira uložiti 1,5 mlrd EUR u integrisani sistem vjetroparkova na potezu Livno-Grahovo-Knin, rekao je za eKapiju na ovogodišnjem sajmu ENERGA Zoran Obradović, predstavnik wpd Adria čije je sjedište u Dubrovniku.

Kako je istakao, trenutno pribavljaju dozvole za postavljanje mjernih stupova na području Livna, Glamoča i Grahova, a paralelno su dobili dozvolu za mjerenje u Kninu. Kroz ta mjerenja, kaže, dobiće uvid koliki je vjetropotencijal ovih lokacija i kako će se projekat razvijati u narednom periodu.

- Očekujemo da će, shodno dosadašnjim iskustvima i projektima koje smo razvili u blizini, rezultati biti povoljni, jer su i lokacije dobre. Lokacije su slobodne i nad njima nema koncesija za sada. Plan je da u BiH ostvarimo 900 MW instalirane snage i u Hrvatskoj 300 MW. Sveukupno, ovaj integrisani sistem vjetroparkova imao bi 1,2 GW instalisane snage – rekao je Obradović za eKapiju.

Projekat bi se razvijao u fazama, a plan je da prvi radovi krenu za oko tri do četiri godine. Očekivanja su da će sve biti završeno 2030. i to bi bio prvi ulazak wpd-a na tržište BiH.

- Tamo gdje bi se moglo odmah priključivati na mrežu, tu bismo prvo postavljali vjetroturbine, a onda bismo postepeno, u saradnji sa HOPS-om u Hrvatskoj i Elektroprenosom i NOS-om u BiH radili na tome da uvećamo visokonaponsku mrežu. Očekujemo da bi se u mrežu moralo uložiti 200 mil EUR, ali bi se u tom segmentu novac mogao obezbjediti iz evropskih fondova, jer je cilj kreirati ujedinjeno evropsko tržiše struje. Mreža koja bi se izgradila ostaje kasnije državi da je koristi. Nemamo sumnje da se jedan ovako veliki projekat neće isplatiti za obje države – naveo je Obradović.

Što se tiče ulaganja u same vjetroturbine i opremu, to bi bila isključivo investicija wpd-a.

Ivan Šutalo i Zoran Obradović iz wpd Adria
- Obično svoje projekte finansiramo sa oko 20-30%, a ostatak je bankarski kredit. On nam služi i kao vanjska kontrola, jer su banke vrlo stroge i projekti moraju biti ako dobri. Ovom investicijom želimo doprinjeti ujedinjenom evropskom tržištu eleketrične energije, koje još nije zaživjelo. Zbog prirornih resursa kojim obiluje ovaj prostor ovo je dobra prilika da se BiH i Hrvatska još jače povežu sa ostatkom Evrope i steknu bolju poziciju za izvoz struje. Kao kompanija, imamo snage da iznesemo ovaj projekat, ali moramo imati lokalnu i državnu podršku. Nećemo tražiti feed-in tarife, balansiranje, nego sve radimo sami, ali moramo imati dobar pravni okvir koji će to podržati.

Pilot projekat u Ravnom

wpd Adria radi na pilot projektu vjetroelektrane u opštini Ravno, na krajnjem jugu FBiH. To je, kako je rekao Obradović, dobra prilika da primjene iskustva koja već imaju u Hrvatskoj. Trenutno rade na mjerenju vjetropotencijala, za koji kažu da je dobar na ovom području.

Vjetroelektrana u Ravnom bi imala instalisanu snagu od 50 MW i WPD Adria je dobio podršku lokalne zajednice za ovaj projekat. Prvi radovi bi mogli krenuti za oko tri godine.

- Kako je to manji projekat vidjećemo kako će se kretati cijena struje. Po svim parametrima koje smo našli za tu lokaciju, vjetrar je odličan. Imamo ovde dobar spoj na mrežu i bilo bi nam drago da to bude prvi uspješan projekat u BiH – naveo je Obradović.

wpd Adria već ima četiri vjetroelektrane u Hrvatskoj – dvije kod Šibenika, na Pelješcu i kod Šestanovca, ukupne snage 100 MW, što je kako je rekao Obradović, značajan udio za Hrvatsku. Nakon izgradnje vjetroelektrane su ostale u njhovom portfelju za upravljanje, što i žele sa projektima u BiH, jer smatraju da imaju dobro iskustvo u upravljanju i prodaji struje.

Prilika za izvoz struje

Njemački wpd godišnje uloži više od milijardu evra u nove projekte širom svijeta. Sada imaju ugovoreno 5 mlrd EUR investicija, poput onih u Tajvanu i Čileu, kao i u matičnoj Njemačkoj.

- Projekti u BiH i Hrvatskoj su dobra prilika za izvoz struje, s obzirom na to da će evropske zemlje imati sve veću potrebu za uvozom. Gašenjem više od 10 GW termoelektrana i 20 GW nuklearki raste cijena struje u Evropi – zaključio je Obradović.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.