Amir Vuk Zec, arhitekta - Trebević je dnevni boravak Sarajlija
On i njegov studio Zec nominirani su za nagradu Evropske unije za savremenu arhitekturu "Mies van der Rohe 2017", a za projekat hotela Pino Nature na Trebeviću. Ovo je samo još jedno priznanje u nizu za koje ovaj arhitekta ističe da je satisfakcija, ali da nije imperativ.
Posljednjih godina Vukov studio Zec radio je arhitektonske projekte za veliki broj hotela, restorana, kafea u BiH, ali i šire.
O projektu Pino Nature na Trebeviću Vuk kaže da je izgled objekta odredilo mjesto. Priča kako Trebević nikad nije bio nastanjen nekim objektima, te da je tu bio Šumar, Vidikovac, kao i nekoliko planinarskih domova. Objašnjava da mu je sama lokacija koja je u dolini u kojoj su veliki i visoki borovi dozvolila da taj objekat napravi u većim gabaritima, a da ostane u dosluhu s okolinom.
- Drago mi je da je taj objekat izvukao ponovo Sarajlije na ono što njima i pripada, a to je taj Trebević, to je planina usred grada. To je dnevni boravak Sarajlija i to često govorim jer svi smo mi rasli i odrastali i naša prva izletišta, prva ljubljenja, da budem iskren, su bila na Trebeviću. Trebević su u stvari naša pluća kroz koja dolazi i jedinstvenost ovog grada. Inače, to je karakteristika Sarajeva. Prednost BiH je njena veza urbanog sa prirodom koju mi nedovoljno potenciramo - smatra Vuk Zec.
Ističe kako ga je za projekat Pino Nature ponukala lokacija, da je to za njega bio izazov.
- Ja sam dosta radio i na Bjelašnici i na Jahorini, a planina je nekako uvijek i jasna u svom traženju, u svom vizualnom izgledu i ti zašiljeni krovovi podsjećaju na borove, na pino koji je okolo odavno smješten i koji je simbol toga. Arhitektura naših planinskih objekata je slična, jak krov, on pripada nebu, ta baza pripada zemlji, a naš život prolazi između neba i zemlje - objašnjava on.
Naglašava da je Sarajevu potrebna žičara koja će omogućiti nevjerovatan pogled na grad, a posebno je istakao prirodne vidikovce koje Sarajevo ima i koje treba koristiti.
- Svaki grad treba imati vidikovac. Pariz je napravio Ajfelov toranj da bi omogućio pogled na Pariz, a Sarajevo tu mogućnost ima prirodno i to treba iskoristiti. Treba raditi na projektu "vidikovac nad vidikovcem". To je nešto prirodno što Sarajevo ima i onda vidiš šta je Sarajevo i da je ono, što reče Ivo Andrić, jedan ozbiljan grad - mišljenja je Zec Vuk.
Naglašava da se u BiH sporo realizuju projekti, te da je kod nas sve "lako ćemo, sutra ćemo".
Ističe da se veliki broj gradova na Balkanu mora dobro potruditi da dotakne prirodu.
- Možda jedino u Ljubljani. Vi u Sarajevu za šest eura možete taksijem doći na planinu i da budete u totalnoj prirodi - kaže Vuk Zec.
U razgovoru za Nezavisne je otkrio i zašto voli krov na četiri vode i kaže da je on specifičan za područje BiH i Dalmacije, i da ga ima još samo u tim krajevima jer prema Sloveniji i Hrvatskoj nestaje.
- To je specifikum ovoga prostora. To možda dolazi iz te orijentalne kuće. U Hercegovini je to najčešće, posebno četverovodni kamenom pokriveni krov. Strmiji su krovovi oko Travnika, prema Jajcu i Bihaću. Krovovi su uvijek jedna kapa na kući. Što je kapa na glavi čovjeka, dajući mu karakter tako i krov na kući daje nešto toj kući. A piramidalni oblik, znamo da je on iz nekog ezoteričnog razmišljanja o kući. Kažu da se pod piramidom bolje odvijaju ti neki energetski tokovi i on je uvijek zdrav odnos na kući - ističe Vuk Zec.
Tvrdi da smo tek dolaskom modernog društva, odnosno modernizacije počeli koristiti tavane, što se dotad nije praktikovalo i tad naše kuće gube fizionomiju četverovodnog krova.
- A četverovodni krov ne samo što je zdraviji, nego vam napravi provjetravanje iznad glave. To je znak zdrave kuće. Tvrdim da se izuzetno moderna, savremena i kvalitetna kuća može napraviti sa krovom na četiri vode - objašnjava Vuk Zec.
Ističe da je čerpić, materijal od kojeg su se nekad na ovim našim prostorima pravile kuće, najzdraviji materijal.
- Noćio sam i rado bih često spavao u takvoj kući. To je materijal koji vam dopušta da dišete. Čerpić je na suncu sušena glina, ojačana unutra sijenom. Zrak koji dolazi do vas u takvoj kući je pročišćen i filtriran, taj zid diše. Mi danas živimo u plastičnim kesama, zatvoreni, s novim fasadama, crnim paučinama, a to je zato što ne diše fasada. Takva kuća od čerpića jedina može da apsorbuje zvukove.
Kaže da ne može govoriti koji mu je najdraži projekat, te da mu je najdraži onaj za koji se sprema. Prisjeća se da je prva njegova nagrada bila "Borbina" za zlataru koja je bila "biser" i naglašava da bi volio raditi u Čaršiji, na sitnoj strukturi.
- Ima posla na Baščaršiji evo, Morića han koji je izuzetna građevina ali zapuštena, pa izgleda kao da vam se krezub čovjek smije. U Granadi su Španci sačuvali to nasljeđe od Maura i napravili hamame, hotele, mogli bismo i mi, već imamo. Meni Čaršija nekad izgleda ko tavan pun lijepih stvari, koje je neko zaboravio. Od Baščaršije bi se mogla napraviti hiljadu i jedna noć, jer ona treba da je takva i jeste takva. Ona je amblem i iz nje kreneš dalje i sve ti je blizu, za dva sata možeš biti na moru, biti na planini - kaže on.
- To je raskošna kuća, puna dualnosti muškoženske, u svakoj kući imate prostor u koji puštate goste i prostor u koji ne puštate. Svaka kuća ima svoj izlog i svoju intimu. To je zanimljiva tipologija kuće i ona bi, po meni, trebalo više da se cijeni i da se o njoj uči. Ta kuća nosi stukturu sevdaha iz koje se može napraviti čitava jedna škola - kaže Zec Vuk.
Ističe da je u Sarajevu potrebno uraditi ambijentalnu zaštitu, neke ulice jednostavno urediti, sačuvati, poput Alifakovca, da opština od sebe to pokaldrmi, da oboji fasade, da pozove arhitekte, pa kaže da ponešto urade.
- Moraš uvijek nešto dati da bi dobio. To može postati atraktivan prostor. Alifakovac je pomalo zaboravljen, suviše je blizu Baščaršiji, a i dovoljno daleko, tako da bi bio idealan odnos onoga što Sarajevo traži i postaje turistički zanimljivo - priča Zec Vuk.
Kaže da mnogo radi po regionu, ali i u BiH, te da priprema neke projekte za hotele i stanove.
- Arhitekta sam koji "valja" i sitno i malo. Neka kapa, kao česma zimi, da se ne zaledi. To je princip života, neka se nešto radi, malo će donijeti veliko, a veliko malo. Nije život ravna linija.
Ističe da bi volio da ga zovu da pravi vrtiće, ali toga nema, te da država i općine moraju pokrenuti projekte.
- Nekad su se radili veliki urbanistički projekti. U Sarajevu se pravio urbanistički plan o gradu na Betaniji u kojem bi živjelo 60.000 stanovnika, "Zelena Zenica" 80.000, Novi Beograd 100.000, Novi Split, takođe, onda dobijete konkurs, a danas se radi kućica onako, kućica ovako - kaže Vuk Zec i dodaje da je nadimak Zec dobio u školi zbog toga što je uvijek bio brz, te da i danas brzo priča.
Autentična arhitektura svuda interesantna
Amir Vuk Zec kaže da gradovi, kao i ljudi, rastu i da treba da rastu, te da u gradu arhitekta uvijek piše po ispisanom.
- Zadaća nas arhitekata je da znamo da s nama ne počinje i ne završava jedan grad i da mi pletemo ono što je neko već počeo plesti i nastavljamo tamo. Vrlo je značajno to prepoznati i da, kad radiš, pametno dotakneš novo vrijeme, a ne zaboraviš tradiciju. Imate divne primjere u svijetu. I ovdje ima pokušaja da se nešto napravi i lokalno i regionalno, i znamo da je autentična arhitektura svuda interesantna, a ova nova uniformisana i uvijek ista počinje svima biti dosadna. Smatram da globalno uvijek iziskuje lokalno jer kad dođete u Sarajevo, ne tražite jastoge i prstace, nego tražite nešto što je autentično u hrani, a tako i u arhitekturi.
Naglašava da gradovi ne mogu odoljeti savremenim trendovima, ali da je potrebno unijeti u to neku autentičnost "jer bez toga smo svi isti i onda prestajemo biti interesantni".
Top priče
03.05.2024. | Vijesti
Više od 1 mil USD bespovratno za 8 najboljih lokalnih uprava
U 30 partnerskih općina i gradova Projekta općinskog okolišnog upravljanja MEG2 počeo je drugi ciklus mjerenja napretka, odnosno proces nezavisne evaluacije rezultata u odnosu na procijenjeno stanje iz aprila 2023. godine, prenijela je na svom veb sajtu Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH. Napredak će se mjeriti u tri oblasti:- upravljanje razvojem- odgovornost i participativno donošenje odluka- upravljanje uslugama
03.05.2024. | Energija, Industrija
Kako je ugašen zenički čelični gigant
03.05.2024. | Energija, Industrija
04.05.2024. | Saobraćaj
Crna Gora da promijeni koncesione uslove, za Aerodrome tražiti više novca
04.05.2024. | Saobraćaj
03.05.2024. | Industrija, Saobraćaj
Počeli letovi kompanije Sky Alps sa mostarskog aerodroma
03.05.2024. | Industrija, Saobraćaj
26.04.2023. | Saobraćaj
Karte za trajekt Kamenari-Lepetane od 1,5 do 10,5 EUR
26.04.2023. | Saobraćaj
eKapija+
28.04.2024. | Vijesti
eKapija istraživala tržište rada u BiH - Imamo li za šta slaviti Prvi maj?
28.04.2024. | Vijesti
30.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Gradi se novi objekat na stadionu NK Azot u Vitkovićima kod Goražda
30.04.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
29.04.2024. | Vijesti
CEFTA i WB6 CIF se ujedinjuju kako bi osnažili glasove preduzeća
29.04.2024. | Vijesti
27.04.2024. | Agro
Italijani pomažu razvoj proizvodnje romanijskog skorup kajmaka, u planu gradnja mini sirane
27.04.2024. | Agro
Poslovne šanse
02.05.2024. | Građevina, Saobraćaj
Uskoro izgradnja pristupnog puta za most u Česmi - Raspisan tender za radove vrijedne 3,5 mil KM
28.04.2024. | Zdravstvo
Travnička bolnica kupuje CT aparat vrijedan više od 1,2 mil KM
28.04.2024.. | Zdravstvo
26.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
KHK Lukavac prodaje više parcela, licitacija 16. maja
26.04.2024. | Agro, Industrija, Građevina
25.04.2024. | Građevina
U Gradišci planiraju radove na trgu kod katoličke crkve, raspisan tender u vrijednosti 620.000 KM
25.04.2024. | Građevina
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
Po treći put raspisan tender za idejno rješenje brze ceste Doboj Istok-Gračanica-Šićki Brod
24.04.2024. | Građevina, Saobraćaj
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo
Lječilište Gata kod Bihaća konačno dobija bazen - Raspisan tender vrijedan oko 750.000 KM
24.04.2024. | Energija, Turizam, sport, kultura, Zdravstvo