NavMenu

Deficiti kantona 207 miliona KM

Izvor: Nezavisne novine Ponedjeljak, 22.10.2012. 09:18
Komentari
Podeli

Kantoni u FBiH imaju čak 207,1 milion KM akumuliranog deficita budžeta, od čega su samo u prošloj godini "uspjeli" napraviti manjak od 61,9 miliona KM, podaci su prikupljeni iz revizije prošlogodišnjih budžeta kantona.

Osim ovoga, kako smo saznali, postoje izvršni nalozi kod banaka u iznosu od oko 102,1 milion KM bez kamata koji se ne nalaze u knjigovodstvenim evidencijama i u narednom periodu će teretiti budžete kantona.

Riječ je mahom o potraživanjima budžetskih korisnika po osnovu radnih odnosa koja će se morati izmiriti.

Revizorski izvještaji za prošlu godinu i ekonomski analitičari ukazuju da kantonalne vlasti loše upravljaju javnim novcem, rasipaju, korisnici budžeta stvaraju veće obaveze od odobrenih, labav je nivo naplate prihoda i ne radi se na smanjenju potrošnje.

"Da je deficit nastao jer su kantoni investirali u kapitalna ulaganja, privredu, poljoprivredu, onda bih mogao naći opravdanje. Ali to se nije dešavalo. Da je riječ o preduzeću, a ne kantonu, davno bi izgubilo mogućnost postojanja", naglasio je Igor Gavran, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, te dodao da sva zaduženja koja zemlja ima postoje zbog neodgovornosti nižih nivoa vlasti.

Ipak, plate kantonalnih čelnika kreću se i do 4.380 KM, koliko je zabilježeno u Unsko-sanskom kantonu, i to je samo osnovna plata.

Upravo na plate, naknade i doprinose budžetskih korisnika kantona odlazi veći dio javnog novca. Prošle je godine za ove svrhe iz kantonalnih budžeta izdvojeno najmanje 927,1 milion KM za više od 42.800 službenika, namještenika, funkcionera i ostalih. Ovo su podaci koje smo sumirali iz devet izvještaja koje je Ured za reviziju institucija u FBiH radio za devet kantona. Za Zeničko-dobojski kanton nije rađena revizija za prošlu godinu, ali smo podatke o osnovnim finansijskim pokazateljima ZDK prikupili iz ovog kantona.

Ukupna potrošnja javnog novca u svim kantonima u prošloj godini iznosila je oko 1,92 milijarde KM, dok su prihodi pak bili oko 1,88 milijardi KM. Većina kantona je i rebalansom budžeta planirala više novca nego što je i ostvarila, dok je u nekim kroz reviziju utvrđeno da imaju veći deficit od prikazanog jer su pogrešno knjižili.

"Nerealno je planirana javna potrošnja s obzirom na to da se znalo da se neće ostvariti prihodi i primici koji su planirani", upozoravaju federalni revizori.

Za razliku od 2010. godine, kada je deficit imalo šest kantona, u prošloj je manjak u budžetu iskazalo osam kantona. Neki su nastavili trend ostvarivanja deficita, a neki su iz suficita prešli u minus i to su Unsko-sanski, Posavski i Bosansko-podrinjski kanton. Livanjski je prošle godine, kao i godinu prije, imao suficit, dok je osim njega još samo Srednjebosanski prošlu godinu završio u plusu i to od 102.400 KM.

Međutim, revizori su, među brojnim zamjerkama, ukazali da je iz budžeta Livanjskog kantona prošle godine bez kriterija podijeljeno blizu 450.000 KM transfera za kulturu i sport, dok je u SBK zabilježeno da su prekovremeni sati plaćani za organizaciju izleta i da su davane veće dnevnice od onih koje je utvrdila Vlada FBiH.

Primanja ministara USK povećana su za 20 odsto iako je ostvaren deficit. U Posavskom kantonu je prekoračen limit za reprezentaciju, Tuzlanski je povećao broj zaposlenih na teret budžeta, a u Zapadnohercegovačkom nisu pravdana službena putovanja i finansijski rezultat je pokazao da je ugrožen opstanak kantona. Hercegovačko-neretvanski je prikazao suficit mada su revizori utvrdili deficit, dok su dva auta ureda tamošnjeg premijera mjesečno za gorivo trošila 1.700 KM.

Sarajevski kanton je prekoračio budžet za 7,5 miliona KM bez saglasnosti Skupštine, a ministar unutrašnjih poslova je imao 30 odsto ili oko 505 KM dodatka na platu mjesečno zbog uslova rada iako se ovaj propis odnosi na službenike, a ministar je nosilac izvršne vlasti.

Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, upozorio je da je deficit kantona daleko veći od 207 miliona KM jer, osim potraživanja budžetskih korisnika, imaju javna preduzeća čije gubitke kao osnivači moraju pokriti.

"Ipak i taj podatak je upozoravajući. Vlade su neodgovorne. Ući ćemo u stanje nelikvidnosti koje se generira iz privatnog sektora, čija snaga pada. Problem je struktura javne potrošnje, ne samo deficit. Ne bi čudilo da svi pobjegnu u sivu ekonomiju jer je država rastrošna. Kada znate da neracionalno troši, nemate respekta", rekao je Kešetović i dodao da će kantoni na kraju zatvarati deficit kroz prodaju imovine, povećanje poreza ili kreditno zaduženje.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

03.05.2024.  |  Vijesti

Više od 1 mil USD bespovratno za 8 najboljih lokalnih uprava

U 30 partnerskih općina i gradova Projekta općinskog okolišnog upravljanja MEG2 počeo je drugi ciklus mjerenja napretka, odnosno proces nezavisne evaluacije rezultata u odnosu na procijenjeno stanje iz aprila 2023. godine, prenijela je na svom veb sajtu Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH. Napredak će se mjeriti u tri oblasti:- upravljanje razvojem- odgovornost i participativno donošenje odluka- upravljanje uslugama

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.