NavMenu

Proizvodi "Domaće radinosti" iz Priluka u cijeloj BiH

Izvor: Tuzlanski list Ponedjeljak, 02.02.2009. 10:20
Komentari
Podeli

Među uspješnijim firmama porodičnog biznisa svakako je i "Domaća radinost" iz Priluka, kod Živinica, vlasništvo Salima Omerkića. Protekla godina, prema njegovim riječima, bila je uspješna. Sve je više kupaca proizvoda njegove firme, a kada ima kupaca nije teško ni proizvesti.

"Mada je velika i nelojalna konkurencija iz uvoza, zadovoljni smo postignutim rezultatima. Uspjevamo zadovoljiti svih zahtjevima kupaca, kako u pogledu kvaliteta, tako i obima isporuke. Radimo svu vrstu užadi-konopaca, od sintetičkih (1 do 12 mm), zatim sukanu užad od 2 do 38 mm, radimo i druge materijale kao što su PVC i prirodni materijali od jute, kudelje, raznu galanteriju i sve vrste sportskih mreža", ističe Omerkić.

Svoje proizvode "Domaća radinost" plasira na područje cijele Bosne i Hercegovine, a među kupcima najviše proizvoda preuzimaju poljoprivredne apoteke i skladišta građevinskog materijala. Zahvaljujući pozitivnim poslovnim rezultatima "Domaća radinost" je početkom ove godine uselila u novu proizvodnu radionicu.

"Posla je sve više, a dosadašnji prostor je bio neadekvatan zahtjevima tržišta i sve većoj proizvodnji. Izgradili smo 200 kvadratnih metara i to je prva faza. Postavljeni su strojevi, a u planu je da ove godine nabavimo još novih strojeva, radi usavršavanja postojećeg proizvodnog programa. Naredne godine ćemo dovršiti i drugu fazu naših investicija u novi radionički prostor od novih 100 kvadrata, čime ćemo zaokružiti gradnju potrebnog prostora za naš tehnološki razvoj", govori Omerkić.

Svoj biznis porodična firma "Domaća radinost" započela je prije četiri godine u podrumskim prostorijama i garaži, da bi stalnim usavršavanjem i modernizacijom proizvodnje užadi stigla do savremenog radioničkog prostora i uređaja za rad.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

07.05.2024.  |  Agro, Industrija

Hmelj donosi zaradu i do 15.000 EUR - U Srbiji ga malo ko gaji, iako su njive idealne

U Bačkom Petrovcu se tokom ljeta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posijano svega deset hektara. Svojevremeno je na petrovačkim oranicama pod ovom biljkom bilo 200 hektara, a u Vojvodini je zauzimao čak 1.500 hektara i imao tradiciju dugu 250 godina. Jedan od uzgajivača hmelja skrenuo je pažnju da pokrajina svake godine daje subvencije za

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.