NavMenu

Ekolozi protiv izgradnje dvije minihidroelektrane na Buni u Mostaru

Izvor: eKapija Nedjelja, 07.12.2014. 22:36
Komentari
Podeli

Ilustracija (Foto: shuttestock.com)Ilustracija
Izdavanje koncesije i najava gradnje dvije mini hidroelektrane na rijeci Buni izazvali su negodovanje mostarskih ekologa koji smatraju da će time uništiti ionako narušen tamošnji eko-sistem. Ne samo da će Bunski kanali izgubiti svoju ljepotu nego će, uvjereni su, nastradati riblji fond po kojem je taj kraj i poznat. U Vladi HNK-a, koja je koncesiju izdala, kažu kako mjesta za strah nema, te da će sve pomno nadgledati, javlja FTV.

Dvije mini hidroelektrane Buna I i Buna II trebale bi biti kapaciteta od pet megavati i u Vladi HNK-a smatraju kako je, barem prema studiji, riječ o dobrom projektu koji će zadovoljiti sve eko standarde. Za Ekološku udrugu "Majski cvijet", pak, projekt vrijedan oko 10 mil KM značio bi katastrofu za rijeku Bunu i njeno ušće.

U Ministarstvu poljoprivrede HNK-a kažu kako se sve radilo u skladu s prostornim planom Grada Mostara, te da je koncesionar poduzeće "Hercegovina-građevinsko zanatstvo" Mostar dobilo sve suglasnosti, pa i one iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora. Nadležne službe će, kažu u ministarstvu, sve pomno nadgledati, a dva puta godišnje investitor ih o svemu mora izvještavati. Sve su studije pokazale da mjesta za strah nema.

U poduzeću "Hercegovina-građevinsko zanatstvo" nisu htjeli da daju izjavu za FTV, a kad dobiju sve papire u ruke upoznat će, poručuju, javnost o cijelom projektu.

Inače, ovo nije prva izdata dozvola za gradnju mini hidroelektrana na ovom području. Naime, Grad Mostar u čijoj je nadležnosti ta oblast, od 2005. do 2013. godine dodijelio je više od 60 lokacija za izgradnju mini hidroelektrana, a trenutačno ih rade samo četiri, javlja FTV.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

07.05.2024.  |  Agro, Industrija

Hmelj donosi zaradu i do 15.000 EUR - U Srbiji ga malo ko gaji, iako su njive idealne

U Bačkom Petrovcu se tokom ljeta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posijano svega deset hektara. Svojevremeno je na petrovačkim oranicama pod ovom biljkom bilo 200 hektara, a u Vojvodini je zauzimao čak 1.500 hektara i imao tradiciju dugu 250 godina. Jedan od uzgajivača hmelja skrenuo je pažnju da pokrajina svake godine daje subvencije za

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.