Od ideje o pojedincu do "must have" - Ovo je priča o "starkama"

Iako vam se možda čini da su se pojavile prije koju deceniju, starke su nastale još prije više od jednog vijeka. Markvis Mils Konvers (Marquis Mills Converse), menadžer jedne fabrike za izradu obuće, odlučio je da pokrene sopstveni biznis i otvori fabriku u okviru iste djelatnosti, te 1908. godine u gradu Molden u Masačusetsu (SAD) nastaje Converse Rubber Shoe Company. U početku se pravila samo gumena obuća, kaljače za sezonsku namjenu koje su izvozili u Boston. Kako bi održali kontinuitet proizvodnje i zarade tokom cijele godine, Markvis dobija ideju da se pozabavi sportskom obućom, pa 1915. godine pravi modele prilagođene teniserima. Već nakon dvije-tri godine poslovanja, sa proizvodnih linija fabrike dnevno izlazi četiri hiljade pari obuće, što je za to vrijeme bio značajan broj.

Međutim, negdje u to doba košarka počinje da osvaja i stari kontinent, pa se 1917. godine Markvis odlučuje na novi poslovni rizik. U želji da stvori kvalitetnu obuću za profesionalne igrače košarke, kompanija, nakon dužeg istraživanja, od gumenog đona i nešto crnog platna spravlja prvu liniju patika nazvanu "All Star". Prvi modeli nastali te 1917. godine bili su smeđe boje sa crnim đonovima, da bi se početkom dvadesetih pravili i u potpunosti crni modeli, sa crnim đonom, od platna ili kože.

Ko je Chuck koji je potpisan na svakom paru patika?

Na svakom paru starki nalazi se ime Chuck Taylor (Čak Tejlor). Jeste li se ikada zapitali ko je on? Čarls (Čak) Tejlor (1901–1969.), veliki zaljubljenik u košarku, u starkama je i trenirao i igrao za srednjoškolski tim. Svoju prvu profesionalnu utakmicu odigrao je kao sedamnaestogodišnjak, marta 1919. godine. U potrazi za poslom, 1921. godine postaje član čikaškog prodajnog lanca kompanije, a počinje da igra i za "Converse All-Stars" tim fabrike. Vjerujući u njihov kvalitet, on putuje širom Amerike i prodaje "All Star" patike, ne uzimajući za to nijedan procenat, niti naplaćujući troškove puta kompaniji. Tejlorova ideja bila je da obilazi manja mjesta i otvara košarkaške ambulante, podučava mlade košarci i sklapa poslove sa prodavcima sportske opreme i obuće. Kako je bio vrlo harizmatičan, lako je zadobijao povjerenje i naklonost trgovaca (ali i mnogobrojnih žena) gdje god se pojavio u svom bijelom kadilaku. Prodaja patika je porasla upravo zahvaljujući njemu i njegovim mudrim marketinškim rješenjima, među kojima se posebno ističu Converse košarkaški godišnjaci koji od 1922. godine slave sport, zdrave navike i ljubav prema košarci. Mnogobrojni savjeti, ideje i zapažanja sa utakmica koje je Tejlor posjećivao dok je putovao zemljom promijenila su pravila igre i pogled na nju, ujedno promovišući timove, trenere, igrače i mlade nade sporta.

Na osnovu ličnog igračkog iskustva, Tejlor od samog početka proizvođače savjetuje kako da poboljšaju dizajn, fleksibilnost i udobnost. Prema jednoj priči, zbog toga je i ušetao u Converse. Saradnja je bila toliko uspješna da je 1923. postao portparol kompanije, a njegovo ime zaštitni znak konversica upisano unutar amblema. Od tada patike postaju poznate kao "Chucks" ili "Chuck Taylor". Iste godine kompanija pravi patike za njujorške Rense ("New York Renaissance"), afro-američki košarkaški tim i jedan od najuspješnijih u američkoj košarkaškoj istoriji. Tokom tridesetih godina starke dobijaju američku oznaku kvaliteta "E" (excellence).

Nošene su i na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine. Košarka je tada po prvi put uvrštena među zvanične olimpijske sportove, a Sjedinjene Države su u njima osvojile zlato. Uz dodatna Tejlorova poboljšanja, sa ciljem da starke zablistaju na londonskoj Olimpijadi 1948. godine, 1947. se pojavljuje prvi model sa i dan danas prepoznatljivim bijelim gumenim branikom sa prednje strane, bijelim pertlama i đonovima.

Tokom Drugog svjetskog rata, Tejlor je služio vojsku kao kapetan ratnog vazduhoplovstva i sportski konsultant, istovremeno trenirajući i regionalne košarkaške timove. Kompanija je u to vrijeme proizvodila raznovrsnu odeću i obuću namijenjenu pilotima i vojnicima, jakne i gumena zaštitna odijela. Nakon rata američki vojnici nastavljaju da za vježbe koriste starke, a one postaju i zvanična obuća oružanih snaga. Posljeratne "čaks" patike bile su duboke i pravile su se u tri oblika: sa crnim gumenim đonom, od platna ili kože, i sa bijelim đonom, od platna, sa patriotskom plavom i crvenom linijom.