Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH: Očekujem Koridor Vc završen do 2030, Savu bez mina do 2025, za modernizaciju pruge Doboj-Tuzla-Zvornik 500 mil EUR i tender za most preko Tare do kraja godine
Izvor: eKapija
Petak, 07.06.2024.
08:40
Petak, 07.06.2024.
08:40
Komentari
Edin Forto (Foto: Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine)
U BiH slabo se vozimo željeznicama, još slabije plovimo a da bi se ta slika u dogledno vrijeme preokrenula potrebni su veliki i finansijski i logistički i politički napori, a vrlo često i kompromisi. Sa druge strane Koridor 5c, kao dio većeg panevropskog Koridora 5, godinama je bez sumnje najvažniji saobraćajni projekat u BiH. Njegov kraj, iako uz brojna probijanja očekivanih rokova, se ipak nazire, pa je konačno stasalo vrijeme da se okrenemo modernizaciji i unapređenju ostalih vidova transporta, ljudi i roba, a koji su po svojoj prirodi i ekonomski isplativiji i ekološki prihvatljiviji.
- Prethodni desetogodišnji period je potrošen na razradu ideja kako da se unaprijedi putna infrastruktura u BiH, a od ideje do realizacije potrebno je uložiti ogroman trud, što je po mom mišljenju izostajalo. Bosna i Hercegovina ima ljudske kapacitete, ima resurse za velike infrastrukturne projekte, ima mogućnosti za finansiranje, ali je bitno ciklus početi i završiti do kraja - istakao je u intervjuu za eKapiju, Edin Forto ministar komunikacija i prometa BiH.
Dodaje da su uspjeli da skrenu pažnju sa putnog povezivanja na željezničko i da je time zadovoljan.
- Potreban nam je jak unutrašnji dijalog u BiH, na čemu trenutno radimo. Na kraju, potreban nam je zajednički nastup prema finansijskim institucijama sa pripremljenim projektima. Mogu zaključiti da željeznički saobraćaj ima ogroman potencijal za dalji privredni razvoj Bosne i Hercegovine.
eKapija: Kada se osvrnemo deset godina unazad, za koje realizovane saobraćajne projekte biste rekli da su bili najznačajniji, naravno uz nezaobilazni Koridor 5c?
- Projekti koji doprinose boljoj povezanosti većih gradova u Bosni i Hercegovini, kao i BiH sa drugim državama u okruženju su svakako najznačajniji. Koridor Vc, cestovni i željeznički, je upravo i projektovan kao osnovna infrastruktura namijenjena da omogući ekspanziju ekonomskog potencijala BiH. Svi projekti na Koridoru Vc su od izuzetnog značaja. Vrlo lako je izračunati koristi izgrađenog kilometra autoputa ili pruge na Koridoru Vc.
Ovaj evropski pravac ima svoju funkciju, žao mi je što dinamika izgradnje nije bila odgovarajuća, ali obaveza BiH jeste da kompletan koridor, u skladu sa postavljenim standardima, izgradi i pusti u punu funkciju do 2030. godine. U posljednjih deset godina su to uglavnom bili projekti na cestovnom Koridoru Vc.
Značajno je unapređenje putne komunikacije Sarajeva i Tuzle kroz određene sanacije koje su rađene, dok u drugim segmentima nije bilo sistemskih kapitalnih unapređenja. Najvažniji kapitalni projekti koji su završeni a koji se posebno ističu su izgradnja dva međudržavna mosta na rijeci Savi, mosta kod Svilaja na Koridoru Vc i mosta kod Gradiške.
Uglavnom, prethodni desetogodišnji period je potrošen na razradu ideja kako da se unaprijedi putna infrastruktura u BiH, a od ideje do realizacije potrebno je uložiti ogroman trud, što je po mom mišljenju izostajalo. Bosna i Hercegovina ima ljudske kapacitete, ima resurse za velike infrastrukturne projekte, ima mogućnosti za finansiranje, ali je bitno ciklus početi i završiti do kraja. Rekao bih da je ključni problem percepcija i činjenica da se ovim prijedlozima do sada nije posvećivala potrebna pažnja niti su u dovoljnoj mjeri razvijeni da bi bili predmet razmatranja za međunarodne investicijske institucije. Lutali smo između prioriteta različitih aktera, često i mimo usaglašenih stvari, kao što su elementi koji su postavljeni Okvirnom strategijom saobraćaja do 2030. godine, što i jeste jedna od odlika zemalja u razvoju kao što je Bosna i Hercegovina.
Ilustracija (Foto: Ben Garratt/Unsplash)
- Željeznice su generator ekonomskog razvoja, ekološke održivosti, te osnova razvoja saobraćajnog sistema. Sve one probleme koje imamo u cestovnom saobraćaju a tiču se zagađenja vazduha i sigurnosti prometa možemo riješiti aktivnim razvojem željezničke infrastrukture i operacija. Ulaganje u željezničku infrastrukturu je na više načina isplativo, ali u praksi u BiH do sada prilično zanemareno.
Do sada smo, čini se, naučili kako se grade autoceste, ali smo istovremeno u potpunosti zanemarili razvoj željezničke infrastrukture za koju ni na jednom nivou vlasti nije osigurano adekvatno finansiranje niti reforme koje su uvjet značajnijih ulaganja međunarodnih partnera. Za razliku od nas, zemlje regiona su dosta napredovale, a pogotovo zemlje u EU, kada je riječ o ulaganju u željeznički sistem, što zbog privrednog toka, što zbog putničkog saobraćaja i svih koristi koje ima društvo koje je aktivno uključeno u zelenu tranziciju.
Na žalost, dosta kasnimo, ali, sa druge strane, imamo priliku dosta i napraviti. Rekonstrukcija željezničke pruge na Koridoru Vc je apsolutni prioritet, i tu smo se jasno obvezali šta trebamo napraviti do 2030. godine. Uz to, potrebno je obezbijediti javne fondove za obnovu željezničkog voznog parka za putnički i teretni saobraćaj kroz uspostavljanje efikasnih mehanizama finansiranja. Činjenica je da sveobuhvatna reforma željeznice podrazumijeva konkurenciju kao sredstvo da se željeznički sektor učini efikasnijim i održivijim, a sve u cilju stvaranja zajedničkog transportnog tržišta kroz postizanje pune interoperabilnosti i usklađivanja sa širom mrežom van granica BiH.
Rekonstrukcija pruge od Doboja preko Tuzle do Zvornika i granice sa Republikom Srbijom, izgradnja pruge od Nikšića do Čapljine, obnova i revitalizacija Unske pruge, oživljivanje željezničkog saobraćaja od Sarajeva do Zagreba i od Sarajeva do Beograda, uspostavljanje funkcionalnog putničkog saobraćaja na željezničkim linijama unutar BiH povezujući Mostar i Sarajevo sa Banjalukom, Dobojem i Tuzlom, samo su neki od projekata koji zahtijevaju angažman svih u državi. Riječ je o projektima koji zahtijevaju ozbiljna finansijska sredstva ali i o dugoročno najisplativijim i prvorazrednim razvojnim projektima koji su okosnica budućeg ekonomskog razvoja.
Uspjeli smo da skrenemo pažnju sa cestovnog povezivanja na željezničko povezivanje, i time sam zadovoljan. Potreban nam je jak unutrašnji dijalog u BiH, na čemu trenutno radimo. Na kraju, potreban nam je zajednički nastup prema finansijskim institucijama sa pripremljenim projektima. Mogu zaključiti da željeznički saobraćaj ima ogroman potencijal za dalji privredni razvoj BiH u okviru regiona, te u okviru Evropske unije, što, prije svega, zavisi od našeg dogovora i aktivne realizacije postavljenih prioriteta.
eKapija: Očekuje se i sporazum sa Srbijom o ulaganju u željeznički koridor. Na žalost čini se da BiH pokušava tek sad da uhvati priključak u modernizaciji ovog vida transporta. Možemo li licitirati kada bi mogli da počnu obimniji radovi i do kad bi BiH mogla da ima kvalitetniji željeznički prevoz?
- Rekonstrukcija pruge Doboj-Tuzla-Zvornik-Šabac-Ruma je zajednički projekat na kome radimo sa Vladom Republike Srbije. Očekuju nas pregovori za nekoliko dana, a potpisivanje sporazuma sa ministrom Vesićem očekujem do septembra ove godine. Tada imamo i formalno ispunjene uslove za osiguravanje finansijskih sredstava i izradu projektne dokumentacije, koja je za dio pruge u Republici Srbiji već započeta da se radi. Naše neke procjene u ovom trenutku finansijske konstrukcije su, za bosanskohercegovački dio, u iznosu oko 500 mil EUR. Projekat obuhvata i konekciju od Tuzle prema Brčkom, kao i povezivanje sa aerodromom Tuzla. Tokom godine bismo imali ozbiljnije projekcije a u ovom trenutku, uzimajući u obzir kompleksnost i obim projekta, najvažniji korak bi bio izrada glavnog projekta za ovu dionicu, koji bi dao onda sve odgovore na pitanja vezana za buduće radove na ovoj dionici.
eKapija: Rijeka Sava je još jedan od nedovoljno iskorištenih potencijala u BiH sa aspekta transporta. Koji koraci su planirani na tom polju?
- Unapređenje i razvoj plovidbe na rijeci Savi, koja ima status plovnog puta na kojem je uspostavljen međunarodni režim plovidbe, podrazumijeva obnovu i modernizaciju plovnog puta rijeke Save, tj. podizanje klase plovnosti, obilježavanje i održavanje plovnog puta te uvođenje riječnog informacionog sistema. Uzimajući u obzir aktivnosti koje provodimo u BiH, obnova plovnog puta rijeke Save i izgradnja prometnih infrastrukturnih objekata kojim se unaprijeđuje povezanost prometnih pravaca, kao i povezivanje tih pravaca s prometnom mrežom država članica Evropske unije i država Zapadnog Balkana, za BiH ima posebno značenje.
Rijeka Sava (Foto: Dragana Pajkanović)
eKapija: Pamtite li neke kvalitetne saobraćajne projekte koji su bili predlagani ali do čije realizacije nikada nije došlo? Planirate li neki da "oživite" za vrijeme svog mandata?
- Bolje željezničko i cestovno infrastrukturno uvezivanje Unsko-Sanskog kantona sa ostatkom zemlje, uvezivanje željezničkih koridora kao bismo povezali Luku Ploče i Luku Bar vezom Čapljina-Trebinje-Nikšić, bolja konekcija Sarajeva sa Tuzlom, željeznički putnički prevoz između većih gradova u BiH, modernizacija željezničkih staničnih usluga, unaprjeđenje infrastrukture na graničnim prelazima, poboljšanje željezničkih graničnih procedura sa susjednim zemljama, unaprjeđenje plovnog puta rijeke Save, implementacija propisa za oblast pomorskog saobraćaja, uređenje statusa pomorske zemlje, unapređenje međunarodnih aerodroma, usklađivanje zakonodavstva sa propisima na snazi Evropske unije u cilju integracije BiH u EU posebno za poglavlja 14 i 21, sve su to projekti i programi koji su prioritet u radu Ministarstva na čijem sam čelu.
Dosta toga u prethodnom periodu je predlagano, ali adekvatna realizacija je očigledno izostajala. Na nama je sad da pokažemo da u periodu koji je pred nama možemo bolje i efikasnije planirati i graditi kao i ubrzati pridruživanje Bosne i Hecegovine Evropskoj uniji.
eKapija: Koji značajniji projekti bi trebalo da budu završeni u ovoj godini a koji bi trebali da počnu?
- Ove godine započinjemo, u saradnji sa Republikom Hrvatskom, izradu studije opravdanosti rekonstrukcije Unske pruge, odnosno dionice Novi Grad-Bihać-Knin, ukupne dužine 179 kilometara, od čega kroz BiH prolazi 120 kilometara, koja je izuzetno važna željeznička infrastrukturna veza dvije države, koju je 1991. godine koristio milion putnika i kojom je prevoženo četiri miliona tona robe. Nakon godina neadekvatnog odnosa prema ovom infrastrukturnom potencijalu, u saradnji sa našim partnerima iz Republike Hrvatske, uložićemo svu energiju da ova pruga ponovo oživi.
U aprilu ove godine stupio je na snagu Sporazum o izgradnji mosta preko rijeke Tare i priključnih dionica na putu Brod na Drini-Šćepan Polje. Jedna velika mrlja iz prošlosti kad je u pitanju saradnja Bosne i Hercegovine i Crne Gore, te jedna velika prilika u sadašnjosti da se unaprijedi kvalitet života ovog kraja. Dugo vremena je ova tema na dnevnom redu sa puno, rekao bih i previše, propuštenih prilika. Ne bih se vraćao u prošlost i bavio propuštenim prilikama. Danas imamo jasnu viziju – moderna saobraćajnica Brod na Drini-Šćepan Polje, koja povezuje glavne gradove dvije države Sarajevo i Podgoricu, sa novim međudržavnim mostom na rijeci Tari, te savremenim integrisanim graničnim prelazom na teritoriji Crne Gore. Saradnja sa crnogorskom stranom je u ovom trenutku odlična, u toku je projektovanje crnogorskog dijela pristupnog puta do novog mosta. Glavni projekat za pristupni put i novi most imamo urađen, provodimo određena ažuriranja dokumentacije.
Takođe, imamo i više puta ponovljenu spremnost Evropske unije da sufinansira gradnju ovog puta kroz Plan rasta i Investicioni okvir za Zapadni Balkan. Poslije svih ovih godina, moja očekivanja su da do jeseni ove godine raspišemo tender za gradnju mosta i priključnih dionica u skladu sa međudržavnim sporazumom koji je sad u punoj primjeni. Imamo još neka prethodna pitanja da riješimo, ali, izuzev povremenih trakavica prilično političke prirode, u ovom trenutku ne vidim prepreke koje bi mogle ugroziti realizaciju ovog projekta. Čini mi se da smo danas, prvi put, svi na istom zadatku i svi sa istim ciljem.
Započinjemo deminiranje desne obale rijeke Save, provodimo obnovu i obilježavanje plovnog puta, započinjemo rekonstrukciju cestovnog mosta preko rijeke Save u Brčkom gdje je u izradi glavni projekat, pripremamo se za tehnički pregled mostova na granici sa Republikom Srbijom koji su u nadležnosti BiH, pregovaramo za putnu komunikaciju od Bihaća prema Republici Hrvatskoj, pripremamo projekat unapređenja infrastrukture na graničnim prelazima, pokrećemo digitalizaciju transportnih dozvola za zemljama u okruženju.
Digitalno doba je uveliko pokazalo svoje pozitivne strane u zemljama i regije i Evrope, krajnje je vrijeme da digitalna transformacija krene u našoj zemlji i počevši od onog najprizemnijeg benefita kako građani i firme ne bi više morali nosati papire, nego klikom, elektronski riješili obaveze koje im danas uzimaju mnogo i vremena i živaca. Bitno je da što više institucija i nivoa vlasti ovo shvati kao svoju obavezu i krenu putem digitalizacije. Zemlje koje razmišljaju o svojoj budućnosti ulažu u digitalnu infrastrukturu i servise prema građanima jednako kao i u fizičku infrastrukturu kao što su ceste ili željeznice.
Nasuprot njima kod nas je situacija da niti se dovoljno ulaže, ali što je još više poražavajuće jeste činjenica da Bosna i Hercegovina do sada nije povukla nijednu KM evropskih i međunarodnih fondova za oblast digitalizacije. Tu smo napravili pomak - okončali smo pregovore sa Evropskom komisijom u rekordno kratkom roku o pristupanju naše zemlje Programu Digitalna Evropa kroz koji je Evropska komisija osigurala fond od milijardu i po KM. Nastojimo da budemo generator dobrih ideja i najboljih iskustava koja prikupljamo kroz regionalnu i saradnju sa EU.
Senka Trivić
Na linku OVDJE možete pogledati aktuelnu INFOMAPU izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica u BIH i regionu.
Pogledajte kompletan sadržaj tematskog biltena
"Transport i logistika - Pokretač razvoja poslovanja"
Pročitajte
Tagovi:
Edin Forto
Koridor pet ce
Koridor Vc
most na rijeci Savi
most kod Svilaja
most kod Gradiške
rekonstrukcija pruge Doboj Tuzla Zvornik
izgradnja pruge Čapljina Nikšić
obnova Unske pruge
željeznički saobraćaj Sarajevo Zagreb
željeznički saobraćaj Sarajevo Beograd
putnički željeznički saobraćaj unutar BiH
obnova pruge Doboj Tuzla Zvornik Šabac Ruma
postpisivanje sporazuma
plovnost rijeke Save
deminiranje Save
riječni informacioni sistem
podizanje klase plovnosti
uvezivanje željezničkih koridora
okvirna strategija saobraćaja
zelena tranzicija
povezivanje Luke Ploče i Bar sa Čapljinom
unaprjeđenje infrastrukture na graničnim prelazima
implementacija propisa za oblast pomorskog saobraćaja
uređenje statusa pomorske zemlje
rekonstrukcija pruge Novi Grad Bihać Knin
Sporazum o izgradnji mosta preko rijeke Tare
tender most rijeka Sava
saobraćajnica Brod na drini Šćepan Polje
obnova mosta u Brčkom
tehnički pregled mostova na granici sa Republikom Srbijom
digitalna transformacija
tematski bilten
transport i logistika Pokretač razvoja poslovanja
Komentari
Vaš komentar
Top priče
23.11.2024. | Finansije
Crna Gora postala dio SEPA, šta čeka BiH?
Crna Gora je ove sedmice zvanično postala dio Jedinstvenog područja plaćanja u eurima – SEPA. Kako piše Forbes Crna Gora to će donijeti pogodnosti za crnogorske građane i privredu, uključujući višestruko smanjenje troškova, skraćenje vremena transakcija i pojednostavljenje prekograničnih plaćanja na evropskom tržištu. - Svi učesnici platnih šema Evropskog savjeta za plaćanja (European Payment Council – EPC) moći će da
23.11.2024. | Saobraćaj
Hrvatska ponudila pomoć BiH u sanaciji željezničke pruge
23.11.2024. | Saobraćaj
eKapija+
Vidi sve
22.11.2024. | Energija
Grapos Expo Energa 2024 u decembru će okupiti stručnjake i lidere iz energetike
22.11.2024. | Energija
22.11.2024. | Industrija
Treći Sajam inovacija i inovativnosti INN&TECH 14. januara u Sarajevu
22.11.2024. | Industrija
21.11.2024. | Turizam, sport, kultura
Seoski turizam živi u Gacku, završen projekat EU4AGRI
21.11.2024. | Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
Vidi sve
23.11.2024. | Industrija, Građevina, Zdravstvo
Na prodaju imovina Krajinalijeka u Banjaluci, objekti sa zemljištem vrijedni 3 mil KM
23.11.2024. | Industrija, Građevina, Turizam, sport, kultura
Nastavlja se potraga za izvođačem radova na obnovi Kulturnog centra Bihać
23.11.2024.. | Industrija, Građevina, Turizam, sport, kultura
22.11.2024. | Energija, Industrija, Građevina
Oglašen tender za nabavku i ugradnju transformatora u CHE Čapljina - Ugovor se sklapa na dvije godine
22.11.2024. | Energija, Industrija, Građevina
21.11.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
CBBiH za 1,7 mil KM kupuje specijalni kamion
21.11.2024. | Industrija, Saobraćaj, Finansije
20.11.2024. | Industrija
Na prodaju proizvodna hala i upravna zgrada Globus-konfekcije u Kiseljaku
20.11.2024. | Industrija
20.11.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Počela izgradnja fiskulturne sale u školi u Gomjenici - Grad Prijedor najavljuje tender za drugu fazu radova
20.11.2024. | Građevina, Turizam, sport, kultura
Izdvajamo još...
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.