NavMenu

Herbert Bartik, Urban Innovation Vienna - Zašto ne treba privatizovati javne gradske službe

Izvor: eKapija Četvrtak, 18.04.2019. 08:38
Komentari
Podeli

Herbert Bartik (Foto: Urban Innovation Vienna)Herbert Bartik
Kada se mjeri kvalitet života u nekom gradu, u obzir se uzimaju različiti faktori kao što su politička stabilnost, infrastruktura, zdravstvena zaštita, obrazovanje, briga o okolini... A kada se se sve to sabere, grad sa najboljim ocjenama bude proglašen najboljim za život. Nedavno je, deseti put zaredom, Beč osvojio tu laskavu titulu, što potvrđuje i stav nedavnog sagovornika eKapije Nikolausa Grezera, da je grad koji je dobar za svoje građane, dobar i za sve svoje goste.

Nije Beč preko noći došao do toga. Bilo je neophodno mnogo rada, truda, a prije svega ulaganja. Sada austrijska prestonica može da nastavi dalji razvoj i suprotstavi se izazovima pred kojima se svakodnevna ekonomija nalazi.

A šta je to ekonomija svakodnevnog života, pojam koji se sve češće može čuti u Beču, a našim krajevima je gotovo nepoznat, pojasnio nam je Herbert Bartik iz agencije Urban Innovation Vienna.

- Čak i ovdje, u Beču, taj pojam počeo je da se koristi tek u posljednje vrijeme, a njime se naročito bavi naš Ekonomski fakultet. Naime, tu se polazi od pretpostavke da snažna ekonomija nekog grada mora da ima dvije osnovne komponente. Prva je izvoz, a druga lokalna privreda. I samo tada, kada je lokalna privreda prisutna, grad može da bude snažan ekonomski centar. Pod ovim pojmom svakodnevne ekonomije podrazumijeva se sve ono što je od velikog značaja za život građana. To se, prije svega odnosi na infrastrukturu, javni prevoz, otpadne vode, snabdijevanje energijom, ali i na snabdijevanje prehrambenim proizvodima na teritoriji grada. Takođe, tu ubrajamo i ponude iz segmenta kulture, obrazovanja, razliitih društvenih aktivnosti... Sve su to oblasti koje svrstavamo pod ovaj pojam "ekonomija svakodnevnog života".

eKapija: Uprkos zahtjevima Evropske unije da se privatni kapital pusti u javna preduzeća, Beč se oštro protivi tome. Zbog čega smatrate da je loša privatizacija javnih preduzeća?

- To je prije svega politički stav grada Beča. Sve ovo što sam već nabrojao, a spada pod pojam "ekonomija svakodnevnog života" i vezano je za život ljudi u gradu, mora biti u rukama grada, odnosno javnosti. Za to postoji nekoliko razloga. Kao prvo, imamo taj ekonomski aspekt, jer grad sve ove usluge može nuditi građanima na efikasan način. Naime, gradu nije neophodno da ostvaruje profit, kao što je to slučaj sa privatnim kompanijama koje posle investicije očekuju i dobit. Tu je, zatim, i ova socijalna komponenta, jer se na taj način obezbeđuje da svi stanovnici grada imaju pristup tim uslugama. Takođe, osim što su im ove usluge dostupne, važno je da budu i na odgovarajućem visokom nivou kvaliteta. Na kraju, imamo i taj ekološki segment, gdje Beč kao pametan grad radi na tome da što više štiti svoje resurse. Tako, na primjer, kada je riječ o ulaganju na području javnog saobraćaja, energije, održivosti, Beč to želi da ostvaruje na način koji će za građane biti prepoznatljiv kao zeleni, odnosno održiv.

eKapija: Koji su to loši primjeri u evropskim zemljama koji dokazuju da je Beč u pravu kada se drži čvrstog stava po pitanju privatizacije javnih preduzeća?

- Prije svega bih tu naveo primjer Londona. Naime, tu smo vidjeli da je metro mreža u ovom gradu bila veoma pogođena privatizacijom, jer su nedostajale dalje investicije. Imamo i primjere nekolicine njemačkih gradova, gdje je došlo do privatizacije preduzeća za snabdijevanje vodom, gdje su se negativne posljedice ogledale, kako u snabdijevanju, tako i u samim cijenama. Infrastruktura Pariza takođe je bila pogođena privatizacijom i negativnim posljedicama koje su iz toga proizašle.

Ono što bih posebno izdvojio jeste područje stanogradnje. Naime, imali smo prilike da vidimo da u gradovima gdje ne postoji stanogradnja javnog sektora, postoje velike poteškoće da se nađe adekvatan stan. Došlo je i do velikog porasta cijena nekretnina, tako da čak ni srednji društveni sloj ne može sebi da priušti stan u gradu, pa je došlo do iseljavanja na periferiju.

eKapija: Kakav je vaš stav prema javno-privatnom partnerstvu u gradskim službama?

- Uvijek kada me pitaju da li javno-privatna partnerstva imaju smisla, volim da naglasim da je to veoma kompleksno pitanje, te da odgovor uvijek zavisi od lokalnog konteksta. Nekada je, naime, korisno za grad da, ako postoji mogućnost da putem privatizacije dođe do nekih saznanja, odnosno da dobije takozvani "know-how" i privuče kapital.

Grad Beč nema potrebu za tim da nabavlja taj "know-how" od nekog drugog, ali i mi imamo određena javno-privatna partnerstva u određenim dijelovima grada. To se, prije svega, odnosi na one segmente koji su zaduženi za razvoj grada. Tu, naime, javna preduzeća stvaraju osnovni okvirni pregled onoga šta treba da se radi, ali privatne kompanije imaju mogućnost da investiraju, da unesu svoju kreativnost i nešto primjenjuju u okviru onoga što je planirano za određeni dio grada.

eKapija: Oko 150 mil EUR godišnje Beograd izdvaja za održavanje sistema javnog prevoza, bez investicija. Kakva je situacija u Beču?

- Kada je riječ o javnom prevozu, u Beču imamo našu veliku kompaniju Bečke linije, koja održava linije metroa, tramvaja i autobusa. Takođe, imamo i nacionalnu željeznicu koja isto tako obezbjeđuje saobraćaj na nekim linijama. Što se tiče održavanja i uopšte rada Bečkih linija, na to utiče prije svega ono što se dobija od prodaje karata za javni saobraćaj. Značajno je napomenuti da je Beč na veoma niskom nivou cijena, i to svesno, jer grad želi da usluga bude dostupna svima.

Drugi dio kojim se finansira rad Bečkih linija potiče od poreskih sredstava. Dakle, grad Beč izdvaja poreska sredstva kojim se finansira ovo preduzeće, nisam siguran, ali mislim da govorimo o iznosu od oko 600 mil EUR godišnje. Iz tih sredstava održava se javni saobraćaj u gradu, a isto tako koristi se za investicije. Naime, broj stanovnika u Beču značajno je porastao u posljednjih nekoliko godina, tako da su potrebna još veća ulaganja u saobraćaj, što se upravo čini stavljanjem ovih sredstava na raspolaganje preduzeću koje je za to zaduženo.

Kod nekih dodatnih projekata, kao što je na primjer izgradnja metroa, postoji sporazum između glavnog grada i savezne države da se ti projekti finansiraju zajedničkim poreskim sredstvima, i to u odnosu 50:50.

eKapija: Ekonomija svakodnevnog života, razvoj Beča kao pametnog grada, razvijena infrastruktura... Da li je sklop svih ovih elemenata doveo do toga da ovaj grad 10 godina zaredom bude najbolji svjetski grad za život?

- Definitino jeste. Naime, kvalitet infrastrukture sigurno je nešto što je od veoma velikog značaja, kada se uzimaju parametri u ovim različitim studijama koje se rade, a prema kojima se Beč ocjenjuje kao grad sa visokim kvalitetom života. Međutim, ne samo to.

Naime, samo razvijena infrastruktura omogućava vam da budete konkurentni i da imate dobru poziciju kao ekonomski centar. Važna je i ova socijalna komponenta, koja je značajna i za bezbjednost u gradu. Jer, sve ono što razvijena javna infrastruktura pruža, doprinosi tome da imate zadovoljne ljude koji tu žive.

Samim tim, dostupnost usluga, infrastrukture i ustanova pruža tu osnovu koja je potrebna za dobar život u nekom gradu.

Dragana Obradović


Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Zdravstvo

Šta znače česti ružni snovi

Riječ je o važnom otkriću budući da su loši snovi do sada najprije dovođeni u vezu sa psihičkim stanjima. Parkinsonova bolest, rani znaci otkrivanja i bolje šanse za liječenje su veliki izazov za naučnike, a zahvaljujući istraživačima sa University of Birmingham sada postoje preliminarni dokazi da bi učestali ili svakodnevni loši snovi mogli biti rani znak oboljenja. Važno otkriće: Parkinsonova bolest i učestale noćne more

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.