NavMenu

Ulaganja u krompir od 8.000 EUR do 10.000 EUR po hektaru - Nisu potrebne subvencije, nego adekvatna cijena

Izvor: Dnevnik Petak, 20.10.2023. 09:07
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: LeonP/shutterstock.com)Ilustracija
Povrtari koji su sijali krompir sada su u poslu, jer je sezona vađenja u punom jeku. Jesenje sunce u ide im naruku da posao obave kako treba, dok klima tokom sazrijevanja povrća nije bila u svim regionima ista, pa će i prinosi varirati.

Godišnje se u Srbiji pojede po glavi stanovnika oko 50 kilograma što znači da je potrebno najviše oko 350.000 tona. Koliko je ovog proljeća posijano krtole još se ne znaju podaci, ali je lani bilo posijano na 24.870 hektara, a prosječan prinos je bio 21,2 tone po hektaru, što znači da je bilo približno 530.000 tona.

Dr Đorđe Vojnović sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta napominje za Dnevnik da se godišnje sa njiva u Srbiji dobije u prosjeku od 450.000 do 500.000 tona.

- Sa tom količinom možemo da zadovoljnim domaće potrebe i da ga izvezemo - kazao je Vojnović.

Kilogram bijelog i crvenog krompira na pijacama i u marketima je skoro izjedanačna i kreće se od stotinu do 150 dinara, dok je cijena naveliko kod povrtara od 50 do 60 dinara.

U ataru sela Sirig u opštini Temerin veliki proizvođač krompira Branislav Zelenović imaće, u prosjeku, 50 tona po hektaru. Zadovoljan je rodom i cijenom naveliko.

- Krompir je krupan, zdrav, čist i ima odličnu cijenu, 50 do 60 dinara košta kilogram naveliko - kazao je Zelenović za Dnevnik.

On proizvodi krompir duže od 30 godina i istrajava u tome, mada tržišne prilike nisu iste svage godine.

- Za setvu treba uvijek spremiti dosta novca, a ima sezona kada je krompir jeftin, dosta ga na domaćem tržištu bude i uvoznog, a prinosi mali i zato se krompir iz godine u godinu sve manje sije. Ne mogu svi povrtari da finasijski izdrže nisku cijenu i veliki ulog - naveo je Zelenović i dodao:

- Po hektaru treba oko 8.000 EUR kada se saberu troškovi za sjeme, zaštitna sredstva, navodnjavanje. Sjemenski krompir je skup, kilogram je 120 dinara, a onom koji primjenjuje gušću sjetvu po hektaru potrebne su tri tone. Ali će nam se zato ova sjetva isplatiti. Tamo gdje su prinosi solidni, pokriće se troškovi ulaganja i zaraditi. Mada ima godina kada je krtola jeftina, pogotovo kada stigne uvozni, koji obara cijenu domaće. Prije tri godine naveliko je koštao svega deset evro centi, pa su se ljudi razočarali i odustali.

Zelenović kaže da će, čim završi vađenja krompira, krenuti da ga prodaje, vjerovatno u Sjevernu Makedoniju i na Kosmet.

- Dobio sam dozvolu da mogu da ga prodajem izvan zemlje, jer su analize pokazale da je zdrav - naveo je Zelenović.

S druge strane, Srbija je i izvoznik, ali i uvoznik krompira, jer trgovinski lanci imaju svoju politiku.

Prema podacima Privredne komore Srbije, prošle godine je uvezeno blizu 47.950.000 kilograma krompira koji je plaćen 18.271.812 EUR. Najviše ovog povrća je kupljeno iz Francuske 27.800.000 kilograma a potom i iz Njemačke, ali znatno manje - 9.230.000 kilograma i iz Holandije 5.642.000 kilograma. Za osam mjeseci ove godine uvezli su 41.780.000 kilograma krompira. Podaci PKS kažu da je na domaće tržište stizao iz čak 26 zemalja. Po količinama, najviše ga je bilo iz Francuske, Njemačke i Bjelorusije.

Povrtarima treba realna cijena

Prof. dr Žarko Ilin sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu izjavio je za Dnevnik da se površine pod krompirom značajno smanjile u odnosu na prije nekoliko godina zbog visokih troškova ulaganja i prekomjernog uvoza koji obara cijene domaćem povrću.

Po njegovim riječima, ulaganja u krompir se kreću od 8.000 do 10.000 EUR, a od te sume polovina je potrebna za kupovinu sjemena.

- Visoki troškovi sjetve i jeftin krompir doprinjeli su da svake godine imamo sve manje domaćeg krompira - kazao je prof. dr Ilin i naveo da bi dobra cijena - evro po kilogramu bio najbolji podsticaj za povrtare da se vrate sjetvi ovog povrća i budemo veći izvoznici, jer za to imamo dobre preduslove, plodne oranice.

- Povrtarima nisu potrebne subvencije, već samo cijena koja bi bila adekvatna ulaganjima. To bi bio najbolji podsticaj, više bi se sijao, a kupci su na domaćem tržištu, pošto je krompir u ishrani stanovništva najzastupljeniji u odnosu na drugo povrće.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.