(Lider BiH) Milijarde maraka vrijedna imovina prepuštena sudbini i tajkunima

Vlasti u Bosni i Hercegovini posve su zaboravile ogromnu imovinu koju su domaća poduzeća i banke imali izvan zemlje do 1992. godine, a koja je različitim zakonima i odlukama prenesena u isključivo vlasništvo države. To je provedeno bez obzira je li riječ o privatiziranim kompanijama i bankama ili ne. Sva je ta imovina uknjižena u takozvane pasivne podbilanse ovih pravnih osoba. O njoj bi brigu trebala voditi država, ali ne čini i ponaša se više nego maćehinski. S obzirom na takav odnos, nitko pouzdano ne zna koliko i gdje sve te imovine ima, kao i kolika joj je vrijednost. Procjenjuje se da je u pitanju na tisuće nekretnina, ali i velike količine novca, potraživanja, obveznica ili drugih vrijednosnih papira, na koje pravo polažu kompanije ili banke, a koje su sada isključivo vlasništvo države.

Luke, zgrade, robne kuće

Jedan od najilustrativnijih primjera je Luka drvo u Šibeniku. Taj objekt, čija vrijednost se procjenjuje na 100 milijuna eura, čak i u zemljišnim knjigama susjedne Republike Hrvatske upisana je kao neosporno vlasništvo sarajevskog Šipada. Slučaj s Luka drvom zorno potvrđuje tezu o nebrizi države prema svojoj imovini. Naime, Uprava Šipad export-importa godinama je vodila sudski spor protiv Vlade FBiH, zbog njene odluke da Luku uknjiži u pasivni podbilans i na taj je način izuzme od privatizacije koja se pripremala u toj kompaniji. Nakon tri godine sporenja, sud je presudio u korist Vlade FBiH. Privatizacija Šipad export-importa je propala, tvrtka je i danas u državnim rukama, ali je mnogo bliža stečaju nego novim vlasnicima. Sporna luka, otkad je presuda donesena 2007. godine, u potpunosti je zaboravljena i Vlada do danas nije uradila ništa da makar pokuša vratiti nadzor nad njom!

Sličnih primjera ima još. Tako nekadašnji velikokladuški gigant Agrokomerc samo u Srbiji ima 16 poslovnih objekata vrijednih desetke milijuna maraka, od čega je robna kuća u centru Beograda već godinama na udaru brojnih srbijanskih tajkuna. Knjigovodstvena vrijednost Agrokomerca u BiH je 300 milijuna KM, dok je vrijednost njegove imovine u inozemstvu čak 200 milijuna maraka. Ogroman dio imovine Agrokomerca nalazi se u Hrvatskoj, a neki njeni dijelovi već su nepovratno izgubljeni, poput poslovnih prostora te tvrtke u neboderu Zagrepčanki. Sve je to neposredna posljedica nevjerojatnog kršenja zakona u režiji Vlade FBiH, koja od sredine 2006. godine nije oformirala instituciju koja prema zakonu jedina ima pravo brinuti se o toj imovini.

Izgubljeni u prijevodu

Riječ je o Direkciji za pasivni podbilans poduzeća i banaka u FBiH, koja bi trebala biti specijalizirana institucija sa zadatkom da napravi popis imovine i sredstava iz pasivnog podbilansa i da radi na vraćanju efektivne kontrole nad njom na državu. Prema istom zakonu, koji je propisao njeno uspostavljanje, sva imovina i novac iz pasivnog podbilansa postali su državno vlasništvo. Zakon je predvidio i kontrolu svih slučajeva u kojim je došlo do prodaje ili skrivanja te imovine od evidencije. Mnogi upravo u tome vide ključni uzrok političkih opstrukcija uspostavi te institucije, jer je javna tajna da se golema imovina nezakonito prodavala i da mnogim moćnim pojedincima bliskih vlasti ne odgovara da se pokrene bilo kakva ozbiljnija kontrola takvih poslova.

Do kakvih je apsurda nepoštovanje zakona od strane federalnih vlasti dovelo svjedoči činjenica da je osam godina trebalo proći prije nego što je ispravljena bizarna greška u službenom prijevodu Sporazuma o sukcesiji SFRJ, zbog koje je nastala ogromna šteta. Aneks G tog sporazuma u svom članu 2. navodi da svi ugovori zaključeni od strane građana ili drugih pravnih osoba bivše SFRJ nastali do 31. 12. 1990. moraju biti ispoštovani bez diskriminacije. Međutim, u službenom tekstu Sporazuma objavljenog u Službenom glasniku BiH još 2001. godine, stoji da se taj rok zapravo računa od 31. prosinca 1990. godine. Zbog te greške u prijevodu nastale su ogromne štete. Prije svega zato što su godinama u sudovima pokretani postupci za dugove nastale prema ugovorima nakon kraja 1990. godine, dok to često nije bio slučaj za dugove prije toga, jer se smatralo da to nije moguće provesti. Tako je, recimo, samo Pobjeda iz Goražda oštećena za 1,5 milijuna maraka zbog sporova koje je u Hrvatskoj uzalud vodila za dugove nastale nakon kraja 1990. godine!

Iz Agencije za privatizaciju FBiH, koja ima punomoć federalne Vlade da vodi sporove vezane uz pasivni podbilans, tvrde da nisu odustali ni od jedne tužbe, bez obzira na problem u vezi s rokom navedenog u spornom prijevodu. Greška je konačno ispravljena prošle godine, ali u Agenciji kažu da su sporove koje vode u Srbiji gubili iz drugih razloga, jer sudovi u toj zemlji uopće ne postupaju u skladu sa Sporazumom o sukcesiji, već primjenjuju lokalne zakone koji su niži pravni akt od toga međudržavnog sporazuma.

Fikret Talić, pomoćnik direktora Agencije za privatizaciju, u izjavi za Lider BiH nije krio činjenicu da Sektor za pasivni podbilans kojemu je na čelu, ni financijski ni kadrovski nije osposobljen voditi te poslove, pa se tako gotovo uopće i ne bavi problemom ogromne imovine i nekretnina u pasivnom podbilansu, već su fokusirani na podnesene tužbe u slučaju nepoštovanja ugovora i tako nastalih dugova! Talić napominje da je u Srbiji podnesena 21, u Hrvatskoj četiri, a u Crnoj Gori i Makedoniji po jedna tužba za naplatu ukupno 77 milijuna dolara potraživanja. No, zasad nijedan spor nije riješen u korist FBiH, pa Talić najavljuje da će o svemu, vjerojatno, zadnju riječ morati dati Sud za ljudska prava u Strassbourgu, nakon što se iscrpe sve pravne mogućnosti na lokalnim sudovima. Cijela je ta rašomonijada mogla barem biti ublažena, ako ne i spriječena pravodobnim osnivanjem institucije koja se prema zakonu jedina treba baviti pitanjima pasivnog podbilansa u što spada i provedba Aneksa G, koja je u mjerodavnost entiteta predana posebnom odlukom Vijeća ministara BiH.

Borba za fotelje

Vlasti u FBiH, umjesto da se aktiviraju u borbi za tu imovinu i dalje bitku vode oko toga hoće li direktor biti Hrvat ili Bošnjak, te kojoj će stranci pripasti koja fotelja u Upravnom odboru Direkcije za pasivni podbilans.

piše: Admir Mujanović

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih