NavMenu

"Sirogojno džemperi" osvojili Japan

Izvor: RTS Četvrtak, 24.10.2013. 15:36
Komentari
Podeli

Zlatiborsko selo Sirogojno koje već pet decenija neguje tradiciju ručno rađenih odevnih predmeta od islandske vune, nedavno su posetili predstavnici japanske firme sa kojima su ugovoreni novi proizvodno-izvozni poslovi.

Jedinstveni, ručno rađeni džemperi zlatiborskih pletilja, godinama su deo modnih metropola širom sveta, a jedna od njih je i Tokio, tržište na kome je u poslednjoj deceniji, plasirano na hiljade komada ove srpske, robne marke.

- To je pre svega jedan karakterističan proizvod, nešto što ne postoji na japanskom tržištu. Dobra kombinacija boja i motiva, čine ga drugačijim od svega onoga što imamo priliku da vidimo. Zato očekujemo unapređenje proizvodnje i prodaje - kaže Masato Ebine.

Za Japansko ali i tržišta širom sveta, trenutno radi oko 700 pletilja koje, uprkos višedecenijskom iskustvu, za ovaj posao prolaze dodatnu obuku.

- Mi smo svesne da idu ti naši džemperi na sve strane sveta i ponosne smo što znamo to da uradimo i što smo uspele da uradimo - navodi pletilja iz Ravni Divna Starčević.

Jasminka Starčević kaže da nije bilo lako za Japance raditi, imali su obuku, grupovođu koji im je pokazivao da budu džemperi bolje urađeni.

Uz nove ideje i modifikaciju koja zadrzava tradicionalan način izrade, proizvodnja i prodaja "Sirogojno džempera" iz godine u godinu se povećava za 10%.

Visoki standardi izrade, materijala i dizajna su ono bez čega se ne može na japansko tržište, ali ono po čemu su ovi proizvodi prepoznatljivi, jesu zlatiborski motivi.

Menadžer razvoja "Sirogojno Company" Ana Ljubojević kaže da su proteklih dana dogovorili detalje vezane za novu kolekciju i da u narednoj sezoni ti proizvodi koje već prodaju, budu dopunjeni i muškim džemperima.

- Postignut je dogovor u smislu potpuno novih proizvoda.To su proizvodi za dekorisanje enterijera - kaže Ljubojevićeva.

Novi proizvodi, kako se očekuje, doneće veće angažovanje ovdašnjih pletilja ali i povećanje deviznog priliva koji je u prošloj godini iznosio oko 800.000 EUR.

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.