Ilustracija (Foto: jaroslava V/shutterstock.com) Srbija sledi "zeleni dogovor" Evropske unije. Zemlja je izašla na težak put energetske tranzicije koji zahteva angažovanje i privrede i građana. Do kraja decenije na elektromreži treba da bude još 3,4 gigavata električne energije iz vetra i sunca, nova gasna elektrana i znatno unapređenje energetske efikasnosti.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović istakla je da je definisano ukupno 156 mera, od kojih su 68 reformske.
- Definisali smo i prioritetne oblasti za investiranje i finansiranja u nove proizvodne kapacitete - ukupne investicione potrebe obuhvaćene ovim članom do 2030. iznose 10 mlrd EUR za javni sektor - navodi Đedovićeva.
Za poslove dekarbonizacije najvažnije je obezbediti stabilno finansiranje, a računa se na podršku domaćih i međunarodnih finansijskih institucija, posebno Evropske unije. Sa zemljama Jugoistočne Evrope pokrenuta je i inicijativa za osnivanje regionalnih fondova.
Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre ističe da je EU zacrtala da do 2050. godine bude klimatski neutralni kontinent i da se kreće polako u tom pravcu.
- Troškovi klimatskih promena su ogromni, u Srbiji, ali i svuda u svetu. Moramo da radimo zajedno, borba protiv klimatskih promena zahteva međunarodnu saradnju - poručuje Žiofre.
Zeleni zaokret pravi i EPS
U Fondu za razvoj beleže porast investicija koje je Srbija zacrtala u zelenoj agendi. A zeleni zaokret pravi i EPS.
- Zaista imamo povoljne uslove za naše kredite, kada govorimo o investicijama, kamatne stope na godišnjem nivou se kreću i fiksne su od 1,5 do 2% - navodi direktorka Fonda za razvoj Srbije Tatjana Matić.
V. d. generalnog direktora EPS-a Dušan Živković istakao je da je zelena energija nešto na čemu će maksimalno raditi i u tom smislu gledati da podignu nivo usluga i projekata koje razvijaju.
- Tu bi svakako pomenuo projekt hidroelektrane Bistrice, koja dugoročno treba da pomogne razvoju zelene energije - kaže Živković.
Bržu realizaciju projekata obnovljive energije zahtevaju i sve oštriji ekološki standardi, društvena svest o čistijoj planeti koja jača u čitavom svetu, kao i digitalizacija.