NavMenu

Ekonomski izbor 2022 - 10. Suverenisti - Saša Radulović (DJB) - Milan Stamatović (ZS) - Dr Jovana Stojković (ŽZS)

Izvor: eKapija Ponedeljak, 28.03.2022. 12:10
Komentari
Podeli
Poslovni portal eKapija, svestan značaja koji politika ima za miran, predvidiv i efikasan rad privrede, postavio je čisto ekonomska pitanja učesnicima parlamentarnih izbora u Srbiji zakazanih za 3. april. Moramo da primetimo, nažalost, da nam je manjina izbornih lista odgovorila. Možda zato što su pitanja bila konkretna, a ovih nekoliko nedelja je vreme fraza i parola. Ili je nešto drugo posredi - nećemo istraživati. Danas objavljujemo sve odgovore.


Radikalna promena nacionalne, ali i spoljne politike je neophodna, veruju u Pokretu Živim za Srbiju. Kako je za eKapiju, u okviru specijalne ankete povodom predstojećih izbora, rekao Igor Perović, potpredsednik Pokreta, fokus bi trebalo da bude ka novim tržištima. Govoreći o "zelenoj agendi" napomenuo je da je važno analizirati realnu energetsku sliku Srbije. Ocenjuje i da će biti neophodno više godina kako bi se amortizovale negativne posledice kako pandemije, tako i trenutnog sukoba u Ukrajini.

Poljoprivreda i turizam dve su najznačajnine privredne grane na kojima Srbija može najviše da profitira, smatraju u Zdravoj Srbiji. Kako za eKapiju kaže predsednik stranke Milan Stamatović, potrebno je okrenuti se i tržištima Afrike i Azije. Smatra i da rudarstvo ima potencijal za razvoj. Veruje i da je korupciju potrebno svesti na najmanju moguću meru, kako bi se naša zemlja brže razvijala.

U intervjuu pročitajte o čemu je još bilo reči.


1. Кoju vrstu investicija vidite kao osnovnu polugu privrednog rasta i razvoja zemlje?

ŽZS:
Na prvom mestu treba napomenuti da je Republika Srbija u ovom trenutku opredeljena za privlačenje stranih investicija kao glavni generator privrednog rasta. Svakako je ova strategija, po našem mišljenju, pogrešna i to iz sledećih razloga:

- pravni okvir nije usaglašen sa standardima EU;
- kapacitet pojedinih institucija koje su važne za investicije je slab;
- pravosuđe nije reformisano prema EU standardima;
- mnogo lokalnih samouprava ne može da odgovori na zahteve investitora.

Osim gorenavedenih činjenica treba uzeti u obzir da je u proteklom periodu jedan čovek generator svih investicija, što nam jasno govori da nisu u pitanju sistemske i planirane investicije, već angažman političara koji je naručito primetan u periodu pred izbore.

Takođe je prisutna netransparentnost, odnosno, sve ove investicije su realizovane uz nelogično velike subvencije od strane naše države. Tom prilikom je domaći sektor zanemaren što svakako nije logično i baca senku sumnje da je ova strategija uperena ka razvoju naše privrede, a samim tim i naše ekonomije.

Možemo zaključiti da Republika Srbija u ovom trenutku svaštari kada je reč o investicijama, gde su nam glavni aduti jeftina radna snaga, geografski položaj i klimavi zakoni kada je reč o teškim industrijama odnosno velikim zagađivačima. Dominiraju ulaganja u tekstilnu industriju, proste komponente autoindustrije, kablovi, itd.

Takođe ostaje nejasno da jedna ozbiljna država se opredeljuje za ovakav vid investicija sa jedne strane dok javno propagira četvrtu industrijsku revoluciju.

Na sve već pomenuto treba dodati da je Republika Srbija ostala bez nacionalnog bankarskog sistema budući da je šer domaćih banaka ispod 20%, a sama ekonomija nas uči da je neophodno da 80% bude u nacionalnom vlasništvu, kako bi jedna država mogla da bude ekonomski jaka i nezavisna.

Iz svih tih činjenica jasno se može zaključiti da je neophodno da Republika Srbija radikalno promeni svoju strategiju u smislu ekonomskog razvoja i jačanja privrede. Pa samim tim, smatramo da nije dovoljno opredeliti se za jedan vid investicija kao generator ekonomskih promena u zemlji.

Na prvom mestu je neophodno vratiti bankarski sistem u nacionalno vlasništvo. Bez toga nema jačanja domaće privrde i nema razvoja ekonomije, a samim tim nema ni razvoja naše zemlje.

Smatramo da je neophodno revidirati sve strane investicije i preusmeriti subvencije ka razvoju domaćih privrednih subjekata.

Neophodno je revidirati saradnju sa MMF-om - neoliberalni kapitalizam koji propagira ova organizacija je poguban za male i ekonomski nerazvijene zemlje kao što je naša.

Razvoj lokalne infrastrukture je jedan od uslova za razvoj i pokretanje privrednog rasta.

Radikalna promena agrarne politike je neophodna, budući da je Republika Srbija agrarna zemlja gde leži veliki potencijal za razvoj.

Možemo lako zaključiti da na ovo pitanje ne postoji jednostavan i kratak odgovor, već da je neophodna radikalna promena, kako nacionalne, tako i spoljne politike.


ZS: Najznačajnije privredne grane na kojima Srbija može najviše da profitira su svakako poljoprivreda i turizam. Uz pravedniju politiku subvencija tj. njihovo uvećanje preraspodelom budžeta, naši poljoprivrednici bi bili daleko konkurentniji na evropskom i svetskom tržištu.

Takođe, Srbija mora da pređe sa orijentacije na dominantnu prodaju sirovina na plasman gotovih, finalizovanih proizvoda. Sa druge strane, većim ulaganjem u razvoj turističkih proizvoda rezultati neće izostati. Pogledajte samo primer zlatiborske gondole koja posle samo godinu dana od početka rada već donosi čist profit.


2. U aktuelnim uslovima, suštinski izmenjenim sukobom u Ukrajini, ima li alternative EU i njenom tržištu, kada govorimo o plasmanu robe iz RS?

ŽZS: Svakako da ima alternative! Naime, treba realno sagledati situaciju u zemljama EU, kako političku tako i ekonomsku, odnosno tržišnu.

Činjenica je da je EU, kao tržište, zasićena i da Republika Srbija nije u mogućnosti da bude konkurentna sa svojom tehnologijom i kapacitetima na tako velikom i razvijenom tržištu. Samim procesom pridruživanja naše zemlje mogli smo da vidimo da je domaći privredni sektor poklekao pred naletom velikih kompanija, što je faktički devastiralo mala i srednja preduzeća, koja su stub jedne države u ekonomskom smislu.

Samim tim mi se zalažemo za revidiranje pristupa Republike Srbije u EU pod ovakvim uslovima i okolnostima. Mišljenja smo da je logično da Republika Srbija gravitira ka sebi bliskim zemljama kao što su zemlje BRIКS-a. Republika Srbija treba na prvom mestu da zaštiti domaću privredu, da pokuša da zadrži privilegovan odnos sa EU, ali i da pojača svoj fokus ka tržištima Azije i Bliskog istoka.

Činjenica je da će sukob Rusije i Ukrajine najviše pogoditi samu EU, u ekonomskom smislu, pa je logično da naš fokus bude ka novim tržištima uz eventualno eksploatisanje naših dobrih odnosa sa samom Rusijom, gde možemo da budemo most koji spaja EU i Rusiju u ekonomskom smislu.

Naravno, za ovako nešto je neophodna perfidna spoljna politika i angažovanje naše diplomatije.


ZS: I pre ovog sukoba insistirali smo da Srbija osim priključivanja EU ima i druge alternative. Zaboravili smo koliki je devizni priliv naša nekadašnja država ostvarivala u Africi, koju mnogi kod nas doživljavaju kao veoma siromašan kontinent, ali to baš i ne može tako da se generalizuje. Da ne pričamo o mnogim azijskim zemljama sa veoma visokim stopama privrednog rasta. Takođe, u Evropi ima i zemalja koje nisu članice EU a potencijalno su nam zanimljive za privrednu saradnju. Naravno, sarađivaćemo i sa svim zemljama članicama EU.


3. Smatrate li da je, s obzirom na sve teškoće, moguće sprovesti "zelenu agendu" bez kašnjenja? Nuklearna energija, da ili ne?


ŽZS: Кada je reč o "zelenoj agendi" treba napomenuti da je ideja generalno dobra, budući da se bavi očuvanjem životne sredine, ali postoje delovi koji treba da nas zabrinu. Naime, deo "zelene transformacije", pored smanjenja zagađenosti vode i vazduha, cirkularne ekonomije, poljoprivrede i proizvodnje hrane, poseban fokus ima na dekarbonizaciji, odnosno smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva. Svakako da je ideja dobra, ali treba analizirati realnu energetsku sliku Republike Srbije.

Naime, ako uzmemo u obzir da naša država treba da prestane sa upotrebom fosilnih goriva u određenom roku, postavlja se pitanje energetske zavisnosti Republike Srbije. Ukoliko bi se ovaj deo pomenute agende sproveo, Republika Srbija bi bila zavisna od uvoznika struje i ivenstitora vetroparkova, što svakako nije i ne može biti nacionalni interes naše države. Samim tim smatramo da nije adekvatno da se žuri u tom prvacu, već naša zemlja treba da zaštiti nacionalne interese u svakom smislu pre sprovođenja ove agende. Iz navedenog se može zaključiti da nije dobro požurivati ceo proces.


Кada pričamo o nuklearnim elektranama, smatramo da Repubika Srbija ne treba da žuri sa donošenjem ove odluke. Činjenica je da nuklearne elektrane predstavljaju stabilan izvor energije tokom cele godine, ali takođe je činjenica da Republika Srbija ne poseduje rezerve nuklearnih sirovina, pa bi bila prinuđena da se osloni na uvoz goriva. Ovakava situacija je svakako osetnjiva, odnosno ovom pitanju daje političku notu, a takođe treba napomenuti da je i dalje na snazi moratorjimu koji ne dozvoljava izgradnju NE na teritoriji Republike Srbije.

ZS: Ovde bih rekao da "zelena agende" nema alternativu ukoliko svojim potomcima želimo da ostavimo zdravu životnu sredinu. Početna ulaganja jesu malo veća, ali se veoma brzo uočava nemerljiva korist od toga. I u ekonomskom i u ekološkom smislu. Sa stanovišta korišćenja nuklearne energije mislim da još nismo iskoristili sve potencijale drugih vrsta energije i da za nuklearkama u Srbiji trenutno nema potrebe.


4. Podržavate li dalji razvoj rudarstva u Republici Srbiji i pod kojim uslovima?

ŽZS: Da, pod uslovom da je u skladu sa ekološkim standardima i da se sprovodi od strane naših kompanija.

ZS: Rudarstvo u Srbiji je naša tradicija još od doba Nemanjića i još uvek ima potencijala za njegov razvoj. Naglasio bih da je potrebno da se obave dodatna ulaganja u novu tehnologiju kako bi i ova privredna grana bila ekološki prihvatljiva.


5. Smatrate li da naša država, preko poreza i drugih davanja, isuviše novca uzima od privrede i građana? Ako je tako, može li se taj sistem promeniti?

ŽZS: Ne bismo se složili sa formulacijom pitanja, ali činjenica je da su nameti države veliki, pogotovo za siromašno društvo kao što je naše. Široka je tama i zahteva detaljnu razradu. Smatramo da nije upitno da li je moguće, već je neophodno da se izvrši reforma u tom segmentu.

ZS: Nije toliki problem u stopi poreza i drugih javnih davanja, već kako se ta sredstva raspoređuju i upotrebljavaju za opšte dobro svih građana Srbije. Besplatno ili jeftinije školstvo je ono što svi podržavamo i zato bi svi bili zadovoljni kada bi rezultat tih većih izdvajanja bilo školstvo, zdravstvo ili javna uprava po meri našeg čoveka.


6. Кada bi najranije Republika Srbija mogla da postane razvijena zemlja?

ŽZS: U ovoj situaciji davati neke prognoze bilo bi nezahvalno i nerealno. Naime, treba uzeti u obzir da svet, pa samim ti i naša zemlja, se još nisu opravili od ekonomske krize izazvane pandemijom, koja je po svojim karakteristikama nova u smilu posledica koje će ostaviti iza sebe i nije moguće prognozirati nikakav oporavak budući da niko sa sigurnošću ne može da predvidi kako će svet, pa samim tim i ekonomija na globalnom nivou izgledati.

Osim toga, u toku je sukob koji će takođe uzdrmati svetsku ekonomiju i dodatno je oslabiti. Iz svega navedenog je nemoguće zaključiti kada, odnosno koliko je vremena potrebno da se jedna zemlja, na prvom mestu stabilizuje, a tek onda možemo pričati o nekom razvoju.

Svakako smatramo da je neophodno više godina kako bi se amortizovale negativne posledice kako pandemije, tako i trenutnog sukoba.

ZS: U nekim oblastima smo već na putu razvoja, ali je potrebno da se u svim oblastima društva to oseti. Korupcija i zloupotreba službenog položaja nisu prihvatljive kategorije i kada bismo ih sveli na najmanju moguću meru, to bi se odrazilo i na proces ubrzanog razvoja.
Komentari
Vaš komentar

Tema u žiži: Izbori 2022

Vidi sve
Pogledajte i ostale tekstove iz ove Teme u žiži
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.