NavMenu

Grčka će zatvoriti poslednju elektranu na ugalj 2025. godine

Izvor: Euractiv Petak, 13.08.2021. 11:07
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: zhangyang13576997233/shutterstock.com)Ilustracija
Grčka će 2025. godine zatvoriti svoju poslednju elektranu na ugalj, tri godine pre nego što je prvobitno planirala.

- Opraštamo se od ere uglja - reka je za portal Euraktiv Grčka državna sekretarka za energetiku Aleksandra Sduku.

Grčka javna elektro-energetska korporacija DEN, najveća energetska kompanija u zemlji, saopštila je da odustaje od planova da do 2028. godine koristi termoelektranu Ptolemaida 5, koja je još u fazi izgradnje.

Umesto toga, ta elektrana na lignit u istoimenom gradu na severu zemlje će 2025. godine preći na prirodni gas, saopštila je korpopracija DEN, u kojoj država ima 51% vlasništva.

Korporacija DEN je izazvala pažnju javnosti i nadmašila sva očekivanja svojom prvom zelenom obveznicom, što je tumačeno i kao znak odlučnosti da krene u energetsku transformaciju.

Za razliku od zelenih obveznica u drugim članicama EU, hartije koje je izdala korporacija DEN nisu u vezi sa specifičnim ulaganjima u obnovljive izvore kao što su vetro-parkovi ili solarne farme, već treba da pomognu kompaniji da brže dostigne ciljeve u smanjenju emisije CO2.

Korporacija se obavezala da će do 2022. godine smanjiti emisiju za 40%, a da će u suprotnom investitorima isplatiti platiti kaznenu kamatu od čak 50 baznih poena.

- Gašenje svih elektrana na lignit do 2025. godine, ranije od originalnog plana, označava ulazak Grčke u klub zemalja koje u potpunosti phvataju čistu energiju, i ujedno potvrđuje transformaciju DEN u modernog energetskog igrča u Evropi - rekla je Aleksandra Sduku.

- Opraštamo se od ugljenog doba i radujemo novom periodu razvoja zemlje u znaku obnovljive energije i sa visoko konkurentnim potencijalom - dodala je Sduku u pisanom komentaru za EURACTIV.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis obećao je u septembru 2019. godine da će do 2028. u potpunosti okončati zavisnost zemlje od lignita, najavljujući i da će do 2023. biti zatvorene sve termolektrane na ugalj, sa izuzetkom jedne.

Ipak, odricanje DEN od uglja u prvom je redu ekonomski motivisano. Vlada Grčke je pre dve godine muku mučila da pronađe kupce za tri elektrane na ugalj iz sastava DEN, koja je beležila gubitke od oko 1 mlrd EUR godišnje, delom i zbog velike zavisnosti od uglja.

Korporacija DEN već je ranije potvrdila nameru da do 2023. zatvori gotovo sve termoelektrane, a aktivisti su izrazili sumnju i da će elektrana Ptolemaida 5, koja tek treba počne da radi 2022. godine, uopšte sagorevati ugalj.

- DEN je konačno shvatila da je uzalud potrošila milijarde na Ptolemaidu 5 i izazvala neopisivu štetu zdravlju ljudi i grčkoj privredi - ocenio je Mahi Sideriu iz kampanje Evropa bez uglja.

Aktivisti, međutim, sada posvećuju pažnju i planovima da se ta termoelektrana preusmeri sa uglja na prirodni gas.

- Činjenica da treći po veličini provođač lignita u EU napušta ugalj govori sve što treba da znate o stanju te industrije. Sada DEN treba da posveti punu pažnju ogromnom potencijalu zemlje u obnovljivim energijama. Bivše rudarske zadejdnice zaslužuju daleko bolje nego da ponovo budu vezane za fosilna goriva, poput zemnog gasa - rekao je Sideriu.

- Stalni rast cene CO2 pojačava pritisak na termoelektrane na ugalj širom Evrope, ali prelazak sa uglja na gas nije rešenje - ocenio je Dimitris Cekeris iz grčkog ogranka Svetske fondacije za prirodu (WWF).

- Fosilni gas je u istom položaju u kakvom je pre 15 godina bio ugalj i suočiće se u nastupajućim godinama sa sličnom krizom "nasukane imovine". Moramo da uključimo i održive alternative, a ne još više fosilnih goriva. Fosilno gorivo ne sme biti tog plana - naglasio je Cekeris

Grčka je donedavno u energetskoj tranziciji važila za crnu ovcu u EU, i učestalo se konfrotirala sa evropskim institucijama i ekološkim organizacijama zbog svog insistiranja na upotrebi uglja u proizvodnji struje.

Međutim, u toj zemlji već opada učešće lignita u ukupnoj proivodnji struje i u 2020. godini iznosilo je, prema zvaničnim podacima, između 5% i 20%, a još pre pet godina ugalj je u energetskom miksu Grčke učestvovao sa 40% do 50%.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.