NavMenu

U beogradske opštine se "seli" 130.000 predmeta za legalizaciju

Izvor: Politika Sreda, 31.10.2018. 15:38
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Sha Krianti/shutterstock)Ilustracija
Između 120.000 i 130.000 zahteva za ozakonjenje objekata do 200 kvadratnih metara, od početka sledeće godine rešavaće službenici 17 beogradskih opština. Oko 100.000 predmeta ostaće na policama Gradskog sekreterijata za legalizaciju, koji će postupati po zahtevima bespravnih graditelja, vlasnika nelegalnih kuća i poslovnih zgrada večih od 200 kvadrata.

Ovo je samo jedna od novina u izmenama Zakona o ozakonjenju, usvojenih nedavno, tri godine pošto je taj akt donesen, jer očigledno je da nije pokazao velike rezultate. U Beogradu je za poslednje tri godine ozakonjeno svega 23.000 objekata od njih 250.000, koliko je za tri decenije sagrađeno bez građevinske dozvole.

Nemanja Stajić, gradski sekretar za legalizaciju, priznaje da ovaj "rezultat na semaforu", nije zavidan, ali je, tvrdi, bolji od svih prethodnih.

- Ovakav presek je dobar ako se ima u vidu da smo za manje od tri godine rešili trostruko više predmeta nego za deceniju i po pre toga. Od 23.000 ozakonjenih građevina budžet je prihodovao 1,1 milijardu dinara, što jeste pokazatelj da smo na dobrom putu. Slaba tačka bilo je to što nisu postojale kazne za ljude koji nisu želeli da ozakone objekte - kaže Stajić za Politiku.

On nema dilemu da li će opštine biti kadre za ovaj posao 10 godina otkako su sve predmete preselile na jedno mesto, u tada oformljeni Sekreterijat za legalizaciju.

Opštine će, dodaje Stajić, sada dobijati pomoć od Sekreterijata - nekoliko činovnika od njih 90, koliko radi u tom gradskom ministarstvu, postaće mentori nadzornici opštinskim službenicima. Oni će im pomagati, a svaki građanin koji bude nezadovoljan tretmanom u matičnoj opštini moći će da zakuca na vrata Sekreterijata za legalizaciju i da u zgradi u Ulici kraljice Marije ozakoni nekretninu.

- Ideja je da građanima približimo lokalnu samoupravu i da, kao što je do sada bila praksa u prigradskim opštinama koje su rešavale zahteve do 800 kvadrata, omogućimo da ljudi koji žive bliže Valjevu nego Beogradu, mogu u svojoj opštini da legalizuju stan, a ne da dolaze u centar prestonice. Možda neke opštine uspostave bolji sistem nego što ga ima Sekreterijat - ističe Stajić.

Propisi prvi put zabranjuju priključivanje divljih građevina na komunalnu infrastrukturu, njihovo prometovanje, uvode obavezu upisivanja nelegalnih objekata u katastar i podnošenja poreske prijave bez koje neće biti rešenja o ozakonjenju.

- Sada će morati da izmire porez na punu kvadraturu ili će im on biti višestruko uvećan. Ko je podigao 300 kvadrata kuće, zasigurno ima da plati 50.000 dinara takse za ozakonjenje, jer, zakon je donet da bi vlasnici individualnih stambenih objekata brzo i povoljno mogfli da legalizuju nekretnine. A takvih je 95% u Beogradu - objašnjava Stajić i veruje da će preostalih 230.000 predmeta biti rešeno u naredne četiri godine.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.