Obim sive ekonomije u Srbiji gotovo trećina BDP-a - Neophodna reforma poreskog sistema i poreske uprave
Komentari
Siva ekonomija predstavlja rak ranu srpske privrede i finansija. Procenjuje se da obim sive ekonomije u našoj zemlji iznosi oko 30% BDP-a, što znači da se u sivoj zoni približno "vrti" između 10 i 12 mlrd EUR.
Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku smatra da zvanični podaci o obimu sive ekonomije u Srbiji nisu tačni i da je reč o daleko većem procentu.
- Problem je što se ponavljaju podaci iz istraživanja NALED-a, a oni su posmatrali samo one koji legalno rade. Niko nije napravio istraživanje među onima koji su u sivoj zoni, niti su obuhvaćeni ilegalni tokovi novca. Novac curi na sve strane, kroz lance povezanih firmi u Srbiji sa onima u inostranstvu, ali i među drugim firmama u regionu. Tu je i Kosovo, jer se i ono koristi za pranje velikih količina novca - ističe Rajić.
Sličnog stava je i ekonomista Dragan Radović, koji na pitanje da li je siva ekonomija srpski specijalitet kaže da je ona specijalitet samo za zaštićene biznismene, za kriminalizovane delove birokratije i određene političare.
- Najveća siva ekonomija je u građevinarstvu, pekarskoj industriji, nekim granama saobraćaja, komunalnim delatnostima. Osamdeset odsto kladionica u Srbiji posluje van legalnih tokova. Pedeset odsto sive ekonomije u Srbiji je ogroman resurs za izlazak Srbije iz teške ekonomske krize - kaže Radović.
Sivu ekonomiju je moguće suzbiti, smatra Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku, ali napominje da je preduslov za to izmena čitavog niza zakona koji su puni rupa.
(Foto: Bloomua/shutterstock.com)
Kako kaže, za borbu protiv sive ekonomije neophodna je reforma poreskog sistema i poreske uprave, kako bi ona mogla adekvatno da prati tokove robe i tokove novca.
Ekonomista Dragan Radović podseća da je srž sive ekonomije da se novac iz lokalnih sredina iznese van zemlje.
- Po mom mišljenju siva ekonomija je perfidna prevara Zapada, jer se u svim zemljama sa slabijim pravosudnim sistemom vrši pranje novca. Čak tri četvrtine svetske privrede je van legalnih tokova, a jedna četvrtina je u Americi i Zapadnoj Evropi. U UN su svojevremeno izjavili da je siva ekonomija poželjna. Ako je tako, onda je uvedite u Americi i Zapadnoj Evropi, a ne u zemljama trećeg sveta, jer sav novac koji se opere u tim zemljama ide u zapadne banke - poručuje Radović.
Tagovi:
siva ekonomija
BDP Srbije
Dragoljub Rajić
ilegalni tokovi novca
nelegalni tokovi novca
Dragan Radović
plaćanje poreza
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.