Srpskim preduzećima u Hrvatskoj ostala imovina vredna 1,8 mlrd EUR

Društveno preduzeće "Utva–Radnik" u stečaju iz Pančeva oglasilo je prodaju imovine javnim prikupljanjem ponuda. To preduzeće, između ostalog, prodaje sporna prava na imovinu – radničko odmaralište u Vodicama, kod Šibenika, Republika Hrvatska, koje ima prizemlje i dva sprata, ukupne površine 632 m2, koje se nalazi u Ulici Lasana Anta Kabalera 51.

Stečajni dužnik vlasnik je tog objekta na osnovu zemljišta od 5. decembra 1994. godine, kojim je definisana raspodela preduzeća "Utva" iz Pančeva na pravne sledbenike.

Pančevačka "Utva" je samo jedno od mnogih srpskih preduzeća koja su nekada imala svoja odmarališta u Hrvatskoj, ali do danas njihov status još nije rešen. Naime, samo vrednost zgrada, stanova i odmarališta naših preduzeća i opština u Hrvatskoj, u trenutku raspada SFRJ, bila je 1,8 mlrd EUR. To su pokazale tadašnje procene Republičke direkcije za imovinu Srbije. Računa se da je u Hrvatskoj imovinu ostavilo između 300 i 400 srpskih preduzeća.

Najvećom imovinom u trenutku raspada SFRJ raspolagali su Jugobanka, "Genex", koji je imao 37 stanova i nekoliko hotela i odmarališta, "Železnice Srbije", NIS s više od 30 benzinskih pumpi, odmaralištem i udelom u Jadranskom naftovodu, "Tigar", "Putnik", "Centrotekstil", "EI Niš", "Vino Župa", "Inex", "Utva", "Sintelon". Odmarališta su imali i "PIK Bečej", "Pionir" iz Subotice, "Prvi maj Pirot", "Kekec" iz Subotice, kragujevačka "Zastava", "Sartid–Jugometal", "Žitopromet", "Mašinoprojekt"...

Mnogi srpski gradovi imali su dečja odmarališta u nekim od hrvatskih primorskih gradova. Hoteli i odmarališta koji su bili vlasništvo srpskih preduzeća su početkom devedesetih godina prošlog veka, odlukom Hrvatskog fonda za privatizaciju, prodati su.

Po podacima Hrvatskog fonda za privatizaciju, 158 objekata srpskih preduzeća je prodato, deset dodeljeno na korišćenje, za 40 zgrada i stanova vode se sporovi, a 91 objekat je slobodan. Do 2005. godine oko 20 srpskih firmi je za male pare prodalo svoje pravo na imovinu u Hrvatskoj da bi uzelo kakav-takav novac. Tako je i PKB prodao svoje nekretnine u Hrvatskoj, odnosno hotel i restoran u centru Rovinja i zgrade u Poreču. Preduzeće "Partizanski put" prodalo je odmaralište u Biogradu.

Hrvatska je još 1991. godine donela Uredbu o nacionalizaciji srpske imovine, kojom je prenela vlasništvo na državu. Međutim, po aneksu Sporazuma o sukcesiji imovine bivše Jugoslavije, sva imovinska prava morala su biti vraćena na dan 31. decembar 1990. godine, a tada su mnoga srpska preduzeća imala vlasništvo nad odmaralištima, turističkim objektima i poslovnim prostorom. To pak nije sprečilo Hrvatsku da imovinu srpskih preduzeća većim delom rasproda, izda ili ostavi da propada tokom više od dve decenije.