NavMenu

Sedam strateških prioriteta za energetsku stabilnost neefikasne jugoistočne Evrope

Izvor: eKapija Sreda, 10.12.2014. 15:26
Komentari
Podeli
(Foto: Shutterstock.com)
Vlade zemalja i energetske kompanije u regionu Jugoistočne Evrope suočavaju se s nizom energetskih izazova- od zavisnosti od uvoza energije, oronulih proizvodnih pogona i gubitka energije pri prenosu i distribuciji, do neefikasne infrastrukture. Sa druge strane, energetske potrebe jedne države prate kretanje BDP-a pa će očekivani realni godišnji rast od 2- 4% do 2018. godine dovesti do porasta energetskih potreba i doprineti nestabilnosti regiona koji je već značajno zavisan od uvoza energije – čak 30-50% pa je pouzdano, cenovno efikasno i ekološki održivo snabdevanje energijom od presudne važnosti za ukupni ekonomski i društveni razvoj jugoistočne Evrope.

Na osnovu analize najvećih energetskih izazova u regionu, vodeća globalna konsultantska kuća "A.T. Kearney" veruje da jugoistočna Evropa poseduje kapacitet, ne samo da bude aktivan faktor na energetskoj karti Evrope, već da postane stub ekonomskog i društvenog razvoja. Prema rezultatima analize, zemlje Jugoistočne Evrope treba da obrate pažnju na sledećih nekoliko faktora:

Uravnoteživanje strukture korištene energije. Analiza strukture korištene energije pokazuje kako je region JIE preterano zavisan od uglja, kao i da se potencijali nuklearne energije i prirodnog gasa ne iskorišćavaju u punoj meri. Pri tome JIE emituje skoro 30% više CO2 da bi proizvela jedinicu energije u odnosu na prosek EU i ostaje visoko zavisna od uvoza sirove nafte i naftnih derivata, prirodnog gasa i električne energije.

Električna energija. JIE je neto uvoznik električne energije, s izuzetkom Srbije i BiH. Region bi mogao da premosti ovaj raskorak poboljšanjem efikasnosti u proizvodnji (zamenom stare), prenosa (smanjenjem gubitka na 5% uz 0.8 mlrd EUR uštede) i distribucije (uvođenjem pametne merne tehnologije i naprednih sistema upravljanja).

Sirova nafta i naftni derivati. Države JIE imaju ograničene zalihe sirove nafte. Samo 20% domaći rafinisane nafte dolazi s naftnih polja unutar regiona. Dodatno, rafinerije su uglavnom nedovoljno iskorišćene i neefikasne, a samo povećanje kapaciteta je teško ostvarivo s obzirom na ograničenja tržišta i marži.

Prirodni gas. Države JIE su veliki neto uvoznici prirodnog gasa sa izuzetkom Hrvatske koja proizvodi 80% svojih potreba za razliku od Srbije (20 do 25 %) i ostalih država (isključivo uvoz). Infrastruktura gasovoda i terminala za tečni naftni gas (TNG) koja povezuje države JIE s gasom bogatim regijama je od ključne važnosti za uspostavljanje održivog snabdevanja.

Obnovljivi izvori energije (OIE). Region JIE ima veliki potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pogotovu iz vode i biomase, ali i iz vetra, i sunčeve i geotermalne energije. Dokaz u prilog tome je i činjenica da su još 2009. godine države u regionu imale viši udeo energije iz obnovljivih izvora nego prosek EU27 zemalja. Ipak, tempo implementacije je za sada prespor.

Na osnovu rezultata analize, "A.T. Kearney" preporučuje najefikasije rešenje - izgradnju bolje infrastrukture. Na osnovu analize strukture izvora energije u JIE, energetskog bilansa i ključnih izazova i prilika, A.T. Kearney preporučuje usredsređivanje na razvitak infrastrukture za električnu energiju (iskorišćavanje potencijala vodenih tokova) i prirodni gas (izgradnja gasovoda poput Transatlantskog, Jonsko-jadranskog - kroz JIE za dostavu gasa u EU iz regija bogatih gasom)

S obzirom na kretanje država jugoistočne Evrope ka energetskoj stabilnosti, "A.T. Kearney" naglašava sedam strateških prioriteta koji će biti od ključne važnosti za njihov uspeh:

1. Obavezati svaku državu da pruži svoj doprinos zajedničkim projektima gasne infrastrukture,
2. Razvijati projekte usmerene na prekograničnu energetsku saradnju, posebno za OIE,
3. Razviti strategije za privlačenje stranih ulaganja u OIE kroz pojednostavljivanje postupaka odobravanja i priključivanja na mrežu; osigurati distribuciju i implementirati planove sertifikovanja,
4. Usredsrediti se na operativnu efikasnost u rafinerijskom sektoru i potencijalno deljenje kapaciteta,
5. Umanjiti gubitke električne energije u prenosu i distribuciji korišćenjem pametnih mernih tehnologija,
6. Podučiti potrošače o energetskoj efikasnosti i podsticati ih da štede energiju,
7. Ugraditi preostale elemente trećeg energetskog paketa u primarno i sekundarno zakonodavstvo, i razviti povezane nacionalne akcione planove.

Saradnja je ključna. Vreme je za zajedničko delovanje. Razvijanjem usredsređene strategije i koncentrisanjem na sedam navedenih prioriteta, države jugoistočne Evrope će biti bolje pozicionirane da ostvare energetsku nezavisnost, ili barem da osiguraju pouzdano, cenovno efikasno i ekološki održivo snabdevanje energijom.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.