Ako se zatvori Suecki kanal, cijela Evropa će biti gladna?

Nakon velikog požara fabrike Drava International u Osijeku zavladala je panika. Ljudi ne žele da kupuju na osječkoj pijaci, brinu se hoće li tlo biti dugotrajno zagađeno i zatrovano. Hoće li zagađeni vazduh uticati na njihovo zdravlje? Je li zdrava poljoprivreda precenjena? Kolika je cijena zdrave sredine? U "Studiju 4" govorio je Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

- Veliki požar fabrike Drava International nije iza nas, jer tek sada dolaze problemi jer je na samom mjestu lokacije tlo potpuno zagađeno - upozorava Kisić dodajući da je u svemu tome bilo i sreće.

- Da, dogodila se ekološka katastrofa, ali sreća je da u tom trenutku nije bilo kišno razdoblje. Druga prednost je što je tada duvao jugozapadni vjetar pa su se čestice raznijele po okolini, ističe. Da je vjetar duvao prema Osijeku, posljedice bi bile puno veće - rekao je on.

Dodao je i da će sanacija biti vrlo skupa kako bi se sve vratilo u prvobitno stanje.

- Sama Osječko-baranjska županija to neće moći da sanira bez pomoći države i evropskih fondova, radiće se o desetinama miliona evra potrebnim za sanaciju te lokacije. Zaštita ekologije strahovito mnogo košta. Mi moramo odvojiti puno novca da bismo imali ekološku hranu, ekološki način života - istakao je Kisić.

Čak i sama poljoprivreda, dodao je, doprinosi zagađenju.

- Pesticidi, uništenje bioraznolikosti, boce, hemikalije, vreće za mineralna đubriva... Ekologija košta, samo je pitanje možemo li naći novca za ekologiju - pojasnio je dekan.

Podsjetio je i da je EU promenila strategiju koja pokušava primarno da zaštiti okolinu.

- Cijela ta strategija Evropski zeleni plan je fantastična, ja bih EU dao Nobelovu nagradu za to - kazao je Kisić ističući da nešto i zamjera.

- U isto vrijeme, EU dozvoljava uvoz iz trećih zemalja koje nemaju ove zelene politike i jasno je da su njihovi proizvodi na evropskom tržištu jeftiniji. Ne može se dozvoliti da se uvozi pšenica iz tih nekih drugih država - naglasio je Kisić.

Ekološka poljoprivreda i smjer u kojem ide EU strategijom "od polja do stola" ima cilj da do 2030. obuhvati ekološke poljoprivrede na minimalno 25 odsto poljoprivrednih površina u EU. Kišić ističe da je Hrvatska na nekih 9%.

- Ja sam apsolutno za tu politiku, puno više možemo napraviti kroz ruralni turizam i prodajom lokalnih proizvoda lokalnim trgovinama, lokalnim hotelima - ocijenio je on.

- Ako hoćete ekologiju, postaje skuplje. Ali, ja sam za to da se proizvodi u našim trgovinama označe i da vi znate putem te markice šta kupujete, odnosno da ona vama garantuje da vi kupujete ekološko. Cijena hrane, usljed klimatskih promena, ali i političkih razloga, biće sve veća i veća. Cijena jeftine hrane je iza nas, hrana je postala jedan vid oružja. U budućnosti će biti samo skuplja i skuplja - upozorio je Kisić i dodao da je riječ i o konvencionalnoj, ali i ekološkoj hrani, jer će je biti sve teže proizvoditi.

Na ovo pitanje Kisić odgovara - Gotovo je, cijela Evropa u tom trenutku će biti gladna.

- Mi toga nismo svjesni, i već s pojavom kovida ti dugi lanci snabdijevanja su počeli pomalo da se gase, počeli su da se orijentišu na svoju proizvodnju, a to slijedi i u budućnosti - zaključio je Kisić.