NavMenu

"Hercegovački pink" - Inventivnošću povrtlara u dolini Neretve došlo se do nove sorte paradajza

Izvor: eKapija Utorak, 14.11.2023. 12:04
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: bajinda/shutterstock.com)Ilustracija
U povrtlarstvu doline Neretve poodavno je završen udarni dio sezone, a to je zadnjih godina proizvodnja paradajza u plastenicima, pa je novembar mjesec razmišljanja – što i kako dalje. Marijan Brajković, direktor PZ Matica iz Višića koja okuplja pedesetak kooperanata, navodi da je prvi dio sezone bio dosta dobar.

- Ukupno gledajući zadovoljni smo prinosima, prvenstveno zahvaljujući novim tehnologijama u uzgoju i novim sortama, a bila je i dosta dobra prosječna cijena, mislim negdje oko 1,5 KM po kilogramu. Za taj dio sezone može se reći da je bio povoljan, nešto se i zaradilo tako da se može planirati i proizvodnja za iduću godinu. S novom sortom paradajza uspjeli smo napraviti proboj i na hrvatsko tržište, što se toga tiče, očekujemo da će u idućoj i idućim godinama puno više - kaže direktor Brajković, pa na opasku da su se uz klasični pink pojavile o neke nove sorte.

- Kada govorimo o sortama koje su najtraženije, mislimo na one koje imaju najbolja organoleptička svojstva, što je najbolje prihvaćeno kod potrošača, to je pink rock sorta. Pojavile su se i neke druge sorte, koje imaju neke druge prednosti po pitanu oplodnje, možda i nešto većeg prinosa, međutim kada to dođe kod potrošača koji je već naviknut na ovo što mu je ponuđeno u početku, tu dolazi do razlika, ljudi vide da to nije to, znaju izabrati od onoga što im je ponuđeno, što vrijedi na što su se već naučili kroz proteklih nekoliko godina. To se iskristaliziralo kod potrošača i već se barata nekakvom sintagmom i nazivom o hercegovačkom pink paradajzu. Ono što kod kupaca iz Bosne imamo kao zahtjev, kada se naručuje roba, traži se taj hercegovački pink, a to su sorte s kojima smo počeli - kaže on.

Zatim je govorio o proizvodnji rajčica u plastenicima, te prije svega pink sorti u dolini Neretve.

- S obzirom da se većina povrtlarske proizvodnje prebacila na pink sorte rajčica, ostalo je nešto i starijih sorti – klasičnih rajčica, teško je gorjeti o proizvodnji na području cijele Čapljine. Po onome što mi približno možemo reći to je između 300 i 400.000 presadnica kalemljenog paradajza. Nezahvalno je govoriti o prinosu, ono što je sigurno uz nekakve normalne uvjete u proizvodnji, lako se dođe do devet do deset kilograma po biljci. To je velika količina, radi se o dosta velikoj proizvodnji, koja nije samo promijenila izgled plasteničke proizvodnje nego je i omogućila da se ta proizvodnja nastavi - navodi.

Direktor poljoprivredne zadruge Matica ističe da se iza rajčica čija je proizvodnja završena u avgustu, nije išla druga kultura, što je dobro za plastenika da se zemlja odmori, te da se izvrši kvalitetna priprema za nove usjeve. Evo što planiraju višićki zadrugari, piše D. Musa, Đaka city.

- Nemamo puno izbora nego ići dalje na razini koju smo dostigli, a to je proizvodnju rajčice na kalemljenim podlogama, svi planovi idu u tome smjeru. Varijacije su na tu temu, koja sorta, koja podloga, jer to je proces koji nikada ne staje. Na žalost, to je prepušteno nama, proizvođačima. Moram reći da nismo time zadovoljni, proces introdukcije novih sorti, novih podloga, trebao bi se obavljati na puno većoj razini. Ovo što imamo danas, vidite u kakvim uvjetima se to radi. Međutim i u takvim uvjetima postignuti su dobri rezultati, ali bi to bilo puno bolje, da se to radi po nekim centrima, pod stručnim nadzorom, u biti od ljudi kojima je to, možda, i danas posao, a ne znaju da im je to posao. Tu mislim na neke zavode, institute koji bi se trebali baviti introdukcijom novih sorti, podloga…

Komentari
Vaš komentar

Top priče

02.12.2023.  |  Energija, Građevina

Preuzeli ulogu Njemaca - Mađarska će finansirati tri projekta u RS vrijednosti više od 100 mil EUR

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je bila uspješna njegova posjeta Mađarskoj, koja je preuzela obavezu finansiranja tri projekta koje je napustila Njemačka razvojna banka u iznosu ukupno većem od 100 mič EUR. - Јedan je projekat vjetroelektrane Hrgud, drugi je revitalizacija postrojenja Hidrocentrale na Trebišnjici, a treći je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci - rekao je

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.