NavMenu

Kako uzgajati kupinu - Porodično, organski ili ne uopšte?

Izvor: Agroklub Nedjelja, 03.09.2023. 14:19
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: eKapija / Aleksandra Kekić)Ilustracija
Poslјednje dviјe godine kupine doživljavaju pravu ekspanziju. Uzrok porasta cijene ovog voća je porast tražnje nastale usljed nestašice na svjetskom tržištu. Ali, to nije slučaj u Srbiji.

- Prijе dvijе godinе bila 280, prošlе 200, a sada 100 dinara po kilogramu. Naravno, veliki broj kupina vuče sa sobom i dodatne probleme. Dakle, zbog visokih dažbina i skoka cijena proizvodnje, većina je bila prinuđena da berbu obavljaju sami, bez da se plate berači. Iskusni i angažovani berači, samim tim, mogu da zarade dnevnicu i do 60 EUR - kaže Marijana Šibak iz Novog Sela kod Vrnjačke Banje koja sa porodicom uzgaja 80 ari pod ovim voćem.

- Angažovali bi nekoliko radnika, ali smo se trudili da posao uradimo porodično. Polovinu smo predavali, prva klasa je išla hladnjači, polovinu smo prerađivali. Ove godine nije rodila ni za naše potrebe - kaže ona.

Kada je otkupna cijena bila niska - 15, 20, 30 dinara, mnogi voćari, nisu je ni brali.

- Neki su i krčili zasade, bili su to "crni dani" crne kupine. Poslije nekoliko takvih godina, u prethodne dvije godine sa nešto većom cijenom, proizvođači su nešto više i ulagali u kupinjake, koji su sada sređeniji. Ulagalo se u sisteme za navodnjavanje i zasjenu, ne bi li imali bolji prinos i kvalitet plodova, jer se nekako ekstremno visoke temperature poklapale sa berbom ovog voća što je uticalo na prinos i kvalitet plodova - kaže za Agroklub savjetodavac Zorica Zdravković.

Da li je organska isplativija?

Nebojša Marinković gaji ovo voće u organskom statusu na 15 ari. Kaže toliko može da obrađuje neosetno sa svojom porodicom. Sve preko toga bi pojela proizvodnja i radnici.

- Godina nije bila baš najbolja. Bilo je prilično kiše, imali smo i jednu oluju u julu, sve je to ostavilo posljedice. Nama je problem i što ne možemo da je štitimo svim dostupnim preparatima. Didimela je ostavila posljedice. Rod bi bio odličan ali eto nije se dalo. Cijena nije neka ali nismo mogli da je ostavimo na zemlji - kaže Marinković.

Ulaganja u kupinjak nisu mala, pa je veliko pitanje da li će uloženo uopšte biti vraćeno ili će poslovanje biti u minusu.

- Imam lohnes i čester, to je do 60, 70 dinara u konvencionalnoj proizvodnji. Međutim, u organskoj je nešto drugo, puta dva je to otprilike. Proizvodnja organske hrane je četiri puta skuplja od obične komercijalne proizvodnje, a kažu da se pri prodaji dobija 20 do 30% više. Ali, to nije tačno. Ja ono što ne predam drugima zadržim u svojoj preradi, isplativije mi je u svakom slučaju - kaže Miro Rajković iz Prilika.

Neophodna rejonizacija

U Srbiji je najzastupljenija je čačanska bestrna, sorta koja je stvorena u Institutu za voćarstvo u Čačku. Ova sorta je veoma rodna zbog čega je veoma popularna kod proizvođača. Međutim, prema riječima stručnjaka, treba uvoditi kvalitetnije sorte, gdje se najčešće propagiraju strane sorte loh nes i čester.

- Značajan problem je i što su kupinjaci često podizani u uslovima i područjima koja su neodgovarajuća, što se nekad ne može rešiti ni primjenom najnovijih tehnologija ni promjenom sortimenta. Kako bi se dodatno unaprijedila situacija proizvodnje kupine u Srbiji neophodno je uraditi rejonizaciju, kao i da izvrši popis tačnih površina koje su pod zasadom ove voćne vrste - kaže agronom Mile Džombić.

Vremenski uslovi ove sezone nažalost nisu išli su na ruku proizvođačima koji imaju usitnjene parcele. Ono što je prednost, svakako je što je manje zahtjevna za održavanje u odnosu na malinu. Ukupno vrijeme sazrijevanja i berbe plodova traje između 30 i 40 dana. Za razliku od maline, berba kupine daleko je lakša.



Komentari
Vaš komentar

Top priče

29.09.2023.  |  Energija, Građevina

Vlada KS podržala projekat daljinskog grijanja - Počinje procedura kreditnog zaduženja kod EBRD za radove vrijedne 50 mil EUR

Vlada Kantona Sarajevo je na jučerašnjoj redovnoj sjednici donijela Odluku o usvajanju kapitalnog projekta "Sarajevo Toplane - daljinsko grijanje" kandidovanog od strane Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS. Kako je obrazložio resorni ministar Almira Bečarović, Ministarstvo je nakon održanih sastanaka s predstavnicima EBRD-a, usaglasilo dalje aktivnosti na implementaciji

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.