Izvor: Agrosmart | Srijeda, 07.12.2022.| 12:11
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Proizvodnja lješnika: Ulaganja, troškovi i izazovi uzgoja lijeske

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Pixabay / wojtekspool)
Marko Nikolić ima dugogodišnje iskustvo u uzgoju lijeske i proizvodi lješnik izuzetnog kvaliteta. Pod brendom "Baš naš lješnik" uspješno se bavi prodajom, a rado je podelio informacije o početnim ulaganjima, troškovima i problemima, kao svoje znanje o uzgoju stečeno iz literature, ali i sa terena kako bi pomogao svima koji žele da se bave proizvodnjom lješnika, piše sajt Agrosmart.

Marko Nikolić gaji lijesku na površini od 3,5 ha u okolini Požarevca, selo Oreovica.

- Lješnik sam počeo da uzgajam sasvim slučajno. Tokom neobaveznog razgovora sa prijateljem potegla se tema o uzgoju lješnika. Iako smo svi rođeni u Beogradu i kako volim da kažem "u parnom grijanju", odnosno nismo skoro nikakve veze imali sa voćarstvom, zbog velike ljubavi prema prirodi i dobrih radnih navika privukla me je tema o lješniku - priča Marko.

Kako navodi, od ukupno 3,5 ha površine pod lijeskom oko 175 ari je u desetoj godini, a drugih 175 ari je u drugoj godini. Dominantne su italijanske okrugle sorte (rimski, tonda romana i tonda de la lange). Pored ovih sorti imaju i istarski okrugli, istarski duguljasti, enis i crveni lambert.

Što se tiče prinosa, sagovornik Agrosmarta kaže da su ove godine sa površine od 175 ari, gde svoj život živi oko 1.000 sadnica lijeske, imali prinos od 2.300 kg lješnika u ljusci.


Obratite veliku pažnju na sadni materijal

- Moram da kažem da je prinos do sada varirao, jer smo imali problem sa sadnicama i to je ono na šta svako mora da obrati pažnju na samom početku. Iz prve ture sadnica ostalo nam je samo 30%. Bilo je problema sa prijemom, sušenjem, krađom sadnica i lošim sadnim materijalom pa smo povadili u osmoj godini preko 80 sadnica. Zbog toga u starijem zasadu imamo sadnice koje su u desetoj godini, ali i sadnica starosti od 8, 6, 4, pa i 2 godine, jer kako su se navedeni problemi dešavali, tako smo mijenjali sadnice sa novim, mladim - navodi Marko.

On preporučuje žbunasti lješnik, a ne kalemljeni.

- Iz ličnog iskustva ne preporučujem sadnju kalemljenog lješnika. Mi smo krenuli sa njim i imali ogromnih problema. Novi zasad je žbun i stari zasad smo oko 70% prebacili na žbun, sa namjerom da sve prebacimo - kaže Marko.

Dakle, jako je bitan sadni materijal i izbor sorti, jer je to ono sa čime se nastupa na tržištu.

- Ponovo naglašavam - jako je važno da se nabave kvalitetne sadnice sa dobrim korjenovim sistemom od pouzdanog dobavljača. Dobro prostudirajte sorte. Morate obratiti pažnju na period cvjetanja, oprašivanja, period berbe, izgled lješnika zbog mašina koje treba da kalibrišu i krckaju lješnik, procenat nečistoća, otpornost na bolesti - objašnjava Marko.


Početna ulaganja, ako nemate zemlju

Ako nemate svoju zemlju, jedan hektar može koštati 5.000-12.000 EUR. Neka sredina je oko 8.000 EUR. Sadnice žbunaste lijeske koštaju oko 2,5 EUR po komadu, a kako Marko objašnjava, za jedan hektar je potrebno oko 350 sadnica. Dakle, trošak za sadnice je oko 900 EUR, a njegova preporuka je sadnja 6 x 5 metara.

- Troškovi rigolovanja, dubokog oranja, tanjiranja, bušenja rupa, sadnje po hektaru su okvirno oko 1.500 EUR za hektar. Zavisi od postojeće mehanizacije, područja gdje se sadi i slično. Ali, to je otprilike cifra koju sam rekao, ukoliko sve gore navedeno plaćate - kaže Marko.

Zatim, sistem za navodnjavanje je oko 1.500 EUR. Bušotina oko 500 EUR (naravno, zavisi od mjesta gdje se buši, na kojoj je dubini voda, itd). Pumpa za vodu je oko 200-300 eura i ograđivanje zasada oko 4.000-4.500 EUR.

- Dakle, ako kupujete i zemlju, početno ulaganje u formiranje zasada je okvirno 15.000 - 20.000 EUR po hektaru, čisto da biste ušli u posao. Naravno, tu nije kraj. Pored svega navedenog trebaće vam mehanizacija, alati (traktor, atomizer, tarup, prikolica, itd.). Veliki je raspon što se tiče novca - zaključuje Marko.

Ipak, te troškove možete da smanjite, ukoliko koristite subvencije.


Subvencije i leska

Nikolić je uz pomoć državnih subvencija kupio dve priključne mašine, ogradio zasad, a iskoristio je i podsticaj za navodnjavanje. Međutim, bio je i odbijen.

- Subvencije puno znače i bitan su faktor za dalja ulaganja i pospješivanje posla. Problem je što se mora uplatiti kompletan iznos, a čekali smo 6 mjeseci za povrat. Za novi zasad smo bili odbijeni za subvencije za sadni materijal, jer smo imali rijetku sadnju, što je paradoks. Praktično, odbijeni smo zbog pravilnika koji nema nikakve logike - kaže Marko.


Troškovi održavanja zasada lijeske

Što se tiče održavanja, Nikolić se, kako piše Agrosmart, maksimalno trudi oko svog zasada lijeske. Ova godina je posebno bila teška zbog velikih izdataka usljed poskupljenja svih inputa.

- Najlakše je da vam uporedim. Okviran trošak održavanja zasada po hektaru (đubrivo, tretiranje fungicidima, insekticidima, tarupiranje, gorivo, orezivanje, potrošni materijal) iznosi oko 1.000-1.200 EUR na godišnjem nivou. U ovoj godini nas je izašlo oko 1.500-1.700 EUR - navodi Marko.


Bez sistema za navodnjavanje ne ulaziti u posao

Osim toga, prošla godina je bila poprilično sušna, kaže Nikolić, a ove godine nije se samo nastavila suša, već su bili mnogo ekstremniji toplotni talasi.

- Ko nije imao sistem za navodnjavanje, sigurno je imao problem sa količinom i kvalitetom roda. Mi smo ove godine stari zasad navodnjavali sa preko 1.200 tona vode, odnosno preko 1.200.000 litara. Bez vode je nemoguće baviti se ovim poslom - kaže Marko i dodaje da prihranu rade preko sistema za navodnjavanje.


Najviše posla oko orezivanja i sakupljanja ploda

Orezivanje je mjera koja traži najviše ručnog rada.

- Nemoguće je mašinski kvalitetno orezati. Zato mi krećemo u orezivanje što je prije moguće, tj. po opadanju lišća. Što se tiče sakupljanja, to smo ove godine radili ručno i nadamo se da je poslednja godina. Porodično radimo sve u zasadu, a po potrebi angažujemo sezonske radnike. Veliki problem je da se nađe radna snaga na koju se možete osloniti i to će biti sve veći i veći problem - objašnjava Marko.


Direktan kontakt sa kupcima i dostava na adresu imperativ

Marko je jedan od retkih uzgajivača lijeske koji svoj lješnik ne prodaje nakupcima.

- Cijenimo svoj trud i rad. Imamo izuzetno kvalitetan proizvod i želimo da ga plasiramo na mjesto koje mu pripada. Sa komercijalnom prodajom smo krenuli prije dvije godine i do sada smo razvili solidnu mrežu kupaca. Uglavnom nam kupci dolaze putem preporuke ljudi koji su već kupovali - kaže Marko.

Trenutna cijena otkupa na veliko za lješnik u ljusci je 200-220 dinara, dok je za očišćen lješnik cijena na veliko 650-700 dinara. Cijena sirovog lešnika na malo je 1.200 dinara, a za pečeni 1.400 dinara. U ovu cijenu je uključena i dostava na teritoriji Beograd i to na adresu. Kako kaže, to je kupcima jako bitan faktor, jer su usluge kurirskih službi značajno poskupjele.

Iako lješnik u ljusci može da se čuva nekoliko godina u idealnim uslovima, porodica Nikolić uspijeva da proda sve do sledeće berbe.

- Mi se vodimo time da, ako ne prodamo količinu koju imamo iz tekuće sezone, do sledeće berbe, onda ne treba ni da se bavimo ovim poslom - kaže Marko i dodaje:

- Mnogo truda i rada ulažemo kako bismo dobili visoko kvalitetan proizvod i još više se trudimo oko kupaca. Ako tako radite, jednostavno, rezultat ne može da izostane.

Za kraj, Marko je uputio par savjeta ljudima koji žele da pokrenu isti posao.

- Marketing, rasadničari i neodgovorni novinari su napravili takvu situaciju da je u poslednjih 7-8 godina podignut ogroman broj velikih zasada, kao i veliki broj malih zasada. Činjenica je da je mnogo ljudi odustalo i da će tek da odustaje od ovog posla, jer su se susreli sa realnošću. Posao sa lješnikom je izuzetno težak i zahtjevan. Traži puno početnog ulaganja, a treba strpljenja od minimum 10 godina za povrat novca, tj. da se može računati na neku finansijsku korist. Mi imamo svoj posao sa kojim dalje finansiramo cijelu priču oko lješnika. Pogledajte samo oglase i vidjećete da se prodaju kompletni zasadi. Zato, ljudima koji imaju neku ušteđevinu i žele da krenu u proizvodnju lješnika bih najiskrenije rekao da dobro porazmisle o svemu i stave sve na papir, kako bi barem približno imali uvid u sve troškove i šta ih sve čeka u toku proizvodnje - zaključuje Marko.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE