Izvor: AGROpress | Ponedjeljak, 26.09.2022.| 08:37
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Šta o isplativoj proizvodnji hmelja možemo da naučimo od Slovenaca

(Foto: YouTube/screenshot)
Krajem avgusta u Sloveniji je krenula žetva hmelja. Ogromna polja zelenog zlata govore u prilog da je popularna i isplativa. Posao se radi generacijski, jer su ulaganja prilična. Potražnja za ovom biljkom i veliki broj pivara, naročito male proizvodnje, uslovio je stabilnost u plasmanu. Ono što je naročito pozitivno u cijeloj priči je da se ugovorena cijena ovjerava sa proizvođačima na period od pet godina.

Slovenija je treći najveći proizvođač hmelja u Evropi, i četvrti na svijetu. Podaci ukazuju da u ovoj državi postoji 105 pivara, od kojih 97 čine male ili kraft proizvodnje. Proizvonja hmelja je tradicija, a jedan od onih koje je opstao je Jože Bizjak u Šmartno ob Paki. Gazdinstvo i neki objekti stari su blizu 200 godina, piše Agrobiznis magazin.

- U našem selu sam nažalost ostao samo ja u proizvodnji. Radim ovo već 50 godina, je to nije posao za sezonu. Proizvodnja je sada na 4 hektara, nekada je ovdje bilo puno hmeljara li su odustajali, odlaze mladi, a bilo je i nekih problema ranije i u otkupu. Ove mašine iza mene su stare 60 godina, dakle imoji su radili to isto - ističe sagovornik.

Proizvodnja hmelja je kaže Bizjak zahtjevna i posla ima tokom cijele godine. Istina, Slovenci su prethodno razvijali tehnologiju uzgoja hmelja, stavljajući u prvi plan domaće sorte iznikle na vrlo cijenjenoj savinjskoj.

- Izgleda jednostavno, ali radimo čitave godine. Sada ga beremo, sušimo i prodajemo. U septembru ide razoravanje, špage navlačimo na naslone greda, kanap se razvlači na vrvicu da bi mogao hmelj na raste. Što se tiče prinosa, a to je sad različito, može od jedna do dvije tone po hektaru, ako je dobra godina. Ova godina nije baš najbolja, bila je sušna.

Žetva zelenog zlata kako ga ovdje nazivaju, počinje krajem avgusta. Hmelj se skida rano ujutru i odmah na mašini, kombajnu, odvaja plod šišarki od grane. Odvaja se list koji mahom koriste za dodatak ishrani stoke, ko nema za zelenišno đubrenje. Nakon tog procesa slijedi sušenje takođe na imanju. U metalnim kontejnerima se podiže na spratnu sušaru vrlo jednostavne konstrukcije. Suva se kroz dupli zid građevine vraća u prizemlje i pakuje u džambo vreće.

- Hmelj kada se obere odmah dolazi na ovu vršalicu. Odmah se suši na gornjim spratovima u betonskim bazenima na 55 stepeni i to 8 do deset sati. Onda ga treba odmah pakovati, da ne izgubi arome. Hmelj ne smije biti ni presušen ni sirov, idealno je na 9% - pojašnjava domaćin.

Slovenija je jedina zemlja na svijetu koja izvozi više od 95% proizvedenog hmelja i to najviše na englesko i evropsko tržište, u Kinu i Japan, u Rusiju, Vijetnam, Brazil, Argentinu i Indiju. Slovenci su davno shvatili da je uzgoj hmelja biznis koji najsposobnije poljoprivednike vezuje za selo. Privatizacija obje slovenačke pivare, u Laškom i Ljubljani, obavljene su tako da budu u funkciji ne samo zaposlenih, već i dobavljača. Naime, pivare su prodate, ali tako da nastave otkup sirovine. Cijena se zna, vjerovali ili ne dugoročnije.

- Isplati se ko hoće da radi. Cijena je od 4-10 EUR, u zavisnosti od kvaliteta, sorte i od trgovca koji će da ga kupi. Imamo pogodbe, pet godina unaprijed. To nije godišnja proizvodnja zato smo uspjeli da je ugovorimo na duže vrijeme. Za hmelj nema subvencija države. Dobijamo subvenciju samo po hektaru obradive površine - nastavlja Jožef.

Dakle, profit jeste visok, mada su i ulaganja ogromna. Naime, hektar novih zasada na pripremljenom zemljištu i sa sadnicama bez sjemena košta oko 25.000 EUR. I pored toga, uzgoj hmelja je isplativ zbog sve veće potražnje pivara i dugoročnih ugovora o kupovini, pa površine pod hmeljom u svetu i dalje rastu. Kako kaže sagovornik investicija je tolika značajna da, kada se jednom podigne zasad ili izgradi hmeljarnik, tim poslom se bave generacije. Zato i ne čudi da je proizvodnji ostao dosljedan već 50 godina.

- Prva ulaganja su velika, ali kada sam ovaj posao počinjao bile su druge prilike. Ima posla, ulaganja, stubovi, mreže. Sorta hmelja je takođe važna u proizvodnji, jer ga na osnovu kvaliteta i plaćaju. Potražnja je velika i to je način da se ostane u biznisu.

Mlijeko sa farme završava u srpskom kajmaku

Jože se nije odrekao ni stočarstva, tako da ima i proizvodnju mlijeka sa kojom nije naročito zadovoljan, ne po količini već po otkupnoj cijeni. Zbog skupih imputa, oscilacija, sušnih i plavnih godina, subvencija i ko zna kojih razloga mladih je sve manje u poljoprivredi.

- To je dodatni prihod. Imam 15 krava, holštajn, bude oko 70 hiljada litara mlijeka godišnje. Mlijeko otkupljuje celjska mljekara i onda daje vašem zemljaku koji pravi kajmak. Mi ovdje ne znamo da pravimo taj proizvod. On preradi dnevno 8 hiljada litara mlijeka, da bi proizveo vaš specijalitet. Otkupna cijena nije dobra, 40 centi i to je sve, nema premije. Može da se živi, ali je loše. Svaki dan jedno ili dva gazdinstva propadnu. Sad imamo svega 4-5% mladih poljoprivrednika od 40 godina, koji su ostali da rade na selu. To nije dobro, svi uče idu dalje, doktori nauke, ljekari, niko neće da radi više ručno na selu - zaključuje.

Sa ponosom pokazuje i sijalicu s kraja devetnaestog vijeka. Reklo bi se da je prilično očuvana. Uopšte, ovdašnji domaćini čuvaju stara oruđa za rad, pored prvobitnih objekata koja povremeno obnove. U šali kaže možda opet posluži, jer je gorivo otišlo u nebesa i u ovoj državi.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE