NavMenu

Zašto je isplativa plastenička proizvodnja jagode?

Izvor: Agroklub Subota, 24.09.2022. 09:11
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Igor Borodin/shutterstock.com)Ilustracija
Jagoda, bobičasto voće neodoljivog izgleda i ukusa, veoma je profitabilna, a samim tim i atraktivna biljna vrsta. Zbog toga se posljednjih godina proizvođači sve češće odlučuju za sadnju bilo na otvorenom polju ili zaštićenom prostoru.

Često se odlučuju za oba načina gajenja tako što veće površine ostavljaju na otvorenom, dok na manjim površinama praktikuju plasteničku proizvodnju između ostalog zbog vremenskih prilika koje baš u periodu dozrijevanja i berbe znaju biti nepovoljne.

U plasteniku ranije stiže i ima bolju cijenu

Jagode u plastenicima dozrijevaju ranije, zarada je veća, što je i cilj proizvodnje, a završava se kada počinje berba na otvorenom tako da proizvođači koji imaju i jednu i drugu varijantu imaju mogućnost bolje ponude i duže prodaje.

Kvalitetan plod i dobar prinos mogu se postići intenzivnom proizvodnjom, adekvatnom pripremom parcele, đubrenjem, postavljanjem bankova, folije, sistema za navodnjavanje, bitan je izbor sorte i sertifikovanog sadnog materijala.

Kada je u pitanju proizvodnja na otvorenom polju koja, kao i svaka proizvodnja pod otvorenim nebom nosi velike rizike, ulaganja su niža, pe se i najbrže povrati novac. Plastenička proizvodnja koja podrazumijeva veća ulaganja je najintenzivniji oblik proizvodnje, daleko sigurnija, jagoda ranije stiže i samim tim je cijena viša.

U niskim tunelima i plasteniku

Miloš Zorić iz Bačke Palanke već tri godine proizvodi jagode u niskim tunelima, a nedavno je zahvaljujući podsticajnim sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu podigao plastenik i zasadio 4.000 sadnica. Vjeruje u dobre rezultate plasteničke proizvodnje i tvrdi da ovaj vid proizvodnje ima brojne prednosti.

- Obično berba u plasteniku počinje ranije, 20 do 30 dana prije nego na otvorenom polju. Prve zrele jagode su veoma tražena roba s obzirom da tržište u tom trenutku nije zasićeno, a to samo po sebi znači da im je i cijena visoka - kaže sagovornik Agrokluba i napominje da je u ovoj proizvodnji presudan kvalitet, jer je veoma bitno i imati slatku, ukusnu bobicu.

Kvalitet, kako tvrdi Zorić, prepoznaju kupci pa nije imao nikada problem sa prodajom. Čak je iz okoline Sente dolazio kupac tokom sezone i nosio veće količine, kao i kupac iz Novog Sada koji je na putu do Bačke Palanke prošao brojna prodajna mjesta da bi kupio baš kod njega.

- Kada padne cijena oni u svom domaćinstvu kuvaju pekmez, a s obzirom da su jagode slatke i kvalitetne dodaju samo minimalne količine šećera te je proizvod ukusan - kaže sagovornik portala i dodaje da jedna tegla košta 700 dinara.

Plastenička proizvodnja je isplativija

U plasteniku je zasađena jagoda sorte alba. To je vrlo rana sorta krupnog ploda, atraktivnog izduženog oblika koji je ujednačen i čvrst. Plodovi su jarko crveni i sjajni, a ukus je prijatan i aromatičan. U niskim tunelima zasađena je alba ali i kleri, takođe rana sorta izuzetno atraktivna, jedna od najboljih sorti, a sagovornik Agrokluba kaže da je prinos po živiću najčešće oko 800 grama.

Proizvodnja u niskim tunelima je funkcionalna i rentabilna, tako se postiže zaštita od kasnih proljećnih mrazeva, sazrijevanje je ranije za desetak dana nego na otvorenom, berba je lakša jer su plodovi suvi i čisti.

- Proizvodnja u niskim tunelima je nešto između proizvodnje na otvorenom i plasteničke, a za podizanje plastenika odlučio sam se prevashodno zbog još bolje isplativosti, ali moram reći da uspjeha u ovom poslu nema bez ulaganja, rada i iskustva - govori Zorić.

- Kada je u pitanju proizvodnja u niskim tunelima od početka marta do kraja sezone nema odmora. I ovdje i u plasteniku moraju biti angažovani radnici, ovo nije porodični posao koji je moguć samo ukoliko su manje površine - kaže na kraju Zorić, dodajući da je velika stavka u proizvodnji navodnjavanje i kvalitetna prihrana i zaštita na čemu ne sme da se štedi i kalkuliše.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

19.04.2024.  |  Energija, Industrija, Građevina

Izgradnja HE Dabar: Radovi u zoni mašinske zgrade, angažovano oko 100 kineskih radnika

Na izgradnji hidroelektrane Dabar, aktivirana su gradilišta u zoni mašinske zgrade, brane Pošćenje, kao i na nasipu Grebak, a na ovom projektu koji izvodi kineska kompanija Gezhouba group (Gezuba grupa) angažovano je oko 100 kineskih radnika, rekao je Srni direktor preduzeća Hidroelektrana Dabar Slaviša Stajić. Stajić je objasnio da je na nasipu Vranjača u toku gradnja pristupnog puta, pa će i to gradilište biti aktivirano u narednih

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.