NavMenu

Zbog čega paulovniju zovu drvetom budućnosti?

Izvor: Mondo Utorak, 09.08.2022. 06:58
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay / WikimediaImages)Ilustracija
Poslednjih godina paulovnija, koja potiče iz daleke Kine, postaje sve popularnija zbog svog brzog rasta pa možemo njena visoka stabla vidjeti ispred kuća, u dvorištima, na parkinzima, a ovo drvo iz daleke Kine i Japana, korijenje je pustilo i u regionu.

Oni koji su je zasadili smatraju da ovo brzorastuće drvo, koje je ime dobilo po ćerki ruskog cara Ani Pavlovnoj, ima dosta prednosti u odnosu na drugo drveće - između ostalog, ukoliko ima dobre uslove za rast stabla, nakon pet godina dostići će visinu i do 20 metara visine.

Njena kalorična vrijednost je veća od mrkog uglja što je čini odličnom za ogrev. Koristi se za izradu peleta i bioetanola zbog svoje izuzetno visoke energetske vrijednosti. Poznata je i po izuzetnoj čvrstini, nema čvorova i laka je za obradu, lako prima boju i otporna je na vlagu, čime je našla široku primjenu u izradi stolarije, parketa, namještaja i muzičkih instrumenata.


Posadio 150 stabala

Paraćinac Delimir Grkić je ovo carsko drvo, zasadio na svojoj njivi u Zmiču. Posadio je 150 stabala na 6 ari i za tri mjeseca skoro sva su visoka po 3 metra, a debljina stabala im je oko 6 centimetara. U rastu zaostaju samo one sadnice koje su bile pod vodom tokom poplave u maju, prenosi portal Mondo.

Grkić je prezadovoljan kako se paulovnija u njegovoj njivi "primila", mada je, navodi, bio prilično skeptičan kad se odlučio za sadnju. Ipak, radoznalost je pobijedila, a i ekonomski efekat, jer paulovniju poznavaoci nazivaju drvetom budućnosti upravo zbog isplativosti njenog uzgajanja.

Ovo drvo porijeklom je iz Kine gde se koristi više od 3.000 godina. Rasprostranjeno je i u Japanu, a u Srbiju je stiglo tek nedavno preko rasadnika koji se specijalizovao za proizvodnju i distribuciju ove sadnice.

- Stvar je u tome da su se tek sada pojavili hibridi ovog neobičnog stabla koji mogu da uspijevaju u klimatskim uslovima kakvi postoje kod nas. Ukrštanjem, paulovnija je adaptirana za naše područje, pa sad nove vrste mogu da izdrže zimske temperature niže i od dvadeset stepeni Celzijusa ispod nule, a ljeti - više od 45 u plusu - navodi Grkić.

A, da krene sa sadnjom kineskog drveta, Grkića je podstakla, objašnjava, ekonomska kriza i jedna televizijska emisija o njemu.

- Cijena ogrevnog drveta sve je veća jer se šume nemilice sijeku, a pošumljavanja nema. Stabla paulovnije sam zasadio zbog grijanja i, kako vidim, neću se pokajati. Zaista raste vrlo brzo tako da spremam nove sadnice. Na proljeće zasadiću još 1.000 na 40 ari i tako ću svojoj porodici obezbijediti ogrevno drvo za naredne tri do četiri decenije. Planiram seču 10 puta u tom periodu, to jest svake četvrte godine - izvodi ekonomsku računicu Grkić.

Carsko drvo ima ogromne listove i lisnu površinu, zbog čega i raste tako brzo. Lako se obrađuje i spada u kvalitetno tehničko drvo. Za industrijsku upotrebu spremno je za 7 do 10 godina, a za to vrijeme stablo dostiže debljinu od pedesetak centimetara.


Kiseonik za 60 ljudi

Prema Grkićevim riječima, paulovnija je korisna i kao čuvar životne sredine jer nije zagađivač prilikom sagorijevanja. Tona kineskog drveta "daje" svega pola kilograma pepela. Uz to, zbog velike mase i količine listova koji su široki i do 75 centimetara, paulovnija proizvodi veliku količinu kiseonika. Kaže da "jedno stablo proizvede kiseonika koliko potroši 60 ljudi".
Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.